Mladina – Vijeće sastavljeno od intelektualaca sa zajedničkom karakteristikom moralne bijede iznjedrilo je jedan revizionistički dokument, pa je u državi u kojoj fašizam buja do granica neizdržljivosti čak i Ustav podređen ustaštvu.
Na godišnjicu oslobađanja Aušvica vlada Poljske je usvojila zakon koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“, iako niko ko je koristi – uključujući i Obamu – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj.
Stranačko „obeležavanje memorijalnog kompleksa“ palo je baš na Dan sećanja na žrtve Holokausta i pokopilo se sa izložbom „Jasenovac – pravo na nezaborav“ u UN-u.
Ministarstvo branitelja je prije neki dan donijelo odluku da Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac dodijeli sumu od 50.000 kuna za daljnje aktivnosti…
Dan sećanja na holokaust: Prvu knjigu Hanne Arendt sam pročitao kada sam imao 16 godina. Bio je to Eichmann u Jerusalimu. Knjiga mi se nije dopala – bio sam vatreni mladi socijalista-cionista…
Mladina – Vlast je spornu ploču izmjestila na mjesto kosturnice u kojoj se nalaze ostaci više stotina partizana, izginulih upravo u oslobađanju Jasenovca. Spomenik je miniran devedesetih…
Iz nove REČI: Kada je Poljska pristala da primi 2.000 izbeglica uz uslov da su hrišćani, Gros je napisao: „Pogledajte Poljake ponosne na svoj otpor nacizmu, a ubili su više Jevreja nego Nemaca.“
Svedoci i preživeli su progovorili, arhive su se otvorile, istoričari su se dali na posao. Tragedije i patnja jednog društva sazrevaju u njemu. I tada istina izlazi na svetlost dana, neumoljiva i neopoziva.
Mladina – Hrvatska je predsjednica uzela savjetnika za holokaust! Znači li to da još nije svladala lekciju o nacističkom uništenju Židova ili još sumnja da se takvo zlo uopće dogodilo.
Tekst Predloga Zakona o Ustanovi spomen žrtve započinje, u skladu sa ovdašnjom recentnom tradicijom, jednom konfuznom i neprimerenom Preambulom, koja je i predmet analize u ovom tekstu.
Srbija dobija „srpski Jad Vašem“, onakav kakvim su ga krajem osamdesetih godina zamislili i osmislili Milan Bulajić i Klara Mandić, a 1992. ih zdušno podržali Miloševićev režim i Vojislav Šešelj.
Mladina – Zanimljivost dokumenta snimljenog 1992. nakon priznanja Hrvatske je u imenu glavnog retoričara toga zastrašujućeg, proustaškog skupa. Ime mu je Stipe Mesić.
Mladina – Šta moraš imati u glavi da bi se dosjetio zavrnuti rukave, uzeti komad mramora, na njega ugravirati ustaški pozdrav „Za dom spremni!“, pa ploču s tim natpisom postaviti u Jasenovcu.
Antitotalitarni stav je važniji od antifašističkih korena EU. To pokazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta o integraciji Srbije, koja insistira na Zakonu o rehabilitaciji i istraživanju zločina iz 1944-45.
U svom tekstu Dejan Ilić neosnovano dovodi u vezu direktora Agencije za restituciju Strahinju Sekulića sa pokušajima moralne i političke rehabilitacije srpskog kvislinškog režima.
„Srbija nije odgovorna za Holokaust, ali će uraditi sve da posledice Holokausta ispravi na svojoj teritoriji“, izjavio je 5. maja, na Dan sećanja na Holokaust, direktor Agencije za restituciju.
Radio Slobodna Evropa – Pljuvao sam uvijek, po cijenu da budem premlaćen ili uhapšen. Sve svetinje treba pljuvati, utvrditi vlastiti put, očistiti se od naslaga naslijeđene bolesti i svih ideologija…
Novosti – Prvi put otkako se održavaju komemoracije u Jasenovcu ondje neće biti predstavnika glavnih žrtava logora – Srba, Židova, antifašista.
Novosti – NDH se romantizira kao revolucionarno ishodište hrvatske državnosti, s neizrečenom porukom da je ono što se događalo u Jasenovcu bilo opravdano.
Levi je završio svoju knjigu o Aušvicu 1946. Imao je 27 godina. Urednica najveće izdavačke kuće u Torinu, i sama Jevrejka, odbila je rukopis ovog remek-dela, a posle nje još pet izdavača. Zašto?
Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta ponavljamo intervju Hane Arent iz 1964. za nemačku televiziju: Jaspers je rekao: „Naravno da ste Nemica!“, a ja sam rekla: „Nisam i to se vidi“.
Treći program Radio Beograda – Retko emotivan tekst autorke iz 1943. godine, o izbeglištvu Jevreja u svetu zahvaćenom Drugim svetskim ratom.
Novi list
Zašto predsjednici koja na maksimirskom stadionu mirno sluša kako gomila urla ustaške pokliče uopće treba “savjetnica za pitanja holokausta”?
„U jednom me trenutku Tuđman uhvatio za ruku i vidio sam da plače. Pomislio sam da ne može biti loš čovjek netko tko plače nad sudbinom tih ljudi“, rekao je Branko Lustig, naš čovjek u Hollywoodu.
Nacisti su 1940. prikazali propagandni film Večni Jevrejin. Film Jevreje prikazuje u njihovom navodno „izvornom stanju“, „pre nego što su navukli masku civilizovanih Evropljana“.
Povodom Dana sećanja na holokaust: Htela sam da kažem da zlo nije radikalno, da nema dubinu i da je zato tako teško misliti o njemu. Zlo je površinski fenomen; umesto da bude radikalno ono je samo ekstremno.
Banka – Dok se jednom godišnje svečano obilježava „tragedija holokausta“, svakidašnjica živi u mirnoj kohabitaciji s (koliko-toliko umjerenim) antisemitizmom.
Novi list – Nastavljajući sa svojim opsesivnim negiranjem ustaških zločina u Jasenovcu, Glas Koncila je stigao i do Uda Walendyja, poznatog njemačkog osporavatelja Holokausta.
Mladina – Lustig je studente, umjesto na dugo putovanje do Auschwitza, mogao odvesti mnogo bliže, na domak Zagrebu, na mjesto smrti čak 83 tisuće ljudi, među kojima i dvadeset tisuća djece.
Novosti – Komemoracija žrtvama Jasenovca održat će se u Hrvatskoj s tjedan dana zakašnjenja, jer su predsjednici države i parlamenta imali rezervirana mjesta na Trgu sv. Petra u Rimu.
Rad na predstavi „Nebožanstvena komedija“ Olivera Frljića zaustavljen je 27. novembra.
Kakve veze imaju srpski četnici s NDH i Splitom: tijesne.
