Budžet i razvoj
U skupštini je srušen pravni poredak kao onda u Savamali. Samo što ti koji su rušili nisu nosili fantomke. Vučić je učinio ono što je obećao: nije rušio noću, nego u po bela dana pred kamerama.
U skupštini je srušen pravni poredak kao onda u Savamali. Samo što ti koji su rušili nisu nosili fantomke. Vučić je učinio ono što je obećao: nije rušio noću, nego u po bela dana pred kamerama.
U prva 4 meseca ove godine u Italiji je prijavljeno oko 1.500 slučajeva malih boginja. Kao odgovor na epidemiju, italijanska vlada je donela zakon o obaveznih 12 vakcina.
Uspon militantnog parohijalizma sa obe strane Atlantika proučava se iz svakog ugla. Jedini slabo istraženi je neprestani klasni rat protiv siromašnih koji traje od sredine 70-ih godina prošlog veka.
Demokratija može biti gora za siromašne od samovolje autoritarnog vladara. Država relativno nezavisna od elite može više brinuti o opštem interesu od demokratske vlasti koja je u realnosti vlast bogatih.
Neki novinari su se raznežili nad Vučićevim odnosom prema osobama sa invaliditetom i zaboravili da pomenu da je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom bio dan ranije.
Tokom poslednjih decenija, dok je američko društvo bivalo tolerantnije prema otvorenom izražavanju različitih vrsta seksualnosti, ono je istovremeno izmišljalo nove načine i razloge za nadziranje seksa.
Jedini cilj škole trebalo bi da bude jednostavna aritmetika, najviše do 500, pisanje vlastitog imena, te doktrina da treba biti častan, marljiv i dobar i pokoravati se poslodavcu. Čitanje nije uslov.
U svom tekstu na Peščaniku, Biljana Srbljanović je reagovala na negativne komentare o idejnom rešenju za spomenik Zoranu Đinđiću. Međutim, u njenoj reakciji su izostali odgovori na ključne primedbe.
Povodom polemike o spomeniku Zoranu Đinđiću, čiji su autori Mrđan Bajić i Biljana Srbljanović: Čovek koji je Meštrovićevog Pobednika izvukao iz šupe pune otpada zvao se Kosta Kumanudi…
Svečani doček Erdogana je pokazao sve odlike „sirotinjske slave“, na kojoj se pokazuje uglavnom ono što ne postoji. U ovom slučaju glamur, iskrenost i grandiozno prijateljstvo. Ništa od toga…
Turski diktator u poseti srpskom autoritarcu – tako bi mogla da glasi vest o poseti predsednika Turske predsedniku Srbije. I to bi otprilike bilo sve što se o poseti Erdogana Vučiću može reći.
Uz posetu Erdogana Srbiji i potpisivanje deklaracije o osnivanju Visokog političkog saveta za saradnju Srbije i Turske, prilažemo pisma uhapšenih turskih sudija, tužilaca i članova njihovih porodica.
Tekstovi o predsedničkim izborima 2. aprila 2017. godine i o protestima Protiv diktature na kojima su studenti u nekoliko gradova Srbije doveli u pitanje legitimnost pobede Aleksandra Vučića.
U romanu je ceo univerzum ispao iz zgloba. Čudovište je proizvod kosmičkog zla. A novi To je film u kojem se obična deca bore protiv nekog klovna koji je zaposeo njihov grad.
Zbog svoje brige za opstanak domaće industrije nameštaja činilo mi se očiglednim da Dinić zastupa levo/socijalističko stanovište. Ali posle teksta „Dobar liberal“ nisam više u to siguran.
Grupa komentatora je izgleda imuna na mračno raspoloženje. Koalicija kolumnista, naučnika i operativaca s veselim gledištem o situaciji, naziva se „novim optimistima“.
Po Lakićeviću, samo strani poslodavac sme da bude vođen interesom, a na ostalima je da svoje interese žrtvuju. Umesto ekonomske analize, on nam nudi veneraciju Ikee. Ona je škola, ona je ideal, a mi smo oboleli.
Svako koga ne mrzi da ponovo pročita Ilićeve i Dinićeve tekstove lako će se uveriti da ovaj „dvojac bez kormilara“ potcenjuje Ikeu i činjenicu da se na njenom primeru može dosta naučiti.
Sve što je o konkurenciji i Ikei rekao Lakićević meni nije sporno. Nejasno je ipak da li iz dolaska Ikee Lakićević, kao i predsednik, zaključuje da je Srbija „normalna i moderna“.
Kritika izjava predsednika Vučića proširila se na kritiku, tj. omalovažavanje Ikee. Te „nema status prestižne kompanije“, te reč je o „prodavnici jeftinog nameštaja“… I da je sve to tačno, šta u tome ima loše?
Građani treba da shvate – tu su gde su, ne zbog katastrofalne politike predsednika, nego zato što su lenji, glupi i neinventivni, za razliku od svojih novih gospodara koji su oličenje protestantske vrline.
Nije prvi put da se ovde dolazak jedne strane kompanije s ponudom slabijeg kvaliteta slavi kao nacionalni uspeh. Setićemo se dolaska restorana McDonald’s krajem osamdesetih godina XX veka. Pesme su pevane o tome.
Intervju sa političkom filozofkinjom Elizabet Anderson: Privatna vlast je vlast koja podanicima kaže da pravila kojima su obavezani nisu njihova stvar, da oni nemaju prava da znaju kako vlast funkcioniše…
Iz demantija sindikata Nezavisnost: „Ustav spominje pravo na bezbedne i zdrave uslove rada, a Zakon o radu bezbednost i zaštitu života i zdravlja na radu. Zaposleni u centrima za socijalni rad ta prava nemaju.“
Za razliku od Srpskog telegrafa u kome otac ubice pokušava da pronađe opravdanje za svog sina („Žao mi je sina, snaja je kriva“), u Politici opravdanje za ubistvo žene i deteta pronalazi Zoran Milivojević.
„Otvoreno sam gej celog života i nikada nisam imala problem u Srbiji“, izgovoriće Ana Brnabić u intervjuu za CNN. Iz toga bi se moglo zaključiti da je u Srbiji, kada je reč o ženama i gej osobama, sve u redu.
Dok pišemo ovaj tekst već se zna da je Petar Veličković, autor teksta „Protiv nasilja, ne protiv muškaraca ili žena“ objavljenog 18. jula u Politici – fiktivna ličnost.
Centri za socijalni rad su deo lanca državne kontrole nad nižim slojevima društva. Oni su institucije koje ne primenjuju fizičku silu, već operišu pomoću meke moći: kontrolom kroz brigu i podršku.
Posle zahteva sindikata Nezavisnost da se iz poslova centara za socijalni rad izbaci zaštita od nasilja u porodici, jer se radnici u ovim ustanovama bave savetodavnim radom a ne krivičnim delima.
Političku budućnost imaju samo opcije ravnodušne prema činjenici da se Kosovo otcepilo od Srbije ili da u Bosni živi milion Srba. Relevantnih političkih lidera na ovim pozicijama danas praktično nema.
VIDEO i transkript, povodom ubistva u Centru za socijalni rad, o nasilju nad ženama govore Nataša Jović i Tanja Ignjatović. Razgovor vodila Svetlana Lukić.