Kome pripada Jasenovac
DwP – Pišući o Aušvicu na filmu, nobelovac Imre Kertes je suprotstavio dva filma: Spilbergovu Šindlerovu listu i Beninjijev Život je lep, pri čemu je prvi ocenio kao kič a drugi kao umetničko delo.
DwP – Pišući o Aušvicu na filmu, nobelovac Imre Kertes je suprotstavio dva filma: Spilbergovu Šindlerovu listu i Beninjijev Život je lep, pri čemu je prvi ocenio kao kič a drugi kao umetničko delo.
Ili će biti 27. mart i sve na toj trajektoriji (antifašizam, solidarnost, hrabar i adekvatan odgovor na izazove) ili će biti pseudo-Nemanja, zaverologija, odsustvo solidarnosti i kolo oko pamjatnika.
AUDIO – Zagrebačka sesija Krokodilovih razgovora o reviziji istorije, govore Tvrtko Jakovina, Miljenko Jergović, Dubravka Stojanović, Dana Budisavljević, Ida Prester, Goran Vojnović, Vlado Vurušić.
Ideje – Intelektualci DDR-a i aktivisti za ljudska prava, koji su željeli oboriti režim SED-a s neodređenim ciljem izgradnje drukčije i „bolje“ DDR našli su se u zaleđu.
VIDEO i transkript – Na Svetog Savu će srpskom narodu, kako kaže Goran Vesić, biti darovan spomenik Stefanu Nemanji. O tome govore Branislav Dimitrijević, Filip Ejdus, Goran Janev i Jelena Đureinović.
Dok traje polemika o tome da li je Veran Matić u Vukovaru kleknuo u svoje ili u ime Srbije, svima je promakla činjenica da Vučićev specijalni izaslanik uopšte nije učestvovao u Koloni sjećanja.
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.
Predlažemo Platformu za integraciju kulture sećanja manjinskih zajednica u glavne tokove državnih politika…
Ova vlast zasniva se na ideji bezvrednog života. Tada nastupa sloboda vlasti i njoj bliskih da nekažnjeno uništavaju naše bezvredne živote.
Vučić je najavio uvođenje Dana srpskog jedinstva, 15. septembra, na dan proboja Solunskog fronta. Kreščendo srpskih identitetskih tema verovatno je u vezi sa tzv. rešavanjem Kosova.
I dalje stižu komentari povodom 25 godina od Oluje. Tako patrijarh Irinej u Politici apeluje na vođe obe strane „da čine sve što mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda“.
DwP – Sećanje na genocid u Srebrenici u Srbiji, odnosno nepostojanje sećanja, negiranje genocida i umanjivanje broja žrtava neodvojivo je od konteksta službene i dominirajuće politike sećanja.
Možda će rušenje spomenika pomoći SAD da prevladaju vekove rasizma. Ali spomenika ima na hiljade. Neki su već uklonjeni, drugi dremaju na svom mestu. Samo neka nastave da spavaju…
600.000 zaraženih nisu sprečili Putina da danas održi vojnu paradu. Na pustom Crvenom trgu uz njega sedi i naš predsednik. Sledi odlomak iz knjige „Napred, u prošlost“.
U subotu 13. juna u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju objavljena je Deklaracija „Odbranimo istoriju“ na kojoj su radili neki od najeminentnijih istoričara iz Srbije i regiona.
Dok jedna Italija peva u San Remu, druga, neskrivenih fašističkih karakteristika, diže glavu i preti da će preuzeti vlast. Treća, ona demokratska i civilizovana, počinje da se odupire povratku fašizma.
Razlog za pobedu AfD-a u bivšem DDR-u pre je nesrećno nasleđe ujedinjenja nego loše sprovedena denacifikacija. Isto važi i za vezu između Trampa i suočavanja sa ropstvom u SAD.
Tačno.net – Za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječanj, datum na koji je prije 75 godina, 1945. Crvena armija ušla u Auschwitz i oslobodila oko 7.000 logoraša.
O knjizi Veljka Vujačića (Cambridge University Press 2015 / Clio 2019): Autor se bavi zagonetkom mirnog razdruživanja SSSR-a nasuprot ratnoj agoniji SFRJ.
Prošlog meseca ispred Narodne skupštine svečano je promovisana nova generacija kadeta Vojske Srbije. Tom prilikom promociju je imala i „Vila sa Košara“, do nedavno malo poznata pesma…
Iz nove knjige studija o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji: Pod „politikom istorije” označavam (zlo)upotrebu istorije kao sredstva za održanje ili sticanje političke vlasti…
Memorijske granice su čvršće od onih državnih; one uspešnije od bilo kakvog zida ili žilet žice ograđuju zavađene narode. Preko državnih granica možete da pređete, ali preko memorijskih ne.
Iz novog broja časopisa Balkan.Perspectives: Rušenje komunističkih spomenika je tanatopolitički obeležilo simbolizaciju obnovljenog kapitalizma…
Lako je obeležiti godišnjicu kraja rata, teže je sa početkom. Na kraju rata se znaju pobednici i poraženi ali, recimo, na kojoj strani je na početku Drugog svetskog rata bio Sovjetski Savez?
Nije tačno da srpske vlasti izbegavaju da govore o zločinima 1990-ih. Naprotiv, neumorno, skoro opsesivno, govore o njima, a ne ostavljaju na miru ni neke od preživelih ratnih zločinaca.
Helsinški odbor – Poglavlje iz knjige Jugoslavija u istorijskoj perspektivi: Ne sećam se nijedne pozitivne reči bilo kog političara druge Jugoslavije o prvoj, kao ni bilo kog aktuelnog političara o ijednoj.
Šetači, sportisti, deca i vlasnici pasa koji odlaze u voždovački park Šumice sećaju se tog spomenika kao nemog svedoka vremena. Stajao je na travi, između ograđenog dečjeg igrališta i jedne breze.
U toku je velika transformacija kulture sećanja u Srbiji. Jasno se prepoznaju neke od karakteristika te prakse – od samovolje do rusofilskog nastojanja aktuelne vlasti.
Sve nelogičnosti u ikonografiji koje su teško zamislive kod javnih spomenika sasvim su dopuštene i prisutne u zabavnim parkovima.
O knjizi Milene Dragićević Šešić „Umetnost i kultura otpora“: Ova knjiga je doprinos nastojanju da se alternativne umetničke prakse i kultura otpora devedesetih zabeleže i zapamte.
Reč na promociji knjige Božidara Jezernika „Jugoslavija, zemlja snova“: Zašto pamćenje Jugoslavije slabi iako ne želi da prođe? Jugoslovenstva nisu zabranjena (izuzev u Hrvatskoj) nego su tiho potonula.
Novi plamen – Najdublji interes je očuvanje malih balkanskih naroda jačom državom od asimilacije i različitog ugnjetavanja velikih naroda, ali i sprečavanje međusobnih sukoba.