Toponimi zaborava
Mladina – Mala je to, slučajna, ulica u centru Zagreba. U njoj kafić-dva, a između šljaštećih reklama i bankomata jedva vidljiv, skromni spomenik dvjema istinskim heroinama hrvatskog antifašističkog pokreta.
Živjeti u Hrvatskoj
Mladina – Vijeće sastavljeno od intelektualaca sa zajedničkom karakteristikom moralne bijede iznjedrilo je jedan revizionistički dokument, pa je u državi u kojoj fašizam buja do granica neizdržljivosti čak i Ustav podređen ustaštvu.
Poljska i jevrejsko pitanje
Na godišnjicu oslobađanja Aušvica vlada Poljske je usvojila zakon koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“, iako niko ko je koristi – uključujući i Obamu – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj.
Mesni odbor SNS – (Staro) Sajmište
Stranačko „obeležavanje memorijalnog kompleksa“ palo je baš na Dan sećanja na žrtve Holokausta i pokopilo se sa izložbom „Jasenovac – pravo na nezaborav“ u UN-u.
Poglavnik Vlade Republike Hrvatske
Ministarstvo branitelja je prije neki dan donijelo odluku da Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac dodijeli sumu od 50.000 kuna za daljnje aktivnosti…
Problem zla u Evropi
Dan sećanja na holokaust: Prvu knjigu Hanne Arendt sam pročitao kada sam imao 16 godina. Bio je to Eichmann u Jerusalimu. Knjiga mi se nije dopala – bio sam vatreni mladi socijalista-cionista…
Francuski poučak
Mladina – Vlast je spornu ploču izmjestila na mjesto kosturnice u kojoj se nalaze ostaci više stotina partizana, izginulih upravo u oslobađanju Jasenovca. Spomenik je miniran devedesetih…
Teški teret prošlosti
Iz nove REČI: Kada je Poljska pristala da primi 2.000 izbeglica uz uslov da su hrišćani, Gros je napisao: „Pogledajte Poljake ponosne na svoj otpor nacizmu, a ubili su više Jevreja nego Nemaca.“
Govor na Vel d‘Iv komemoraciji
Svedoci i preživeli su progovorili, arhive su se otvorile, istoričari su se dali na posao. Tragedije i patnja jednog društva sazrevaju u njemu. I tada istina izlazi na svetlost dana, neumoljiva i neopoziva.
Maštanje
Mladina – Hrvatska je predsjednica uzela savjetnika za holokaust! Znači li to da još nije svladala lekciju o nacističkom uništenju Židova ili još sumnja da se takvo zlo uopće dogodilo.
Muke s preambulom
Tekst Predloga Zakona o Ustanovi spomen žrtve započinje, u skladu sa ovdašnjom recentnom tradicijom, jednom konfuznom i neprimerenom Preambulom, koja je i predmet analize u ovom tekstu.
Sporni zakon o Starom sajmištu
Srbija dobija „srpski Jad Vašem“, onakav kakvim su ga krajem osamdesetih godina zamislili i osmislili Milan Bulajić i Klara Mandić, a 1992. ih zdušno podržali Miloševićev režim i Vojislav Šešelj.
Zakuska s Jasenovcem
Mladina – Zanimljivost dokumenta snimljenog 1992. nakon priznanja Hrvatske je u imenu glavnog retoričara toga zastrašujućeg, proustaškog skupa. Ime mu je Stipe Mesić.
Poražene snage
Mladina – Šta moraš imati u glavi da bi se dosjetio zavrnuti rukave, uzeti komad mramora, na njega ugravirati ustaški pozdrav „Za dom spremni!“, pa ploču s tim natpisom postaviti u Jasenovcu.
Antifašizam u podrumu
Antitotalitarni stav je važniji od antifašističkih korena EU. To pokazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta o integraciji Srbije, koja insistira na Zakonu o rehabilitaciji i istraživanju zločina iz 1944-45.
