Smrt u porodici
Ovo nije tekst o Đorđu Balaševiću. Ni o njegovoj smrti. O njemu pišu i pisaće oni koji su ga poznavali bolje i njegove pesme slušali i voleli više od mene. Ovo je tekst o Jugoslaviji i njenoj smrti.
O partizanima i spomenicima
Pokrenuta je inicijativa da se na dijelu spomen parka Vrace podigne novi spomen-kompleks u čast stradanja sarajevskih Srba, ne samo od 1941. do 1945. nego i u posljednjem ratu u BiH.
Beograd
Novi magazin – Beograd je bio Beograd jer je Jugoslavija bila Jugoslavija. A Jugoslavija je bila zemlja veća i važnija nego što joj je pripadalo zato što je odbacila Staljina i imala otvorene granice.
Pomirenje do umirovljenja
Koji su slijedeći koraci u ovom za sada obećavajućem procesu pomirenja vjera i naroda na zapadnom Balkanu? Kamo dalje, rođače?, upitao bi se Džoni Štulić i zaključio da elite opet prde u prašinu.
„Bolji život“ kao slutnja raspada Jugoslavije
Pogledavši prvu sezonu Boljeg života naknadnoj mi se pameti nametnula misao da se tu seriju može gledati u onodobnom političkom ključu.
Nekoliko činjenica o Jugoslaviji i njenim Makedoncima
Vijesti – Izjava Zaeva o tome da je Jugoslavija razdvajala Bugare i Makedonce tipična je za post-jugoslovenske političare.
Sympathy for the Devil
U današnjoj zbilji vidimo odavde s Balkana mogućnost raspada velike Amerika (čak se kao i svi mali, zavidni i inferiorni time naslađujemo) ali ne vidimo i posljedice raspada SFRJ.
Milton Friedman i samoupravljanje
U proleće 1973. Milton Friedman je posetio Jugoslaviju. Nekoliko sedmica kasnije nastao je zanimljiv intervju čiji je snimak sačuvan. Friedmanova zapažanja i zaključci su lucidni i tačni…
Kosti bande
Novosti – Čovjek se s poštovanjem prisjeća onih tona dinamita kojima su rušeni partizanski spomenici devedesetih. Naprosto poželi reći: Srušite to što je ostalo i napokon prestanite kenjati!
Nova uklanjanja partizanskih spomenika u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.
Pruga
Zaboravljena knjižica iz 1948. „Pruga: Avantura izgradnje“ članova britanske brigade koja je gradila prugu Šamac-Sarajevo i nova čitanja te knjige današnjih autorki i autora u zborniku „Duh pruge“.
Du passé faisons table rase*
Jugoslovenski komunizam je reprodukovao klasne strukture kapitalizma u izmenjenom obliku (sa manje nejednakosti). U mojoj priči jednu od glavnih uloga tu je imala naša kućna pomoćnica…
Svedok istorije pred istoričarem, istoričar sa svedokom istorije
Pogovor iz knjige Tvrtka Jakovine o Budimiru Lončaru, poslednjem ministru inostranih poslova Jugoslavije.
Emigracija iz druge galaksije
Kao Boccaciovi pripovjedači za vrijeme kuge u Firenci, sastao se vjekovima poslije, ljeta 2020. za vrijeme pandemije koronavirusa, intelektualni kružok da ispriča nove priče o balkanskoj tragediji.
Bolja prošlost u Kući košarkaške slave
Uzaludno je preimenovati ulice i prekrajati školske kurikulume iz povijesti, kad jugoslavenska košarka sjaji u Kući slave u Springfieldu, u Massachusettsu, rodnom mjestu globalno nikad popularnijeg sporta.
Krivo srastanje na Partizanskom groblju
Napadi na spomenik su se dogodili u noćima uoči 14. februara, dana oslobođenja Mostara od fašizma, te uoči 10. aprila, dana proglašenja ustaške države. Zašto se to radi u trenutku borbe s koronom?
Gorostas sa Stare planine: 100 godina od rođenja Desimira Tošića
Danas se navršava vek od rođenja Desimira Tošića. Tošić liči na pariske studente koji su 1968. uzvikivali: „budimo realni – tražimo nemoguće“.
