Intervju
Istinomer – Kada čujem da se „vladavina prava ne maže na hleb“, meni se digne kosa na glavi, jer Ustav se maže na hleb. Ako se primenjuje kako valja, svi ćemo imati nešto od tog Ustava.
Istinomer – Kada čujem da se „vladavina prava ne maže na hleb“, meni se digne kosa na glavi, jer Ustav se maže na hleb. Ako se primenjuje kako valja, svi ćemo imati nešto od tog Ustava.
Izvestilac EP za Srbiju Bilčik je u intervjuu za N1 iskazao oduševljenje zbog obećanja domaćih vlasti o svojoj posvećenosti evropskoj budućnosti i usput koristio izlizane sportske metafore.
EPuS – Predloženi nacrt ustavnih promena predviđa da se krug kandidata za sudske i tužilačke funkcije ubuduće suzi isključivo na one koji su prošli obuku u Pravosudnoj akademiji.
Iako promenu Ustava može da sprovede samo Narodna skupština, tonući sve dublje u kršenje Ustava pri promeni Ustava ministarstvo pravde je doguralo do četvrte verzije svoje vizije srpskog pravosuđa.
S obzirom na očigledne manipulacije kojima se poslužila ministarka pravde poslednjih dana, kao i na mišljenje Komisije – da li se može tvrditi da je Srbija dobila „pozitivno mišljenje“ o nacrtu ustavnih amandmana?
To što ministarka po objavljivanju Nacrta amandmana nije čula tako glasne zamerke, nikako ne znači da je Nacrt amandmana prihvatljiv. To samo znači da je višegodišnja taktika iscrpljivanja dala rezultate.
Zoran Đinđić je smatrao da diktatoru ustav nije neophodan. On je samo nastavak partijskog programa drugim sredstvima, koji pre svega obavezuje „vanpartijce“ i određuje granice njihovog delovanja.
VIDEO i transkript, o ustavnim promenama govore Nenad Dimitrijević, Aleksandar Molnar i Vesna Rakić-Vodinelić. Razgovor vode Svetlana Lukić i Dejan Ilić.
Navodno traje javna debata o promeni Ustava. Ne zna se ko i sa kime razgovara, niti kako i o čemu se razgovara. To liči na tobožnju javnu debatu pre donošenja zakona o obrazovanju i medijske strategije.
Postoji opasnost da promena Ustava bude iskorišćena za to da se pravosudni sistem stavi pod još veću kontrolu izvršne vlasti. Kako će to biti učinjeno videćemo kada vlada objavi predlog izmena Ustava.
Ministarstvo pravde je u postupku javnih konsultacija organizovalo jedan sastanak na kojem su udruženja imala samo 5 minuta da predstave svoje predloge.
Ako bi neko pokušao da se seti o kom dokumentu je reč, moguće je da ne bi uspeo. A radi se o važećem Ustavu Republike Srbije, koji ovih dana navršava jednu deceniju svog životarenja.
Nacionalizam je oblik borbe za vlast i oblik pravdanja vlasti, a ne samo kulturni sentiment. Nacionalistička fikcija u rukama represivnog aparata postaje prvorazredna politička činjenica.
Na primeru iz Britanije se vidi kako pomoću izbornog sistema jedna stranka 30 odsto glasova pretvara u natpolovičnu parlamentarnu većinu.
Najavljena promena ustava neodoljivo podseća na makedonski identitetski projekat „Skoplje 2014“. Jedina razlika je u tome što se spomenici relativno lako mogu odneti iz gradskog jezgra Skoplja.
Koji je to problem identifikovala stranka na vlasti, čija priroda zahteva nova konstitucionalna rešenja, pa se traži formiranje akcionog tima za utvrđivanje smernica promene Ustava?
Možemo li pretpostaviti kako bi Srđa Popović, čiju smo godišnjicu smrti nedavno obeležili, ocenio ispad predsednika vlade Srbije na konferenciji za novinare, na kojoj je govorio zajedno sa predsednikom vlade Albanije.
Uvodna rečenica prvog člana Ustava, koja na romantičarski način definiše Srbiju kao državu koja „pripada“ srpskom narodu i svim građanima koji u njoj žive, politički je duboko neiskrena.
NOVA REČ! Viktor Ivančić, Nenad Dimitrijević, Dragana Mladenović, Siniša Tucić, Predrag Brebanović, Milan Subotić, Lamija Begagić, Slavica Miletić, Nenad Veličković, Hari Brighaus, Majkl Hend, Rastislav Dinić, raša kominac radoslav, Saša Ilić, Jasmina Lukić, Matija Otašević
Kuća ljudskih prava predstavila kritički komentar izveštaja o napretku Srbije za 2013.
Srbija je simulirala kontinuitet kalemljenjem starih simbola sa nacionalnim i teološkim nabojem.
Loš ustav i zakoni lako se donose, teško menjaju a dok su na snazi važi „običajno“ pravo.
Jedini demokratski put koji vodi iz ustavnog haosa je sazivanje ustavotvorne skupštine.
Neposredan povod za ovu reakciju je najnoviji tekst Ištvana Kaića „Naša mala građanistička crkva“.
Reći da Srbija nije u stanju da na Kosovu vrši vlast je jednostavno – istina, štagod pisalo u Ustavu Republike Srbije.
Vlastima Kosova nudi se “međunarodna personalnost” – ovaj izraz mi nije poznat.
Srbija je pre 6 godina ušla u period duboke političke krize kojoj se kraj ne nazire.
U izlaganjima na tribini Da li je završena jedna epoha? Dubravka Stojanović i Dejan Ilić osvrnuli su se i na ustavno pitanje.
Tekst izlaganja na tribini u CZKD-u 26. novembra.
Ovih dana mediji u Srbiji i na Kosovu preneli su vest da bi na jesen moglo da dođe do nastavka razgovora Beograda i Prištine.
Ostavimo Kosovo, jer ovo oko Vojvodine se zapliće u novu muku koja će, kako se čini, potrajati, budući da je ovo tek početak muka.