Evro i demokratija
Kada je predsednik Italije sprečio postavljanje evroskeptika Paola Savone na mesto ministra finansija u vladi koju je predložio savez Pokreta pet zvezdica i Severne lige, da li je zaštitio ili ugrozio demokratiju?
Kada je predsednik Italije sprečio postavljanje evroskeptika Paola Savone na mesto ministra finansija u vladi koju je predložio savez Pokreta pet zvezdica i Severne lige, da li je zaštitio ili ugrozio demokratiju?
Moglo bi se raspravljati o specifičnostima Varufakisove politike, ali njegova osnovna motivacija je jasna: više demokratije, više Europe i više istinske globalizacije kako bi se dala supstanca europskom jedinstvu.
Novi magazin – Korbin, vođa laburista, predstavio je stav stranke o odnosima Velike Britanije sa EU. Tu je ključan njegov odnos prema carinskoj uniji, a potom saradnja sa evropskim jedinstvenim tržištem.
„Drugi svetski rat je završen, ali Prvi još traje“, kazao mi je nedavno jedan turski zvaničnik u Ankari. On je mislio na Bliski istok, ali u Moskvi, Kijevu i na Balkanu isti komentar sam čuo o Evropi.
Kako da se opozicija zalaže za EU kada EU podržava režim u Srbiji koji se sve više udaljava od demokratije? Drugačije rečeno, kako podržavati evropski put Srbije kada EU „radi o glavi“ njenoj opoziciji?
Ako je Srbija na zapadu i iskreno deli vrednosti EU (i Saveta Evrope čiji je član već 15 godina), a među predstavnicima vlasti postoji politička volja za pristupanje EU, ko je taj zapad koji pritiska Srbiju.
EU je započela proces kojim bi Poljska mogla da ostane bez prava glasa u Briselu. To je odgovor na odluku poljske vlade da uspostavi partijsku kontrolu nad pravosuđem pomoću tzv. antikomunističkih reformi.
Škotska, Veneto, Lombardija, Katalonija… to su EU regioni koji traže viši stepen samouprave, u nekim slučajevima i potpunu nezavisnost od matičnih država. Ali nijedan od njih ne želi da izađe iz EU.
Biznis i finansije – Iako su ekonomski pokazatelji u EU sve bolji, međusobno optuživanje među članicama raste. Cela Višegradska grupa demonstrira sve veće nezadovoljstvo, a u Poljskoj se govori o “polzitu”.
Novi magazin – Zapravo, ima smisla početi s Makronom. Njegov ključni predlog jeste da se politički podupre evropska monetarna unija, što će reći evro.
Novi magazin – Rasprava o tome hoće li se EU održati još uvek zaokuplja mnoge ljude. Mene je zanimalo šta je zajedničko političkim zajednicama koje nisu uspele da se održe.
Izjednačavanje vlada članica sa građanima pokazuje odsustvo mašte u samim osnovama EU. Do toga je došlo premeštanjem nadležnosti sa demokratski biranih tela na Evropsku komisiju.
Novi magazin – EU je ugovorna zajednica koja nacionalnu suverenost podrazumeva. Evropa država, međutim, jeste projekat koji se, tako kako se predstavlja, može ostvariti samo ako nema EU.
Svaki Evropljanin treba da uživa pravo na posao od koga može da se živi, pristojne uslove stanovanja, kvalitetno zdravstvo i obrazovanje i čistu životnu sredinu u sopstvenoj zemlji.
Ključna migracijska godina za Evropu bila je 2014. Tada je ona premašila Ameriku kao imigrantska destinacija broj jedan. Ovo je novi, transformacijski realitet koji Evropljani tek treba da prihvate.
Novi magazin – Da li je Srbija manje suverena od Mađarske, Grčke ili Hrvatske? Koliko će suvereniteta Britanija povratiti posle izlaska iz EU?
Duh dezintegracije treba vratiti u bocu i ubediti Britaniju da promeni svoj stav o Evropi, što je po opštem mišljenju sa obe strane Lamanša nemoguće. Ali u politici su moguće nemoguće stvari.
On se zalaže za postepeno napuštanje evra i veruje da kraj zajedničke valute ne bi nužno bio kraj evropskog projekta. Takvim stavom on pokazuje duboko nerazumevanje evropske stvarnosti.
Odlomak iz nove knjige o evru i Evropi: Kako su dobronamerni državnici u pokušaju da stvore jaku i jedinstvenu Evropu izgradili nešto što daje upravo suprotne rezultate?
Izgledi da se Britanija otcepi od Evrope jednaki su izgledima da se Trg Pikadili otcepi od Londona. Mi jesmo u Evropi i u njoj ćemo ostati. Britanija je uvek bila evropska zemlja. Ali je izašla iz EU. Zašto?
Odlazak Britanije je pogrešan izbor, ali pozdravljam rešenost britanskih građana da se suoče sa deficitom demokratije u EU. I odbijam da očajavam, iako sam i ja gubitnik na ovom referendumu.
U novom Mostu RSE Omera Karabega govore: Eric Gordy, profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu i Bodo Weber, analitičar u Veću za demokratizaciju politike iz Berlina.
Širom Evrope, u kampovima i napuštenim fabrikama i zgradama raste populacija raseljenih i neželjenih. Da imaju svoju državu, to bi bila 24. najmnogoljudnija zemlja na svetu.
Da li bi rasprava o brexitu bila burnija u mirnijoj Evropi, manje rastrzanoj krizama? Možda bi tada pretnja da će Britanija napustiti EU podstakla ljude da se zapitaju koliko im znači ta zajednica.
Novi magazin – U čemu je sličnost između Jugoslavije i Evropske unije? U nedovršenosti, nestabilnosti, nedemokratičnosti, nesklonosti privrednom rastu i razvoju? Najpre, u čemu su razlike.
Radio Sarajevo – Evropa je građena s vrha, u nadi da će se stanovništvo jednoga dana sprijateljiti. Dobri će čitalac prepoznati sličnost tog modela sa onim dejtonske BiH.
U Mostu RSE Omera Karabega razgovaralo se o tome da li se termin nastao u Evropi sada vraća svojim tvorcima. Govore dvoje istoričara – Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
Povlačenje u bezbednu čauru nacionalne države ili popuštanje antidemokratskoj i destabilizovanoj EU – ni jedno ni drugo nije dobra opcija za Britance. Oni treba da se založe za treći izbor.
EK je predstavila plan za Evropske granične trupe. Ubuduće bi Brisel trebalo da može da angažuje trupe i protiv volje neke zemlje-članice kako bi kontrolisao spoljne granice.
Ako rezultati izbora u Turskoj garantuju manji priliv izbeglica u Evropu, silnik Erdogan je odličan partner. Samo je to važno, a ne da li Erdogan guši slobodu medija i gazi osnovna građanska prava.
Nikada nije bilo lakše objaviti propast Evrope: prednost pesimizma je u tome što niko ne može da vas optuži da ste naivni. Situacija je zaista teška. Evroskeptici s leva i s desna dočekali su svojih pet minuta.
Zemlje koje odbijaju da prihvate izbeglice ne mogu se silom naterati na to. Njih očekuje kazna od 0,002 odsto BDP-a – u slučaju Slovačke to je 1,8 miliona evra.