Simfonija nakon apokalipse
Vijesti – Dokumentarni film „Spomenik revolucije“ Mladena Ivanovića bavi se sudbinom Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna na Petrovoj gori u Hrvatskoj, remek-djela Vojina Bakića iz 1981. godine.
Vijesti – Dokumentarni film „Spomenik revolucije“ Mladena Ivanovića bavi se sudbinom Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna na Petrovoj gori u Hrvatskoj, remek-djela Vojina Bakića iz 1981. godine.
Sećanje na Kiša – Nama, dakle, Jugoslovenima, nama homo politicus, ostalima sve ostalo, sve ostale dimenzije tog čudesnog kristala sa stotinu površina, tog kristala što se zove homo poeticus.
Puno je načina na koji se tragedija ovih naših prostora može predstaviti, ali je jedan od uvjerljivijih onaj putem priče o životu i radu Slavenke Drakulić.
Sećanje na Sarajevske sveske: Jugoslovenska književnost nije preživela jugoslovenski rat zato što je učestvovala u njegovoj pripremi. U bivšoj Jugoslaviji sada postoje pisci, ali ne i književnosti.
Rešenje pitanja slobodnog prekida trudnoće u Ustavu SFRJ iz 1974. bilo je liberalnije postavljeno u odnosu na amandman Ustava Republike Francuske iz 2024.
Stidi li se Srbija svog antifašizma? Tekstovi od anti-anti fašizma do ur-fašizma…
Snimak publike za vrijeme skijaških skokova gdje „nestašni“ navijač podiže zastavu SFRJ, proširila se virtualnim prostorom i društvenim mrežama diljem bivše zemlje i među njenim egzilantima.
U uvodu svoje knjige o jugoslovenskoj ekonomiji hrvatski autori kažu: „Jugosloveni su izgradili veliki narativ o Jugoslaviji kao pravoj naslednici Pariske komune i ruskih sovjeta.“
Tobože nepremostiva civilizacijska razlika između zemalja bivše Jugoslavije bitno je manja od identičnosti njihovih nacionalizama. O tome govori dekapitacija Augustinčićevog spomenika Titu.
Iznenađujuća je vulgarnost komentara vodećih hadezeovaca, na čelu s Plenkovićem, nakon što su se proteklog vikenda suočili s masovnim prosvjedima ljudi koji ne žele živjeti u fašističkom društvu.
Ovog oktobra u Komiži okupila se nova grupa ljudi koji vjeruju da se nešto može i mora učiniti uprkos nasilnim preprekama težnji za slobodom i ljudskim dostojanstvom.
Mladina – Namjera srpskih nacionalista novi je pokušaj osporavanja BiH kao „vještačke tvorevine“, kao što su i ratovi 90-tih bili tobože tek korekcija povijesti, nikako brutalna srpska agresija.
Otišla je iznenadno. Protutnjala je intelektualnom scenom pozne Jugoslavije i (post)ratnog i tranzicionog Beograda.
Tragikomična inicijativa za ukidanje odluka AVNOJ-a može se promatrati i kao nastavak neprekinutog i uvijek tragičnog ciklusa bavljenja prošlošću u Srbiji, koje zapravo onemogućava pogled u budućnost.
Inicijativa je gesta protiv studentskog pokreta, kojem se pripisuje pokušaj uzurpacije države. Za region je bitna poruka o „rascepkanom“ srpskom korpusu.
Sećanje na Sarajevske sveske: Srpskohrvatski je sahranjen u zajedničkoj grobnici sa Jugoslavijom. Danas je to jedan lingvistički jezik, u obličju triju političkih jezika. On postoji i ne postoji.
Iz arhive, tekst iz 2009. na koji mislimo ovih dana, pisan za knjigu “War and Change in the Balkans”, Cambridge University Press: Igrao je na slabosti ljudi u deficitu identiteta posle Titove smrti.
Sećanje na Sarajevske sveske: Cijeli dan sam tragao za mostom na kojem je Gavrilo Princip, nacionalista i anarhista (omiljena kombinacija na Balkanu), pogodio Austrougarsku pravo u lice.
Iz arhive, 2017: Gde počinje savremena srpska istorija? I koje mesto u njoj zauzima jugoslovensko nasleđe? Da li razgovori o sećanju i zaboravu u post-konfliktnim društvima uopšte imaju smisla?
Jugoslavija je uništena, reče Vučić u nedelju, da Srbi ne bi živeli u jednoj državi. Hm, je l to sad Vučić žali za Jugoslavijom ili priznaje zločin? Bilo je mnogo razloga da se Jugoslavija sačuva…
Sećanje na Sarajevske sveske: Bili su okupljeni u zajedničkim organizacijama, grupama i udruženjima. Bili su deo umetničkog života jednog u isto vreme decentralizovanog i objedinjenog prostora.
Možda je baš zaborav ustanka 27. srpnja 1941. prilika da se iznova izgradi priča o zajedničkoj borbi Hrvata i Srba u partizanskom pokretu, te da im je Hrvatska domovina jednima i drugima.
Režimi u postjugoslovenskim državama su utemeljeni već na prvim izborima 1990. i posle svih zločina, razaranja, posle onolike korupcije i uništavanja, evo ih, još uvek su tu.
Anti-nostalgični feministički zahtev sestara koje se nikada nisu sukobile, već su razdvojene patrijarhalnom politikom, uključuje mirovni aktivizam tokom rata i ismevanje patriotizma.
Mnogima se čini da se raspad Jugoslavije desio jučer, budući da još živimo posljedice tog raspada. A to je zapravo bilo u nekim davno prošlim životima.
Iz arhive, 2019: Moderno je mrzeti Jugoslaviju, ili joj postavljati dijagnozu Frankenštajna skrpljenog od rasparenih delova, čiji je raspad bio neizbežan.
Svaki tren čitanja i gledanja u table crtane poeme „Petar & Liza“ pesnika i slikara Miroslava Sekulića Struje, čisti je vizuelni, čitalački, intelektualni užitak: preplave vas misli i osećanja.
Kosovo 2.0 – Živo se sećam tog letnjeg dana 1991. kada smo moj otac i ja u tri ujutru krenuli autobusom iz Prištine za Beograd, odakle smo leteli dalje za Njujork. Te noći nisam mogao da zaspim.
Danas bi Dubravka Ugrešić napunila 76 godina – Oprostite, molim vas, gdje je tu… revolucija? – upitala sam glupo. – Idite ravno, par blokova odavde – rekao je mladić i raširio lice u osmijeh.
Knjiga Dejana Jovića „Uvod u Jugoslaviju“ nije samo istorijski prikaz, već pruža okvir za razumevanje savremenih političkih događaja, uključujući i aktuelni talas studentskih protesta u Srbiji.
Kritičari često potežu argument o neodrživoj ekonomiji koja počiva na kreditima. Međutim, SFRJ se oslanjala na spoljno zaduživanje u ograničenom periodu, a čak i tada je teret duga bio umeren.
Iz arhive, uz dve godine bez Latinke Perović, njeno zabranjeno obraćanje iz 2008: Zahvaljujem na pozivu da pred ovako visokim auditorijem govorim o pomirenju Srba i Hrvata i Srba i Albanaca.