Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Akad. Dr prof. kao članica-osnivačica državne Akademije nauka za trajni razvoj Slovenije, AZTRS, u Ljubljani. Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022); Kje smo? Ljubljanski steganogram (2024); Hetera in filozof, studija (2024). Romani su joj objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017, nagrade Društva sociologa Slovenije za ne-sociologa 2023, nagrade Druga prikazna, Skopje, 2025.

Foto: Peščanik

Morbus lykoudis

Manični javni nastupi bivšeg predsednika nisu samo dimna zavesa za druge zločine, već i način uništavanja građanskih prava i kolektivne razumnosti građana. Lek za to nije promena kanala.

Foto: Predrag Trokicić

Rodna grudva

Sve što bivši predsednik kaže o ženama zvuči opsceno, čak i porodilište, naročito ako je u istom verbalnom čvoru sa stadionima i Expo 27. S druge strane, moć otpora je u velikoj meri ženska.

Foto: Predrag Trokicić

Politika pasjeg repa

U državi u kojoj ni vladar ni vučimediji ne smeju da zucnu o Trampovoj tvrdnji da je postigao mir između Srbije i Kosova, spinovanje može biti samo patetično. Spisak nesposobnosti domaćeg režima je poduži.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Dijamanti

Grupa osvešćenih naučnika i stručnjaka, među kojima je i moj nećak Dušan Simić, junaci su dokumentarca „Nothing lasts forever“ o borbi protiv kartela koji održava mit o dijamantima.

B.B. u filmu Luja Mala „Privatan život“ (1962)

Babet ide u rat

BB je označila kraj cenzure i kraj visokog smisla i društvene odgovornosti. Ona je buržujka, vizualno ponajviše predrevolucionarna libertenska pastirica iz 18. veka, i seks je za nju slobodan.

Foto: Predrag Trokicić

Nova klasa, nov ustav

Kad se jedanput promeni sudstvo, neće se postavljati pitanje jednakosti pred sudom, dakle to pitanje otpada. Što se ljudskih prava tiče, klasa izdajnika ne može uživati ista prava kao i ostali građani.

Foto: Vedran Bukarica

Uzimanje daha

Prošlog vikenda u Zagrebu je održan REKOM-ov Forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim zemljama. Tamo su se sreli studenti iz izgnanstva i prijatelji iz Hrvatske koji im pomažu.

Foto: Predrag Trokicić

Čador na kraju sveta

Ostaci čadora u kojem je boravio poslanik na privremenom gladovanju nije uklonjen ni treći dan po pokušaju otvaranja glavnog pristupa „domu narodne skupštine“, kako tu zgradu vole da zovu vučimediji.

Foto: Predrag Trokicić

Baba-Ruža ruši Pink

Sem najavljene kupovine i lomljenja kičme svemu što nisu vučimediji, najavljena je unutrašnja čistka Pinka i uz to napad na RTS, da bi se progutao državni medij. Nije da je nezasluženo, naprotiv.

Foto: Iva Martinović

Kultura drečanja

Bivši predsednik izneo je svoje argumente za uništenje Generalštaba i žalosnu sudbinu blizanačkih zgrada, poklonjenih budzašto čoveku sa pouzdano najgorim ukusom među svetskim moćnicima.

Foto: Predrag Trokicić

Glad 1, glad 2

Na vrhuncu raspada sistema u Srbiji, igranje ljudima kao političkim pionima postaje razlog za mnogo temeljniju intervenciju EU od one na koju je bivši predsednik reagovao pozivom na dijalog.

Foto: Vedran Bukarica

Samo pesma

Ima li koga ko nije zaplakao na refren „Samo mene više nema…“? Blažene suze uz pesmu, koje su oprale sva lažinjanja bivšeg predsednika i ostavile sve koji znaju plakati sa jednom majkom.

Dionisis Savopulos

Zbogom, Njonjo

Dionisis Savopulos, 1944-2025: Veliki grčki i balkanski pesnik, kompozitor i muzičar umro je u Atini. Svojim stihovima hvatao je slike siromašne Grčke i gradski pejzaž sa večnim pobunama.

Foto: Bogdan Spasojević

Tetošenje

Represivni aparat TETOŠI pendrecima, pesnicama, štitovima, nasilništvom unutar i izvan svojih službenih prostorija, upotrebljava suzavac u neposrednom kontaktu, plaši svedoke, ucenjuje i potkupljuje.

Foto: Peščanik

Vaša vladavina

Nacionalizam i rasizam zasmrđavaju sport svuda po svetu, ali navodni predsednik otišao je korak dalje i proglasio sport za oblik patriotizma i političke borbe nacionalizma za vlast.

Foto: Peščanik

A evo i staljinizma!

Umesto da RTS odgovori vlastodršcu drsko i veselo, njeno rukovodstvo denuncira, vrluda i prebacuje izmišljenu krivicu na druge. Bila bi dovoljna izjava da ne cenzurišu decu, ali za to je potrebna hrabrost.