Osvrt na navode iz teksta Dejana Ilića “Građani prvog reda”
U svom tekstu Dejan Ilić neosnovano dovodi u vezu direktora Agencije za restituciju Strahinju Sekulića sa pokušajima moralne i političke rehabilitacije srpskog kvislinškog režima.
Građani prvog reda
„Srbija nije odgovorna za Holokaust, ali će uraditi sve da posledice Holokausta ispravi na svojoj teritoriji“, izjavio je 5. maja, na Dan sećanja na Holokaust, direktor Agencije za restituciju.
Dnevnik
Radio Slobodna Evropa – Pljuvao sam uvijek, po cijenu da budem premlaćen ili uhapšen. Sve svetinje treba pljuvati, utvrditi vlastiti put, očistiti se od naslaga naslijeđene bolesti i svih ideologija…
Zatiranje Jasenovca
Novosti – Prvi put otkako se održavaju komemoracije u Jasenovcu ondje neće biti predstavnika glavnih žrtava logora – Srba, Židova, antifašista.
Ološ na vlasti
Novosti – NDH se romantizira kao revolucionarno ishodište hrvatske državnosti, s neizrečenom porukom da je ono što se događalo u Jasenovcu bilo opravdano.
Misterija Prima Levija
Levi je završio svoju knjigu o Aušvicu 1946. Imao je 27 godina. Urednica najveće izdavačke kuće u Torinu, i sama Jevrejka, odbila je rukopis ovog remek-dela, a posle nje još pet izdavača. Zašto?
Maternji jezik
Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta ponavljamo intervju Hane Arent iz 1964. za nemačku televiziju: Jaspers je rekao: „Naravno da ste Nemica!“, a ja sam rekla: „Nisam i to se vidi“.
Mi izbeglice
Treći program Radio Beograda – Retko emotivan tekst autorke iz 1943. godine, o izbeglištvu Jevreja u svetu zahvaćenom Drugim svetskim ratom.
Pitanja holokausta i odgovor Maksimira
Novi list
Zašto predsjednici koja na maksimirskom stadionu mirno sluša kako gomila urla ustaške pokliče uopće treba “savjetnica za pitanja holokausta”?
Dvojica u mraku
„U jednom me trenutku Tuđman uhvatio za ruku i vidio sam da plače. Pomislio sam da ne može biti loš čovjek netko tko plače nad sudbinom tih ljudi“, rekao je Branko Lustig, naš čovjek u Hollywoodu.
Izmišljanje jevrejskog nosa
Nacisti su 1940. prikazali propagandni film Večni Jevrejin. Film Jevreje prikazuje u njihovom navodno „izvornom stanju“, „pre nego što su navukli masku civilizovanih Evropljana“.
O reakcijama na Ajhmana u Jerusalimu
Povodom Dana sećanja na holokaust: Htela sam da kažem da zlo nije radikalno, da nema dubinu i da je zato tako teško misliti o njemu. Zlo je površinski fenomen; umesto da bude radikalno ono je samo ekstremno.
Virko i paljenica
Banka – Dok se jednom godišnje svečano obilježava „tragedija holokausta“, svakidašnjica živi u mirnoj kohabitaciji s (koliko-toliko umjerenim) antisemitizmom.
I Kaptol se uhvatio Uda
Novi list – Nastavljajući sa svojim opsesivnim negiranjem ustaških zločina u Jasenovcu, Glas Koncila je stigao i do Uda Walendyja, poznatog njemačkog osporavatelja Holokausta.
Odgoda povijesti
Mladina – Lustig je studente, umjesto na dugo putovanje do Auschwitza, mogao odvesti mnogo bliže, na domak Zagrebu, na mjesto smrti čak 83 tisuće ljudi, među kojima i dvadeset tisuća djece.
Jasenovac na čekanju
Novosti – Komemoracija žrtvama Jasenovca održat će se u Hrvatskoj s tjedan dana zakašnjenja, jer su predsjednici države i parlamenta imali rezervirana mjesta na Trgu sv. Petra u Rimu.
Cenzura u Krakovu
Rad na predstavi „Nebožanstvena komedija“ Olivera Frljića zaustavljen je 27. novembra.
