„Blonde“ – između stvarnosti i stvarnosti
Film se pretežno bavi nasiljem, eksploatacijom i tamnom stranom slave, ali i društvenog položaja žene, pa uznemirenje javnosti ukazuje na neuralgične tačke sveta u kome živimo.
Film se pretežno bavi nasiljem, eksploatacijom i tamnom stranom slave, ali i društvenog položaja žene, pa uznemirenje javnosti ukazuje na neuralgične tačke sveta u kome živimo.
U izveštajima iz ministarstva pravde često vidimo da se na zidu kancelarije ministarke pravde Maje Popović uz državne simbole (zastavu i grb) nalazi uramljena Vučićeva fotografija.
Srbija će do februara 2023. dobiti pet novih zakona koji regulišu položaj pravosuđa i koji će, sva je prilika, zadržati snažan uticaj izvršne vlasti na sudstvo i tužilaštvo.
Jutrošnja odluka i nemušto obrazloženje Upravnog suda su potvrdili da je sedište ovog suda u Vulinovoj kancelariji. Ali tek posredno, jer Vulinov šef je njegov partijski lider i predsednik Srbije.
Bez obzira na upotrebu ustavnih promena za izborne svrhe i dodvoravanje EU, pravosudni zakoni biće zaista usvojeni do februara 2023. Oni se pripremaju u nekoj vrsti polutajnog postupka.
Zaključci do kojih je došao Ustavni sud omogućiće Siniši Malom da komotno tvrdi da mu je doktorat oduzet u neustavnom procesu. Odluka je teško dostupna – zato je objavljujemo i ovde.
Izdvojeno mišljenje troje sudija Vrhovnog suda SAD u odluci kojom je skinuta ustavna zaštita slobode žene da prekine trudnoću, upozorava da „nova većina“ lako može da ukine i druga prava.
Iz knjige u pripremi – Građani Srbije decenijama sistematski zaboravljaju ratne događaje u Jugoslaviji i sve manje veruju da se do istine i pravde može doći institucionalnim putem.
Suštinska tema više nije samo suđenje već zaključci i uopštavanja koja iz njega proizlaze, a tiču se zaštite od nasilja u porodici. Tekst Dijane Malbaše obiluje takvim interpretacijama.
Is the international community organizing terrorist attacks in Serbia in order to force it to impose sanctions against Russia, or is Serbia faking these threats for its own daily political needs?
Da li su veće šanse da međunarodna zajednica organizuje teroristički akt protiv Srbije (kako bi ova uvela sankcije Rusiji) ili da Srbija fingira pretnje terorističkim napadom za svoje potrebe?
U emisiji „Ruske ideje i srpske replike“ Latinka Perović u svojoj devedesetoj godini obraćanje mlađim (a nekim i sasvim mladim) kolegama završava rečima neskrivenog optimizma…
O rezultatima izbora ne treba da odlučuje jedan čovek. Na potezu je Upravni sud. Njegove odluke su sad posebno važne, jer izborni proces u Beogradu nije bio tako kompromitovan od 2000.
Fantomske birače na mnogim beogradskim adresama Obradović je objasnila time da su se ljudi tu prijavili jer im je „trebao parking u toj opštini“ ili su „želeli da im dete bude u tom vrtiću“.
Za podgrevanje privida da je javnost podmirena te da Đinđić mirno može da se preseli u privatne arhive, ove godine se u tabloidu Kurir pobrinula sudija u penziji Nata Mesarović.
Odlučila sam da ne nastavljam polemiku sa Sašom Ilićem, jer je najavio da je njegov poslednji tekst ujedno i „poslednji tekst koji će do 3. aprila napisati o generalu Zdravku Ponošu“…
Ličnost oko koje su se opozicione stranke saglasile je Zdravko Ponoš, general u penziji. Kritike su stigle pre nego što se on sam obratio javnosti povodom kandidature za predsednika.
Dan pre održavanja referenduma o potvrđivanju Akta o promeni Ustava na Peščaniku nam se obratio Milan Antonijević tekstom „Referendum 2022: NE, po cenu sopstvene štete“.
VIDEO i transkript – Građani se mole da u nedelju zaokruže DA, iako o pravnom poretku Australije znaju više nego o 29 amandmana. Zašto na ovo pitanje Vesna Rakić Vodinelić i Sofija Mandić odgovaraju NE.
Iz knjige u pripremi „25 godina (ne)suočavanja sa prošlošću – slučaj Srbija“: Radi se o predstavljanju diskusija o nedavnoj ratnoj prošlosti Srbije u njenom predstavničkom telu, Narodnoj skupštini.
Sudija Dragana Boljević je rekla da će, ukoliko ustavne promene ne budu potvrđene na referendumu, one biti nemoguće u naredne 4 godine, čime će biti zaustavljene i evropske integracije.
Bilo bi šteta propustiti priliku da se jasno kaže NE održavanju partijskog pravosuđa, ali i svemu drugom što trenutne vlasti planiraju, rade i simbolizuju punih deset godina.
Građanska odlučnost i solidarnost su učinili da se strah iz potlačenih građana preseli u vladajuće strukture. U danima koji dolaze nikako ne treba dozvoliti da vlast ovu činjenicu relativizuje.
Milorad Ulemek je početkom novembra stupio u štrajk glađu u zatvoru u Požarevcu. Njegov branilac se obratio Zaštitniku građana Zoranu Pašaliću, koji je 18. novembra posetio Ulemeka…
Iako su Srbiji upućena dva mišljenja Venecijanske komisije, a domaća stručna javnost ostala jednoglasna u zamerkama, problematična rešenja su postala sastavni deo Predloga zakona.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo je na jučerašnjoj sednici utvrdio drugi Nacrt akta o promeni Ustava. Nije bilo diskusije. Sav posao je bio završen za 2 minuta i 27 sekundi.
U petak 15. oktobra Venecijanska komisija će usvojiti mišljenje o promeni Ustava Srbije. Sednici će prisustvovati predsednik skupštine Ivica Dačić i ministarka pravde Maja Popović.
Zabrinjava to što Više tužilaštvo ima više problema sa svojim kolegom, zamenikom javnog tužioca i članom Državnog veća tužilaca Predragom Milovanovićem, a manje sa ministrom Malim.
Vlada Srbije je navodno mnogo puta dobila pohvale od Venecijanske komisije za napore uložene u promenu ustava. Ovaj proces, samo u mandatu ove vlasti, traje preko 8 godina.
Radno telo Vlade pod nazivom Krizni štab, nema nikakve – ali baš nikakve – nadležnosti da odlučuje o uslovima i načinu sprovođenja nastave. A sada taj štab ima i svoj izmišljeni Tim za škole.
Najveći problem Inckovog zakona je to što se, suprotno onome što se govori u medijima, ne radi o zakonu o zabrani negiranja genocida. Slične odredbe imaju Hrvatska, Crna Gora i Srbija.
Peticija tvrdi da se kampanja protiv Vučića vodi „sa ciljem obesmišljavanja sudstva i tužilaštva“. Problem je u tome što je sam režim na neprikosnoveno prvom mestu u obesmišljavanju pravosuđa.