Mijat Lakićević, rođen 1953. u Zaječaru, završio Pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike (EP). 90-ih saradnik mesečnika Demokratija danas (ur. Zoran Gavrilović). Kada je sredinom 90-ih poništena privatizacija EP, sa delom redakcije stupa u štrajk. Krajem 1998. svi dobijaju otkaz. 1999. sa kolegama osniva Ekonomist magazin (EM), gde je direktor i zam. gl. i odg. ur, a od 2001. gl. i odg. ur. 2003. priređuje knjigu „Prelom 72“ o padu srpskih liberala 1972. 2006. priređuje knjigu „Kolumna Karikatura“ sa kolumnama Vladimira Gligorova i karikaturama Coraxa. Zbog sukoba sa novom upravom 2008. napušta EM (to čine i Vladimir Gligorov, Predrag Koraksić, Srđan Bogosavljević…), prelazi u Blic, gde pokreće dodatak Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto ur. ekonomske rubrike. U aprilu 2011. daje otkaz i sa grupom kolega osniva nedeljnik Novi magazin, gde je zam. gl. ur. Dobitnik nagrade Zlatno pero Kluba privrednih novinara. Bio je član IO NUNS-a. Sa Mišom Brkićem ur. TV serije od 12 debata „Kad kažete…“. Novije knjige: 2011. „Ispred vremena“ o nedeljniku EP i reformskoj deceniji u SFRJ (1963-73); 2013. sa Dimitrijem Boarovim „Kako smo izgubili (Našu) Borbu“; 2020. „Desimir Tošić: Između ekstrema“; 2022. „Zoran Đinđić: prosvet(l)itelj“.

Dijaspora

Novi magazin – Nezapaženo je prošla vest da je Tomislav Nikolić tokom nedavnog boravka u Moskvi prve zvanične razgovore imao sa direktorkom ruske Agencije za dijasporu Ljubov Glebovom.

Rehabilitacija

Zašto srpska desnica navija za američku levicu… Srpsko društvo nikada nije usvojilo temeljnu vrednost zapada – individualizam… Rehabilitovali smo Dražu i Nedića, sve sem Zorana Đinđića.

National tensions

Vucic has once again retreated when faced with the demands of the Serbian intellectual elite: first he gave up the sale of Telekom, and then he withdrew from the abolition of national pensions.

Kraljevo, novo Smederevo

Kraljevo, novo Smederevo

Tačnije bi bilo reći – Kraljevo, malo Smederevo. Reč je, nije teško pogoditi, o Aerodormu Morava kod sela Lađevci i uspostavljanju civilnog saobraćaja iz kraljevačke vazdušne luke.

Fotografije-citateljki-Ivana-Karic

Reforme na bolovanju

Lekari su izbili u prvi plan, kao da u javnom sektoru rade samo beli mantili. Oni čine svega jednu petinu zaposlenih i u samom zdravstvu, a tek 5% od 500.000 državnih činovnika.

Fotografije-citateljki-Zeljka-Grbic

Krik

Pre neki dan smo saznali da je pred kraj prošle godine Vlada Srbije donela zaključak da Aerodrom Nikola Tesla treba da oprosti 22 miliona duga kompaniji Er Srbija.

Rakete i razvoj

„Ako postignemo dogovor s Kinezima, idemo kao raketa na preko 4 odsto“, rekao je Vučić na konferenciji za novinare, koju će većina njih zapamtiti po tome što ih je premijer lično služio ćevapima.

Pretty-Woman-Rex

Paradigma Telekom

Svoje protivljenje prodaji Telekoma visoka funkcionerka Dveri objašnjava ovako: „U filmu ’Zgodna žena’ Ričard Gir kaže da kupuje kompanije, pa ih rasparčava na delove i prodaje…”

Fotografije-citalaca-Miodrag-Cakic

Sindrom Telekom

Da li je Vučić stvarno želeo da proda Telekom ili je samo folirao? Ako je želeo pa ustuknuo, da li je to zbog njegovih drugara koji ne bi da napuste lukrativne pozicije po javnim preduzećima.

O.K. koral

Šta SNS ima protiv mešanja novinara u istražne radnje? Pa to je upravo njihov predsednik osmislio i uveo u kriminalističku praksu. On je angažovao novinare u najosetljivijim policijskim istragama.

Fotografije-citalaca-Miodrag-Cakic

MMF (p)opušta

Blog Mijata Lakićevića – Najveći izazov za Vučićevu vladu biće ono na čemu je ove godine najviše šlajfovala – reforma javnog sektora. Na tom planu suštinskih promena nije bilo.

Fotografije-citateljki-Slavica-Miletic

Vučićevo spasavanje Tanjuga

„Naći ćemo način da sa opremom i objektom koji imamo olakšamo nekom privatniku koji bi tu uložio“, rekao je Vučić. Premijer tako narušava fer i poštenu utakmicu na tržištu. I to višestruko.

Fotografije-citateljki-Neda-Radulovic-Viswanatha

Da je Tanjug Železara

Glavni razlog za tužnu sudbinu Telegrafske agencije nove Jugoslavije je u tome što ona bez državne pomoći nije mogla da opstane. A te države odavno nema. Što je tačno, ali nije presudno.

Naopaki etalon

Moj tekst „Tajkunska“ je izazvao burne reakcije. Najzanimljivije pismo sam dobio od kolege iz „Užičke nedelje“, Tonija Stankovića. Evo šta on kaže…

Tajkunska

Osnovni ekonomski zakon u Srbiji je da se s partijom diže i s partijom pada. Ali to za zemlju u celini znači da nema rasta, nego samo neprekidne preraspodele jednog te istog kolača.

Fotografije-citateljki,-Alisa-Koljensic-Radic,-Beograd,-Sindeliceva,-Dogodine-u-Prizrenu

De jure i de facto

Kad čovek malo bolje pogleda – a uzeću da baš meni pripada ta čast – nije jasno zašto se vlast pobunila protiv onoga što je o statusnoj neutralnosti Kosova rekao predsednik SANU.