Jugoslovenski paviljon u Aušvicu i dalje prazan
Države naslednice ne mogu da se dogovore kako da predstave Holokaust u Jugoslaviji. Muzej u Aušvicu održava ovaj prostor i nada se zajedničkoj izložbi.
Države naslednice ne mogu da se dogovore kako da predstave Holokaust u Jugoslaviji. Muzej u Aušvicu održava ovaj prostor i nada se zajedničkoj izložbi.
Nemanja Cvijanović u sklopu programa Rijeke kao EU prijestolnice kulture, u znak sjećanja na oslobođenje grada od fašizma, želi iznova na neboder na Korzu postaviti monumentalnu petokraku.
Mi obitelj smo ujutro sidili za stolom u kužini. Tata je drinkao kavicu i piljio je u mobitel. On je na mobitelu čitao vjesti sa portala. Mama je drinkala kavicu i isto je piljila u mobitel…
Potrošački praznik Crni petak slučajno je pao na 29. novembar i konačno zamenio Dan republike kao simboličku instituciju Jugoslavije i zamisao o drugačijem društvenom poretku.
– Je li Pivo bio slikar? – Da, bio je. Za vreme rata, kada nije mogao da slika, pravio je crteže partizana i tako beležio kako su živeli i šta su radili. Evo, pokazaću ti… imamo jednu knjižicu…
„Ipak je to specifičan fenomen“, rekla je građanka mužu. „Otkako je počela predizborna kampanja, kandidati za funkciju predsjednika Hrvatske bez prestanka govore o drugoj državi.“
Brandt je bio Titov prijatelj a o današnjim srpskim i hrvatskim nacionalistima da ih vidi mislio bi isto što i Tito. Ljudi Brandtovih ideoloških uvjerenja u Srbiji i Hrvatskoj danas ne bi bili omiljeni…
Jugoslavija nije srušena u Bartolomejskoj noći, nego od državnog i partijskog vrha, što je povijesni presedan. Držim da se Tito morao ranije povući s vlasti, iako je bio političar jedinstvenog kalibra.
Memorijske granice su čvršće od onih državnih; one uspešnije od bilo kakvog zida ili žilet žice ograđuju zavađene narode. Preko državnih granica možete da pređete, ali preko memorijskih ne.
Iz novog broja časopisa Balkan.Perspectives: Rušenje komunističkih spomenika je tanatopolitički obeležilo simbolizaciju obnovljenog kapitalizma…
Helsinški odbor – Poglavlje iz knjige Jugoslavija u istorijskoj perspektivi: Ne sećam se nijedne pozitivne reči bilo kog političara druge Jugoslavije o prvoj, kao ni bilo kog aktuelnog političara o ijednoj.
Lupiga – …Nikezić je znao da sam sve zabeležila, ali nikada nije tražio da to pročita, niti sam mu ja to nudila. Bilo je 12 velikih svezaka. Kada se teško razboleo, svakog dana sam odlazila kod njega…
Reč na komemoraciji: Ovde se već 24 godine kultura dekontaminira od otrova nacionalizma. Ovde smo se zajedno sa Borkom sećali žrtava tog otrova i jedne od najvećih – Jugoslavije.
Tekst iz 1991: U modi su odlasci. Retko ko od onih koji odlaze govori o tome. Zato što im je teško i zato što, ako govore o tome, možda i neće otići. I ne znate da li da kažete „do viđenja“ ili „zbogom“.
YU Historija – 20. juna 1928. radikal Puniša Račić pištoljem je ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke (dr Đuro Basariček i Pavle Radić), dvojicu ranio (dr Ivan Pernar i Josip Granđa)…
Nedovršenost države, koju je Đinđić video kao uzrok unutrašnjih protivrečnosti u jugoslovenskoj federaciji i kasnije u Srbiji, do danas se u značajnoj meri normalizovala kao stanje stvari i svesti.
