Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Urša Bogataj

Curice skaču

One su iz sela Slovenije ili iz imućnijih porodica ili su se prošvercovale uz brata koji skače. Nemaju problema sa treniranjem, ne znamo kad su indisponirane i uopšte, pojma nemamo o njima.

Beograđanka, foto: Peščanik

Jojpozicija

Po razumevanju vesti da je Vladeta Janković nosilac liste koja će, po svemu sudeći, biti sposobna da otme Beograd Vučiću, moje misli može da iskaže samo već postojeća pisana reč…

Žozefina Bejker u Beogradu 1971.

Šesta

Živela je život koji je svrstava u imaginarni globalni ženski Panteon: samostalna, hrabra, biseksualna, aktivistkinja, antirasistkinja, antifašistkinja, usvojila dvanaestoro dece.

Dizajn korica Ivan Mesner

Velika škola

Iz knjige Pola veka XX veka: Ivan Čolović je najbolje znao da objasni šta je strukturalizam i izdao je mnoga ključna dela humanistike u prevodu i obliku zgodnom za zadnji džep farmerki.

Ispred Plave džamije u Mazari Šarifu, Avganistan, foto: Konstantin Novaković

Le Magnifique

O dvojici veličanstvenih, Žan Pol Belmondu, junaku filma „Le Magnifique“ iz 1973. i Le Magnifique Masudu, avganistanskom borcu protiv Talibana, ubijenom u atentatu dva dana pre 9/11.

Kabul, Avganistan, 16.08.2021, foto: Reuters

Mi gledamo

Na aerodromu u Kabulu roditelji predaju američkim vojnicima i bilo kome ko je već unutra, svoju decu. Svoju decu predaju nepoznatom, obavezujući ga pogledom, rukom, suzom.

kap vode

Neki novi klinci

Takva je opasna i riskantna institucija referenduma. U ovom slučaju, ujedinila je sve generacije i najrazličitija opredeljenja oko jedne jako emotivne stvari – vode, a protiv lopovskog udruženja.

natpis: Triglav

Putuj, Evropo…!

Pravo pitanje nije samo šta raditi sa Slovenijom, već i šta raditi sa Evropom. I šta raditi sa jedinim zadatkom Slovenije u ovom semestru – da učini sve da bi što veći deo Balkana ušao u EU.

Sutton Hoo, foto: Alex Healing/Wikimedia Commons

Arheologija i film

Nije svaki kostur u filmu arheologija! I dok negde upravo snimaju novu Laru Kroft koju juri neka Šlogzila, poklonimo se retkim primercima međusobne saradnje i poštovanja arheologije i filma.

Plakat za operu Julka i Janez (po romanu Jedno dopisivanje Julke Hlapec Đorđević), 17.1.2017, SNG Opera, Ljubljana

Bez pravog imena

U proleće 1971, kad sam se prvi put zapošljavala, morala sam da obavim i pregled kod ginekologa. Bila sam sama u čekaonici, kad je ušao mlad romski par. Govorili su malo romski, malo srpski…

Šon Koneri u filmu Zardoz

U jarku

„Ta Tanja Fajon“, rekao je Vučić i zapretio da će obavestiti sve međunarodne organizacije o tome da je dotična ukrala jevrejsku vilu. To je srpski predsednik saznao od Janeza Janše.

Sutjeska, Tjentište, Miodrag Živković (1971), foto: Sonja Marić

SF Jugoslavija

Nedostaje „R“, naravno, jer je reč o Science Fiction, odnosno o ulazu jugoslovenske ikonologije, njenog specifičnog dela u ovaj poštovani žanr. Desilo se pre 4 godine, na Islandu of all places…