Šta misli narod?
Škotski nacionalizam je zaista jedinstven. Ne traži se nezavisna država zarad nacionalne suverenosti. Naprotiv, traži se nezavisnost da bi se nacija utopila u nadnacionalnu političku zajednicu.
Jugoslovenski paviljon u Aušvicu i dalje prazan
Države naslednice ne mogu da se dogovore kako da predstave Holokaust u Jugoslaviji. Muzej u Aušvicu održava ovaj prostor i nada se zajedničkoj izložbi.
Riječka subverzija petokrakom
Nemanja Cvijanović u sklopu programa Rijeke kao EU prijestolnice kulture, u znak sjećanja na oslobođenje grada od fašizma, želi iznova na neboder na Korzu postaviti monumentalnu petokraku.
Bilježnica Robija K.: Skrin tač je tu mač!
Mi obitelj smo ujutro sidili za stolom u kužini. Tata je drinkao kavicu i piljio je u mobitel. On je na mobitelu čitao vjesti sa portala. Mama je drinkala kavicu i isto je piljila u mobitel…
Danas, kada postajem potrošač
Potrošački praznik Crni petak slučajno je pao na 29. novembar i konačno zamenio Dan republike kao simboličku instituciju Jugoslavije i zamisao o drugačijem društvenom poretku.
Pivo
– Je li Pivo bio slikar? – Da, bio je. Za vreme rata, kada nije mogao da slika, pravio je crteže partizana i tako beležio kako su živeli i šta su radili. Evo, pokazaću ti… imamo jednu knjižicu…
Postjugoslavenska Jugoslavija
„Ipak je to specifičan fenomen“, rekla je građanka mužu. „Otkako je počela predizborna kampanja, kandidati za funkciju predsjednika Hrvatske bez prestanka govore o drugoj državi.“
Willy Brandt u balkanskom getu
Brandt je bio Titov prijatelj a o današnjim srpskim i hrvatskim nacionalistima da ih vidi mislio bi isto što i Tito. Ljudi Brandtovih ideoloških uvjerenja u Srbiji i Hrvatskoj danas ne bi bili omiljeni…
Branka Prpa – intervju
Jugoslavija nije srušena u Bartolomejskoj noći, nego od državnog i partijskog vrha, što je povijesni presedan. Držim da se Tito morao ranije povući s vlasti, iako je bio političar jedinstvenog kalibra.
Balkanizacija istorijskog sećanja
Memorijske granice su čvršće od onih državnih; one uspešnije od bilo kakvog zida ili žilet žice ograđuju zavađene narode. Preko državnih granica možete da pređete, ali preko memorijskih ne.
Novi javni spomenici u regionu: oružje u građanskom ratu sećanja
Iz novog broja časopisa Balkan.Perspectives: Rušenje komunističkih spomenika je tanatopolitički obeležilo simbolizaciju obnovljenog kapitalizma…
Yu-retrovizor
Helsinški odbor – Poglavlje iz knjige Jugoslavija u istorijskoj perspektivi: Ne sećam se nijedne pozitivne reči bilo kog političara druge Jugoslavije o prvoj, kao ni bilo kog aktuelnog političara o ijednoj.
Latinka Perović – intervju
Lupiga – …Nikezić je znao da sam sve zabeležila, ali nikada nije tražio da to pročita, niti sam mu ja to nudila. Bilo je 12 velikih svezaka. Kada se teško razboleo, svakog dana sam odlazila kod njega…
Borka kao otpor
Reč na komemoraciji: Ovde se već 24 godine kultura dekontaminira od otrova nacionalizma. Ovde smo se zajedno sa Borkom sećali žrtava tog otrova i jedne od najvećih – Jugoslavije.
Odlasci
Tekst iz 1991: U modi su odlasci. Retko ko od onih koji odlaze govori o tome. Zato što im je teško i zato što, ako govore o tome, možda i neće otići. I ne znate da li da kažete „do viđenja“ ili „zbogom“.