Jugoslavija nudi osvežavajući pogled u socijalističku prošlost. Od svih komunističkih zemalja, razmak između tipičnih i izvanrednih građevina možda je najmanji bio u Jugoslaviji.
Poglavlje iz nove knjige „Žali bože. Eseji o religijskom nacionalizmu, balkanizaciji i globalizaciji“: Požega je balkanski Jeruzalem. Tu su se ove godine sastali hrvatski katolički biskupi i episkopi SPC iz Hrvatske.
Sima Marković, uzvikujući u parlamentu, kaže ključnu stvar: “Jugoslavija će biti demokratska država ili je neće biti!” Jugoslavije danas nema zato što nije bila demokratska država. To je razlog njene propasti.
Novi magazin – Zašto? Uzmimo Jugoslaviju, poređenja radi. Kada se ona raspadala verovalo se da će, bar sa ekonomske tačke gledišta, Srbija proći bolje od Slovenije, a da će se Hrvatska fiskalno rasteretiti.
Otvaranje izložbe u galeriji u Bloku 45 u petak 14. decembra: serija fotografija nastala od avgusta 1983. do januara 1985. u Bloku 45, Naselju Sunca, utopističkom projektu jugoslovenskog socijalizma na zalasku.
Ideje – Radilo se je stalno o suverenosti. Bila je koliko toliko jugoslavenska do 1941., pa se raspala, pa opet koliko-toliko jugoslavenska 1945.-1948., pa zaista jugoslavenska do 1991., pa se je, konačno, raspala.
Sa tribine „Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“ u Zagrebu: Slažem se sa onima koji misle da ratovi devedesetih u Jugoslaviji nisu gotovi i da nas naši političari i dalje drže u mentalnom ratnom stanju.
Novosti – Rodio sam se u Jugoslaviji, odrastao sam u tom sistemu. Kad je počela konfederalizacija Jugoslavije, 1970-ih, ponovno se vraća nacionalno pitanje. Bio sam komunistički internacionalista…
Novosti – Mlađe generacije nemaju pojma o tom razdoblju; za većinu riječ Jugoslavija ne znači ništa. Kladim se da neki od njih vjeruju da se Jugoslavija (ili Jugoslavistan) nalazi negdje u Rusiji.
Novosti – U procesu modernizacije u samo nekoliko desetljeća, za milijune je stvoren prostor za slobodniji život, u paradoksalnoj istovremenosti kontrole komunističke partije i neprekidnih otpora baš toj prisili.
Novosti – U Hrvatskoj je Jugoslavija drugo ime za potisnuto nesvjesno. Ona je u osnovi hrvatska ideja i to je bio jedan od razloga da napišem knjigu „Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018) – od euforije do tabua“.
Novi magazin – Posledica jugoslovenskih političkih i privrednih traganja je zaostalost, iako je država bila zamišljena kao modernizujući projekat. Ovaj neuspeh ne treba uzeti kao dokaz protiv samog projekta…
VIDEO i transkript: Autorka govori o svojoj knjizi „Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929“: Pune 22 godine nisam je uzela u ruke. To sam odlučila da uradim ove godine, na stogodišnjicu stvaranja jugoslovenske države.
Danas – Kraljevina Jugoslavija bila je sastavljena po ugledu na upravo lipsalu Austrougarsku monarhiju, probajući da sakupi naizgled slične narode sa istog tla, usput neke manje i zanemarujući.
Novosti – “U skladu sa čvrstom voljom naroda Jugoslavije da se iz njihove sloge i jedinstva u borbi protiv okupatora izgradi nova, na nacionalnom bratstvu i ravnopravnosti zasnovana…”
AUDIO – Predavanje sa dvodnevnog skupa „Muzealizacija Jugoslavije“, održanog u sali Amerikana u Domu omladine u Beogradu, u organizaciji Muzeja Jugoslavije i Platforme za savremenu umetnost Kiosk.