Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Foto: Predrag Trokicić

Ginoskupština

Odlomak iz romana „Osvetnice“ za Dan žena – Njena krila su se otvorila. Prišla je prozoru i jednim pokretom lopatica uzletela, visoko iznad kuće. Bila je noć punog meseca, toplo…

Spomenik izbrisanima, foto: Luka Cjuha/Dnevnik

„Ć“

Gradske vlasti Ljubljane su silom preuzele centar Rog, ali duh mesta ne miruje. Tu se otvara Park izbrisanih sa skulpturom u obliku južnjačkog, iz slovenačkog izbrisanog slova Ć.

Lützerath, januar 2023, foto: Wikimedia Commons

Lici, mesto sećanja

Seoce Licerat između Kelna, Ahena i Diseldorfa već godinama je predmet teških ekoloških bitaka. U ponedeljak su iz tunela ispod sela izašli su i predali se policiji dvojica zadnjih branitelja…

Vasilis Lekas u Sežani 7.11.2022, foto: Božidar Slapšak

Kipar, Kras, glas

U centru Sežane je Kosovelov dom, najlepši dom kulture u Sloveniji. Hladne večeri 7. novembra, dok je kraška bura umereno tresla kosti, tu je održan koncert grčkog pevača Vasilisa Lekasa.

Annie Ernaux, foto: Isabelle Eshraghi/New York Times

Leva nobelovka

Ani Erno (Annie Ernaux) dobila je Nobelovu nagradu za književnost 2022. Mnogi su zaključili da je to bio spasonosni izlaz za žiri, jer je tako izbegao dodeljivanje nagrade Salmonu Rašdiju…

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Dražesan?

Nova vlada u Sloveniji i uspeli prajd u Beogradu izvori su optimizma: ono što ne može opozicija, mogu oni koji brane svoj život, uz, niz, ispod, preko i popreko institucija.

Potrebni bibliotekari, oglas od 1.1.1901, foto: The Literary Digest/Wikimedia Commons

Prava mera

Trampu su konačno stali na rep opasni i dobro organizovani – bibliotekari. Opšta satisfakcija pismenih građana Amerike i celog sveta mogla se čuti kao globalni uzdah olakšanja.

Peace and unrest

Slavoj Zizek shows how much peace can annoy the advocates of the idea that Ukrainians and Russians should keep dying until they prove their hypothesis about the futility of peace.

Foto: Predrag Trokicić

Mir i nemir

U svom nedavnom tekstu Žižek pokazuje koliko mir nervira junačke zastupnike zamisli da Ukrajinci i Rusi treba da ginu sve dok ne dokažu njihovu hipotezu o besmislenosti mira.

Foto: Peščanik

Osvetnice

Odlomci iz novog romana: Umesto uvodom ovo bi se moglo nazvati izvinjenjem zato što mešam temu ratnog silovanja i osvete sa žanrom, književnošću, umetnošću i uopšte kulturom.

Vlado Kreslin i Damir Imamović

Podalpski sevdah

Pod ovim naslovom održan je 4. maja koncert u Ljubljani, kao najspektakularniji deo projekta „Desilo se sasvim blizu vas“, obeležavanja 30 godina od dolaska izbeglica iz Bosne u Sloveniju.

Foto: Petkovi kolesarski protestniki

Janšine suze

Da se nije pojavio ovaj, pojavio bi se neki drugi golub, petao, orao ili vrabac, neka svraka, roda, labudica ili senica, neko bi ponudio svoj lik, svoju veštinu, svoj glas i svoja krila.

Ruska stepa, foto: Ivtorov/Wikimedia Commmons

Pesma po glavi

Postoje dve suprotne verzije tumačenja rata u Ukrajini, a objekti tih objašnjavanja i zatupljivanja smo mi u sredini, širokoj kao rusko-ukrajinske stepe i visokoj kao dinarsko-alpske planine.

Kijev pre rata, foto: Filip Gurjanov

Hej Sloveni!

Između vesti CNN-a igramo novu verziju igre Na slovo na slovo: navedi slavne Ukrajince, recimo na slovo „č“: Grigorij Čuhraj, filmski režiser, Anton Čehov (rođen na obali Azovskog mora)…

Naslovna strana knjige Sramota

Sramota

Reč je o knjizi koja registruje šta je sve uradila grupa aktivista, pretežno umetnika, u dve godine epidemije, a protiv vlade koja je epidemiju iskoristila za ukidanje slobode izražavanja…