Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Akad. Dr prof. kao članica-osnivačica državne Akademije nauka za trajni razvoj Slovenije, AZTRS, u Ljubljani. Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022); sa Noah Charney, The Slavic Myth (Thames&Hudson, 2023), prevedeno na češki, slovački, kineski, korejski, tajlandski; Kje smo? Ljubljanski steganogram, roman (2024); Hetera in filozof, studija (2024); Zoper desnico, eseji (2026); Kuhinja revežev, eseji (2026). Romani su joj objavljeni na slovenačkom, makedonskom i katalonskom, studije i eseji na francuskom, engleskom, rumunskom, hebrejskom, nemačkom, holandskom, mađarskom, italijanskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017, nagrade Društva sociologa Slovenije za ne-sociologa 2023, nagrade Druga prikazna, Skopje, 2025; Župančičeve nagrade grada Ljubljana za životno delo, 2026.

Foto: Predrag Trokicić

Suze i smeh

Jedan od najodvratnijih gestova koje je trostruko bivši predsednik države u poslednje vreme izveo, a odmah ga prihvatili državni i medijski aparat, jeste izjednačavanje u smrti Đinđića i Miloševića.

Foto: Zorana Antonijević

Ženetine

Osmi mart je nešto životno, do daske političko, neizbežno, naglas, za Milu Pajić, napred! Uprkos stanju stvari pred kojim sva postapokaliptična filmska proizvodnja deluje kao naivni kič.

Foto: Predrag Trokicić

Contra fatum

Za sve te nesreće u Grčkoj, Srbiji ili BiH krivi su šrafovi sistema koji se zavrću i odvrću po volji vlasti, sve do najvišeg. Odgovornost se maskira fatalizmom, neizbežnom slučajnom smrću.

Foto: Predrag Trokicić

Trijumf volje

Kao što posle proslave partijskog skupa u Nirnbergu ostaje zastrašujuća praznina, i ovaj ultimativni trijumf volje došao je do ivice i zastao u tihom užasu. U završnici je tišina.

Foto: Predrag Trokicić

Pačavra

U svojim pokušajima da ustanovim operativni rečnik termina koji bi se mogli upotrebiti u opisivanju specifičnosti režima u Srbiji, nametnuo se i ovaj stari balkanizam latinskog porekla.

Foto: Predrag Trokicić

In vino stupiditas

Čovek koji u životu nije popio kafu nauživao se raznih vina, a verovatno i rakija, u poseti vinskom sajmu u Novom Sadu, što je pomešao, jer je dokazano bez ikakvog stila, viđen sa sendvičem sa kioska.

Foto: Vedran Bukarica

Povratak džedaja

Društvo pobunjenika ponovo se okupilo kada je, okružen vojnicima budućnosti, Dart Vejder otkrio da sprema novu Zvezdu smrti, koja izgleda kao ruševina ali je potpuno operativna – pljunuta Srbija.

Woody Guthrie, foto: Wikimedia Commons

Noćne slike

„Ova mašina ubija fašiste“ je natpis na gitari Vudija Gatrija, tvorca najlepše američke pesme Ova zemlja je tvoja zemlja (1940). Onda je 24.1.2026. Brus Springstin objavio Ulice Mineapolisa

Foto: Predrag Trokicić

Ispodnjaci

Policija časno zauzima univerzitet i lema svakoga ko se tamo nečasno pojavi. Evropskoj delegaciji, koja je upravo zbog tih stvari došla na razgovore u Srbiju, priređuje se prostački doček.

Foto: Peščanik

Morbus lykoudis

Manični javni nastupi bivšeg predsednika nisu samo dimna zavesa za druge zločine, već i način uništavanja građanskih prava i kolektivne razumnosti građana. Lek za to nije promena kanala.

Foto: Predrag Trokicić

Rodna grudva

Sve što bivši predsednik kaže o ženama zvuči opsceno, čak i porodilište, naročito ako je u istom verbalnom čvoru sa stadionima i Expo 27. S druge strane, moć otpora je u velikoj meri ženska.

Foto: Predrag Trokicić

Politika pasjeg repa

U državi u kojoj ni vladar ni vučimediji ne smeju da zucnu o Trampovoj tvrdnji da je postigao mir između Srbije i Kosova, spinovanje može biti samo patetično. Spisak nesposobnosti domaćeg režima je poduži.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Dijamanti

Grupa osvešćenih naučnika i stručnjaka, među kojima je i moj nećak Dušan Simić, junaci su dokumentarca „Nothing lasts forever“ o borbi protiv kartela koji održava mit o dijamantima.

B.B. u filmu Luja Mala „Privatan život“ (1962)

Babet ide u rat

BB je označila kraj cenzure i kraj visokog smisla i društvene odgovornosti. Ona je buržujka, vizualno ponajviše predrevolucionarna libertenska pastirica iz 18. veka, i seks je za nju slobodan.

Foto: Predrag Trokicić

Nova klasa, nov ustav

Kad se jedanput promeni sudstvo, neće se postavljati pitanje jednakosti pred sudom, dakle to pitanje otpada. Što se ljudskih prava tiče, klasa izdajnika ne može uživati ista prava kao i ostali građani.

Foto: Vedran Bukarica

Uzimanje daha

Prošlog vikenda u Zagrebu je održan REKOM-ov Forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim zemljama. Tamo su se sreli studenti iz izgnanstva i prijatelji iz Hrvatske koji im pomažu.