Foto esej – U slavu crvenog sufije
U mauzoleju Lala Šahbaza Kalandara svakog četvrtka po zalasku sunca održava se damal – ceremonija svojstvena kalandarijskoj tradiciji sufizma.
U mauzoleju Lala Šahbaza Kalandara svakog četvrtka po zalasku sunca održava se damal – ceremonija svojstvena kalandarijskoj tradiciji sufizma.
Novi magazin – Kada se čitaju i dva dodatna toma, i napomene, i razmatranja koja su sabrana u tri toma Teorije o višku vrednosti, ne može se izbeći utisak da je dobro što se Marks zaustavio na prvom.
Novosti – Sapunica je započela objavom dokumenata koji potvrđuju da je Šeks redovito otkucavao za Službu. Pa je to Šeks najoštrije demantirao tvrdeći da nije bio suradnik, nego žrtva Udbe.
Više godina unazad, ja s nekakvom čudnom nelagodom i strahom očekujem 9. maj, možda jedini pravi praznik Rusije. Strepim – kakvu li će svinjariju ovoga puta napraviti?
Vladina Kancelarija Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu podataka o ličnosti, koja je do 2016. godine izdala 1252 bezbednosna sertifikata, ćuti na pitanje medija o razlozima zbog kojih sertifikat nije izdat Povereniku.
Neka smo doživeli da je vlast posle dugih šest godina najzad priznala da nekoliko miliona građana Srbije zna bolje od vlasti šta i kako činiti. Ili predsednik države sada želi da šmugne od – odgovornosti.
Mladina – Koji motiv preostaje klerofašističkoj skupini „nenačitanih ignoranata“ koja je odluku izglasala? Samo jedan, i to politički. Odaje se, naime, počast, ne piscu, nego ustaškom diplomatu.
Onomad je odred od oko dvestotinak vojnika Vojske Srbije, u četiri autobusa, krenuo službeno u Gornji Milanovac. Ali su malo skrajnuli prema Ravnoj Gori. I tamo su oficiri 21. veka odali počast Draži Mihajloviću.
Nedavno je u Zemunu prodat deo obale sa mogućnošću izgradnje višespratnih objekata, a priobalno zemljište je postalo građevinsko. Izgleda da su i obale i reke na prodaju.
Odeljenje Ministarstva pravde u Ljubljani primilo je 1922. godine nekoliko molbi Egidija Fuksa (Fux) da mu se dodeli zvanje državnog krvnika ili krvnikovog pomoćnika.
Novi magazin – Relativne je vrednosti (da ne kažem da je depresivan) i pokazatelj da je stopa rasta BDP-a Srbije u prva tri meseca od spomenutih 4,5 odsto rekordna u poslednjih deset godina.
Nove tehnologije preskočile su stare prepreke i donele konkurenciju, a to se beogradskim taksistima uopšte ne sviđa. Logično – kome se pa sviđa. Svako bi voleo da ima monopol.
Barba Franino je rekao: „A jebiga, načelniče, sto kuna je sto kuna!“ Načelnik je rekao: „Iša si znači u ustaškoj uniformi strašit tice u Toninov vinograd?“
Način na koji srbijansko ministarstvo „misli“ savremenu kulturu je out of space, jer ne prepoznaje istinske prioritete u kulturi niti je u stanju da „shvati“ da pored bdenija i jektenija postoje i savremene forme kulture.
Pre šezdeset godina Hana Arent je napisala frazu koja je s vremenom postala jedna od njenih najcitiranijih i najčešće tumačenih misli: „pravo da se imaju prava“. Ova fraza je u sebi sadržala suštinu njenog skepticizma.
Jednog ministra za kojeg se osnovano sumnja da je falsifikovao doktorat i da je učestvovao u noćnom rušenju već imamo. Ono što građani vide kao nedostatke režim očigledno vidi kao preporuku.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Diković, izjavio je da je posle NATO bombardovanja 1999. potpisan sporazum koji jasno govori da „naša vojska nije poražena, jer su dejstva prekinuta sporazumom“.
Biznis i finansije – Ko god misli da prihvatajući prostakluk protivnika može da uvredi, ljuto se vara. Zamislite koliko se dotiče Šešelja, Vulina i sličnih kad neko pokuša da ih povredi rečima.
Potrebno je podsećati da je na taj dan, zahvaljujući zajedničkom naporu članova antihitlerovske koalicije, okončano najveće krvoproliće, čiji je pokretač bilo rasističko divljaštvo i ništa manje divljački nacionalizam.
Šta Miloševićevi saradnici i četničke vojvode s političkim sinovima na vlasti imaju s antifašizmom? Kako se posle fašističkih orgijanja u parlamentu i u jednom selu može obeležiti pobeda nad fašizmom u Srbiji?
Okruženi kolegama, poslodavcima, klijentima, kritičarima i „prijateljima“ koji nadziru naš život, danas smo izloženi pritisku da se razvijamo kao skup aktivnosti, slika i sklonosti koje grade privlačan, profitabilan brend.
Prizor u kome sin odlikuje majku ne može se videti ni u staleškim državama ni u dinastičkim vladavinama. Ne može se videti nigde gde umesto slavljenog prostaštva vladaju dobro vaspitanje i osećanje za meru.
Moguće je da su uspon digitalne tehnologije i besplatna komunikacija doveli u sukob slobodu govora i stabilnost političkog sistema.
Ovde ću se osvrnuti na Marksov intelektualni uticaj – ali iz jednog drugačijeg ugla. Pitaću kakav bi bio Marksov uticaj da se nisu zbila tri impozantna događaja.
Novosti – Malo je tko zamijetio s kolikom predanošću dvojica Ivana reafirmiraju zavjete iz Tuđmanova doba o sudbinskoj blagodati međunarodne izolacije i ‘hrvatske lisnice u hrvatskom džepu’.
Činjenica da u nacrtu budžeta Evropske unije od 2021. do, zaključno, 2027. godine nisu predviđena sredstva za nove članice nije izazvala preterano uzbuđenje u Srbiji. Možda pre svega zato što je bila očekivana.
Neko od tate političara za 18. rođendan dobije foto sesiju u tabloidu. A neko od političkog sina dobije medijsku promociju za Đurđevdan jer treba pokazati da je faktor stabilnosti ugrožen s pozicija ekstremizma.
Administracija Velikog Ustjuga raspisala je licitaciju za izradu „ispiraonica“ koje će biti postavljene na obalama reke Suhone. Da li čitaoci znaju šta je to „ispiraonica“?
Ako se izuzme dramolet osuđenog narodnog poslanika zvani „ja kao hoću u Hrtkovce, a vi mi kao ne date“, predstavnici vlasti su se prethodne nedelje najviše oglašavali na temu – obrazovanja.
Ideje – Dva stoljeća poslije rođenja Marx je globalno relevantni autor bitno označen dvama kolosalnim neuspjesima: onim vezanim uz kolaps sustava koji su se na njega pozivali, ali i onim teorijski bitnim…
„Gospodine predsedniče dobro veče, danas je dan slobode…“ „Kakva sloboda? Ko ugrožava slobodu medija, da pitam ja vas? Da nisam to ja? Mene nazivaju pederom, diktatorom…“
Na prvi pogled je teško rastumačiti slučaj oko 35 radnika i radnica niškog aerodroma kojima se, uz saglasnost vlade, na svaka 4 meseca obnavlja ugovor o zaposlenju. Ovoga puta ta saglasnost nija stigla.