O dugim godinama koje su potrebne da bi se u Srbiji priznao genocid u Srebrenici.

Severna Mitrovica, novembar 2012, foto: Tijana Mirković

Kost u mozgu

Kako priznanje o našoj umešanosti u genocid u Srebrenici uklopiti u diskurs koji taj zločin već dve decenije prećutkuje? Kako tu kost u mozgu, da upotrebim Đinđićev izraz u vezi sa Kosovom, slomiti?

Post-genocidno društvo

Svakodnevica svih bivših jugoslovenksih republika suočava se sa pitanjima prevazilaženja prošlosti koje prate pitanja pravde, sjećanja, poricanja i pomirenja.

Konteksti ne gore

Premijer Srbije u razgovoru za Euronews tvrdi kako je njegova izjava za skupštinskom govornicom od 20. jula 1995. godine o tome kako ćemo za jednog Srbina ubiti stotinu muslimana – pogrešno protumačena.

Mislili su da su vojnici

Zločin u Srebrenici počinili su ljudi koji su za sebe verovali da su vojnici, nad ljudima za koje su verovali da su vojnici, a sve pred očima profesionalnih vojnika s vokmenima, pod čijom zaštitom se Srebrenica zvanično nalazila.

Naši ratni zločini

Umereni ton kojim Srbija prati godišnjicu Srebrenice uzgredna je posledica zabrane sećanja na stare epizode iz biografije premijera Aleksandra Vučića, zaključno sa danom kada je u asistiranoj političkoj reinvenciji započeo novi život evropskih vrednosti.

Potočari

Poricanje genocida

Na 17. godišnjicu genocida u Srebrenici, oglasili su se svi važni faktori u svetu, osim koalicionih partnera i državotvornih medija u Srbiji.