Srpska porodica Adams
Prizor u kome sin odlikuje majku ne može se videti ni u staleškim državama ni u dinastičkim vladavinama. Ne može se videti nigde gde umesto slavljenog prostaštva vladaju dobro vaspitanje i osećanje za meru.
Prizor u kome sin odlikuje majku ne može se videti ni u staleškim državama ni u dinastičkim vladavinama. Ne može se videti nigde gde umesto slavljenog prostaštva vladaju dobro vaspitanje i osećanje za meru.
Moguće je da su uspon digitalne tehnologije i besplatna komunikacija doveli u sukob slobodu govora i stabilnost političkog sistema.
Ovde ću se osvrnuti na Marksov intelektualni uticaj – ali iz jednog drugačijeg ugla. Pitaću kakav bi bio Marksov uticaj da se nisu zbila tri impozantna događaja.
Novosti – Malo je tko zamijetio s kolikom predanošću dvojica Ivana reafirmiraju zavjete iz Tuđmanova doba o sudbinskoj blagodati međunarodne izolacije i ‘hrvatske lisnice u hrvatskom džepu’.
Činjenica da u nacrtu budžeta Evropske unije od 2021. do, zaključno, 2027. godine nisu predviđena sredstva za nove članice nije izazvala preterano uzbuđenje u Srbiji. Možda pre svega zato što je bila očekivana.
Neko od tate političara za 18. rođendan dobije foto sesiju u tabloidu. A neko od političkog sina dobije medijsku promociju za Đurđevdan jer treba pokazati da je faktor stabilnosti ugrožen s pozicija ekstremizma.
Administracija Velikog Ustjuga raspisala je licitaciju za izradu „ispiraonica“ koje će biti postavljene na obalama reke Suhone. Da li čitaoci znaju šta je to „ispiraonica“?
Ako se izuzme dramolet osuđenog narodnog poslanika zvani „ja kao hoću u Hrtkovce, a vi mi kao ne date“, predstavnici vlasti su se prethodne nedelje najviše oglašavali na temu – obrazovanja.
Ideje – Dva stoljeća poslije rođenja Marx je globalno relevantni autor bitno označen dvama kolosalnim neuspjesima: onim vezanim uz kolaps sustava koji su se na njega pozivali, ali i onim teorijski bitnim…
„Gospodine predsedniče dobro veče, danas je dan slobode…“ „Kakva sloboda? Ko ugrožava slobodu medija, da pitam ja vas? Da nisam to ja? Mene nazivaju pederom, diktatorom…“
Na prvi pogled je teško rastumačiti slučaj oko 35 radnika i radnica niškog aerodroma kojima se, uz saglasnost vlade, na svaka 4 meseca obnavlja ugovor o zaposlenju. Ovoga puta ta saglasnost nija stigla.
Nemački Spiegel je nedavno preneo izjavu Trumpovog bivšeg političkog savetnika Stevea Bannona: „Sve dok se demokrati budu držali identitetske politike, imaćemo kontrolu nad njima“. I to je tačno.
Kada kažemo da su svi ljudi jednaki, u stvari mislimo na ono što filozofi nazivaju bazičnim, apstraktnim ili moralnim smislom jednakosti. Svi mi smo u nekom fundamentalnom smislu jednako vredni…
Osnovna zamisao referendumskoga pothvata je da bi Srbima i ostalima bilo dopušteno sjediti u saboru, no bez prava odlučivanja. Ako već moraju biti tu, Srbi se trebaju ponašati kao da ih nema.
Predstavnici centralnih banaka, ministri finansija i investitori okupili su se na prolećnoj sednici UO Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu da čuju izveštaj o stanju svetske ekonomije…
To što ministarka po objavljivanju Nacrta amandmana nije čula tako glasne zamerke, nikako ne znači da je Nacrt amandmana prihvatljiv. To samo znači da je višegodišnja taktika iscrpljivanja dala rezultate.
Tim rečima je jedna aktivistkinja prokomentarisala hapšenje dvojice aktivista koji su ministra rada, na čelu jučerašnje prvomajske protestne kolone, pitali zašto se u martu 2017. ubio jedan radnik Goše.
Skoro da sam siguran kako je njegov nastup na proslavi Dana Vojske Srbije neka lozinka. Ne znam čega tačno, šta posle toga sledi, ali da je Vulinov govor simbolika nečega, to je belodano jasno.
Dovesti ministra rada na prvomajski protest, gde će on govoriti o renesansi radničkih prava, udarac je ispod pojasa i uvreda za zdrav razum svih ljudi koji su izašli na ulice da izraze svoje nezadovoljstvo.
Povodom 102 godine od rođenja Ive Lole Ribara, glumci Reflektor teatra su u KC Parobrod Ivinim rečima govorili o pravdi, dužnosti, odgovornosti, antifašizmu i slobodi.
Lupiga – Na svojoj je internetskoj stranici Hrvatski sabor obnarodovao da je 27. travnja „zastupnik Stevo Culej otvorio izložbu fotografija, slika i dokumenata pod nazivom ‘Zločin bez kazne’…“
Čini se da raste svest da bez ujedinjenja demokratskih opozicionih stranaka Srbija neće moći da zaustavi destrukciju društva i države.
Zakon o sezonskim radnicima unosi zaista revolucionarnu promenu u radno angažovanje u Srbiji tako što predviđa usmeni dogovor između poslodavca i sezonskog radnika, umesto pisanog ugovora.
Novosti – Uskoro će se navršiti pet godina otkako je N.M. nestao iz Hrvatske. Istini za volju, gotovo nitko nije primijetio da ga nema, kao što, da je N.M. i dalje u Hrvatskoj, skoro nitko ne bi primijetio da je tu.
Davno pre nego što su se u SAD pojavile lažne vesti, u SSSR-u je postojao agitprop. Ali lažnim vestima nedostaje važan element koji ih razlikuje od agitpropa: za sumnju u njihovu istinitost nisu predviđene kazne.
Imenovanje novih članova Nacionalnog saveta kulture nema podršku reprezentativnih umetničkih udruženja, već isključivo ministarstva kulture. U pitanju su Vladimir Logunov i Živorad Ajdačić.
Na svom jubilarnom trećem otvaranju jedne iste fabrike u Nišu, predsednik države je za taoca, pardon, za primer svog uspeha uzeo dečaka koji će, eto, kad poraste, biti radnik u toj fabrici.
Trideset godina predajem Šekspira na Kolumbiji. Za to vreme studenti nisu menjali mišljenje o Snu letnje noći i Magbetu, ali jesu o Hamletu. Naravno, uvek smo iznova pretresali pitanje Hamletovog oklevanja.
Rada Trajković je poslala otvoreno pismo nemačkom ambasadoru, zabrinuta za sudbinu Srbije pod ovim režimom. Ona u tom pismu traži pomoć Nemačke u privođenju pravdi ubica Olivera Ivanovića.
Iz arhive: Pred prolećno zasedanje Sabora SPC – Predlog Ustava Srpske pravoslavne crkve-Pećke Patrijaršije ipak je samo predlog, pa su možda moguće intervencije na predloženi tekst.
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
Gledajući „Fantomsku nit“ Pola Andersona setio sam se „Bitke na Neretvi“, filmskog spektakla o događaju iz NOB-a u kome su igrali Jul Briner, Franko Nero i Orson Vels, kao i Milena, Bata, Boris i Smoki.