Od genocida do mnemocida
100 godina od kraja 1. svetskog rata: Za razliku od holokausta, kod ageta, kako Jermeni zovu katastrofu svog uništavanja, od početka nije bilo zataškavanja.
100 godina od kraja 1. svetskog rata: Za razliku od holokausta, kod ageta, kako Jermeni zovu katastrofu svog uništavanja, od početka nije bilo zataškavanja.
Uticajni deo srpske intelektualne elite poziva da se kosovsko pitanje zamrzne. Zašto je toliko važno da se Kosovo zamrzne? I šta to u stvari zamrzavamo? Na to poslednje pitanje imam bar tri odgovora.
Na prosto nizanje istorijskih činjenica odgovoreno mi je histeričnim ličnim napadima, što je reakcija tipična za zavisnika u procesu odvikavanja. Ovde je to Britanija zavisna od svoje nacionalne slave.
Na današnji dan virtualna Jugoslavija, slobodarska Srbija i antifašistički Beograd obeležavaju jedan od „praznika slobode“ – 27. mart. Jedan od praznika koji simbolizuju stupanje naroda na istorijsku pozornicu…
Avangarda – Srbija i Hrvatska BiH vide kao dio vlastite teritorije – bez podijeljene BiH nema ni velike Srbije ni velike Hrvatske. Otuda zahtev da BiH usvoji stavove nacionalnih centara srpskog i hrvatskog naroda.
Na RTS-u se prikazuje novo ostvarenje Dragana Bjelogrlića. Smeštena u prestonicu Kraljevine SHS 30-ih godina 20. veka, radnja serije romantizuje međuratni period.
Izlaganje na konferenciji „Zakoni sećanja – Kriminalizacija istorijskih narativa“ na Kolumbiji u Njujorku: Rešenje za teška pitanja prošlosti je promena obrazovnog sistema, posebno nastave istorije.
Ovdje u Berlinu AfD je dobila najjaču podršku u onim dijelovima grada u kojima ima najmanje stranaca. Ali to je slično Hrvatskoj: što je Srba i komunista manje, to je mržnja prema njima veća.
U poplavi literature nastale ili objavljene posle Hladnog rata nisam našao gotovo ništa što bi odražavalo moje iskustvo života u Jugoslaviji 60-ih i 70-ih godina. Nisam se sećao likvidacija, političkih procesa…
Zahtev da spomenici junacima američke Konfederacije ostanu na prvobitnoj lokaciji i u originalnom kontekstu ravan je zahtevu da napustimo posao preispitivanja sopstvenog shvatanja prošlosti.
YU Historija – Istoričari, počev od Ilariona Ruvarca i Ljubomira Kovačevića, osnivača kritičke istoriografije u Srbiji, pa do Sime Ćirkovića utvrdili su da je naše pouzdano znanje o Kosovskoj bici sve manje.
Autograf – Pred otvaranje izložbe „Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sećanja“ u Beogradu prenosimo tekst napisan povodom iste postavke u Zagrebu: o zločinima nad kulturnim naslijeđem u ratovima devedesetih…
Grupa političara iz SDP Austrije pokrenula je inicijativu za zabranu okupljanja ustaških simpatizera prilikom obeležavanja stradanja iz 1945. na polju kod Blajburga u Koruškoj.
Srbija dobija „srpski Jad Vašem“, onakav kakvim su ga krajem osamdesetih godina zamislili i osmislili Milan Bulajić i Klara Mandić, a 1992. ih zdušno podržali Miloševićev režim i Vojislav Šešelj.
Gde počinje savremena srpska istorija? I koje mesto u njoj zauzima jugoslovensko nasleđe? Da li razgovori o sećanju i zaboravu u post-konfliktnim društvima uopšte imaju smisla?
Predlog Danice Marinković za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije pokazuje pravi odnos vlasti prema nasleđu devedesetih: umesto tranzicione pravde nudi nam se zaborav.
Knjiga Dejana Ilića Dva lica patriotizma sastoji se od dva eseja. Prvi se bavi tekstovima Srđe Popovića u knjigama Put u varvarstvo i One gorke suze posle. Drugi analizira knjigu Mila Lompara Duh samoporicanja.
Antitotalitarni stav je važniji od antifašističkih korena EU. To pokazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta o integraciji Srbije, koja insistira na Zakonu o rehabilitaciji i istraživanju zločina iz 1944-45.
Nedavno je podignut spomenik četničkom vojvodi Dragutinu Keseroviću. Spomenik je otkrio Aleksandar Galić, Keserovićev unuk, rekavši da se njegov deda „borio sa verom u Boga za bolju i pravednu Srbiju“.
Slobodni Filozofski – Na Balkanu se vodi žestoki kulturkampf o pravu na sećanje. To je bitka između nacionalista i liberala u kojoj trenutno pobeđuju prvi.
Iz novog broja časopisa REČ – prikaz „kontrafaktualne“ knjige Alternativna istorija Srbije Čedomira Antića i Predraga Markovića: Pisanje kontrafaktualne istorije je ideološki čin par excellence.
Poklon za Vidovdan: Predgovor nove knjige – u knjižarama od 11. jula: Ova knjiga je samo jedna mogućna istorija kosovskog mita, plod moje želje da se svojim očima uverim čega sve tu ima…
Većina inače razumnih, moralnih i poštenih ljudi negira zločine jer iskreno veruje da se oni nisu dogodili, misleći pritom da su do tih stavova došli na objektivan, racionalan način i osećajući da je njihova istina jedina prava istina.
Jugoslavenski rat izmiče problematizaciji tako što je naprosto progutao nas istoričare i istoriografiju. Svi mi smo obučeni da možemo da se bavimo takvim događajima, ali prosto to ne radimo.
REKOM – Koliko god da su sporazumi suprotstavljenih političkih elita neophodni i koliki god potencijal imali u doprinosu pomirenju, oni sami po sebi ipak nisu pomirenje.
Napustila nas je najoštrija srpska istoričarka. Na našu sreću, pre toga je napisala i izgovorila sve što treba reći o pokušaju revizije istorije na Balkanu.
Novosti – Obezvređivanje srpskih ratnih žrtava devedesetih usporedivo je sa segregacijom među živima, s tim da se ova druga može političkim zaokretima otkloniti.
Javni čas o Srebrenici 7. marta u CZKD-u, govore Dubravka Stojanović, Branka Prpa, Nenad Dimitrijević, Dejan Ilić, Nemanja Stjepanović, Svjetlana Nedimović, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Radio Slobodna Evropa – Nije četnik nikog klao / Slušajući Dražu / Već da Brozu povod dadne / Za sudsku blamažu.
I to ne samo zato što je umro B.B.King… potresi koji su se desili ovoga maja ukinuli su radost i pojam „pobede“ za dužu, neizvesnu i krajnje opasnu budućnost. Izgubio se osnovni okvir zajedničkog osećanja pobede nad fašizmom i nacizmom.
Glavni trik četničkog revizionizma nije više u četničkoj i svim drugim anti-komunističkim mržnjama prema partizanskom pokretu. Štaviše četnici sada i partizanima priznaju da su bili antifašisti.
Praksa sećanja na 17. mart postala je deo zvaničnog programa obeležavanja istorijskih događaja u Srbiji. Razume se da je prvi čas u svim školama bio posvećen antialbanskoj propagandi.