Kako popraviti poslovno okruženje u Srbiji
Heinrich-Böll-Stiftung – Najveći ekonomski resurs Srbije nisu poljoprivreda, radna snaga ni nešto treće, već uspostavljanje i poštovanje pravila igre.
Heinrich-Böll-Stiftung – Najveći ekonomski resurs Srbije nisu poljoprivreda, radna snaga ni nešto treće, već uspostavljanje i poštovanje pravila igre.
Heinrich Böll Stiftung
Out of 550 enterprises, the procedure of liquidation, merger or privatization has been concluded in 300 companies with 25,000 workers. What about the remaining 250 companies with 55,000 employees?
Heinrich Böll Stiftung
Od ukupno 550 preduzeća, likvidacija ili privatizacija su okončane u 300 firmi sa 25.000 zaposlenih. Šta je sa još 250 firmi (minus 17 „strateških“) sa 55.000 zaposlenih?
Heinrich Böll-Stiftung
Teško je objasniti paradoks da nezaposlenost opada, a zaposlenost raste tokom 2014, iako je tokom te godine BDP opao za 1,8%.
Serbia could relatively quickly find itself in a situation of formal bankruptcy.
Srbija bi relativno brzo mogla da se nađe u situaciji formalnog bankrotstva.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Vladimir Gligorov i Miroslav Prokopijević.
Radio emisija 08.04.2011, govore: Vesna Pešić i Miroslav Prokopijević.
Radio emisija, 17.12.2010, govore Miroslav Prokopijević i Aleksandar Baucal.
Iz knjige Miroslava Prokopijevića Sloboda izbora, Zavod za udžbenike, Beograd.
Novi model je bajat, jer je njegova koncepcija ista kao u zaboravljenoj strategiji iz 2001.
Deset godina od promena, svi govore o potrebi „novog modela“ razvoja. To kažu vlasti, međunarodne organizacije i skoro svi stručnjaci.
Poslovni klub Privrednik i Savez ekonomista Srbije su uputili vladi predlog mera za privredni oporavak.
Radio emisija 21.05.2010, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, antropološkinja Svetlana Slapšak i teoretičarka marketinga Nadežda Milenković.
Uzrok ove krize je preterana državna potrošnja i nemogućnost bar nekih zemalja da servisiraju dugove.
Šanse za uspeh spasavanja evra postoje, ali pretpostavljaju ostvarenje nekoliko stvari.
Posle vanrednog samita šefova država ili vlada EU na kome je doneta odluka da se zemljama sa problemima u evro zoni osigura pomoć od 720 milijardi evra, usledilo je olakšanje. Mnogi su požurili da zaključe da je „evro kriza završena“.
Radio emisija 26.03.2010, gosti: Vesna Rakić-Vodinelić, Ljiljana Palibrk, Miroslav Prokopijević, Petar Luković i Ljubomir Živkov, godišnjica bombardovanja SRJ.
Radio emisija 26.02.2010, gosti: ekonomista Miroslav Prokopijević, Saša Gajin iz Koalicije protiv diskriminacije i književnik Végel László.
Postoji predlog da Srbija pređe na evro. To je kao kada bi drugorazredni klub hteo da pređe u prvu ligu svojom voljom, a ne rezultatima i po predviđenom postupku.
Ako bi neko hteo da stabilizuje evro, recept bi bio jednostavan. Izbaciti iz evro-zone bar Grčku. To je naravno lako reći, ali teško ostvariti.
Poslednjih nekoliko nedelja u svetskoj štampi se pominje mogućnost da evro zapadne u velike teškoće. Neki pišu da bi mogao i da nestane.
Zvaničnici NBS nas sistematski obmanjuju o tome šta se dešava sa kursom, misleći valjda da smo obične ovce. Ali ne uspevaju u tome, iako im mediji neštedimice pomažu.
Da li je izvesno olakšanje u dva zadnja kvartala 2009. nagoveštaj oporavka ili je to samo prolazni efekat raznih ekonomskih stimulusa koje su vlade SAD, Nemačke, Japana i drugih zemalja preduzimale.
Zakon ima drakonski karakter. Zakon će samo povećati nivo korupcije. Zakon pominje kazne samo za vozače i pešake, ali ne i saobraćajnu policiju, putare, veštake i sudije.
U pregovorima sa MMF jedna od osnovih tema je trebalo da bude visina budžetskog deficita 2010. Iako su pregovori tek počeli nagoveštava se da MMF prihvata deficit od oko 4%?
Radio emisija 16.10.2009, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, Filip Ejdus sa FPN, sociolog Vladimir Ilić i knjževnica Biljana Srbljanović.
Kada je Štiglic dobio Nobelovu nagradu uzeo sam i pročitao 1000 strana njegovih radova. Uzalud. Pri tome ne želim da kažem da nikada ništa nisam naučio iz radova autora left-wing orijentacije. Ima takvih koje cenim kao profesionalne pisce.
Obama se u kampanji predstavljao kao spas za SAD. Nije pomoglo što je većina ekonomista od ugleda govorila da je njegov ekonomski program u stvari rizik za Ameriku, jer hoće da je pretvori u „državu blagostanja“.
Kada razgovarate sa funkcionerima i zaposlenim po opštinama, oni po pravilu ističu da im je ekonomskih razvoj prioritet. Nedavno sprovedeno istraživanje, međutim navodi na pomisao da taj opštinski prioritet uopšte ne stoji.
Prvo što pada u oči je da Srbija nema regione, a treba da dobije zakon o regionalnom razvoju. Dakle, to je zakon o nečemu što ne postoji.
Radio emisija 19.06.2009, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, Stevan, Sofija, Miloš i novinar Petar Luković.