Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Akad. Dr prof. kao članica-osnivačica državne Akademije nauka za trajni razvoj Slovenije, AZTRS, u Ljubljani. Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022); Kje smo? Ljubljanski steganogram (2024); Hetera in filozof, studija (2024). Romani su joj objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017, nagrade Društva sociologa Slovenije za ne-sociologa 2023, nagrade Druga prikazna, Skopje, 2025.

Foto: Peščanik

Sramoćenje žrtava

19. april morao bi ostati zabeležen u istoriji srpskih medija, politike i sramote. Sva tri toka srela su se na Pinku kao uvod u prenos memorijalnog događaja na drugoj obali Save preko puta Jasenovca.

Foto: Predrag Trokicić

Gospod i gospoda

Tranzicijske faze diktatorovog osvajanja javnog prostora bile su: čudo od deteta, brižni i strogi otac, pijani pajtaš, spoljnopolitički mađioničar, umorni radnik i, naravno pisac knjige-hita.

Foto: Predrag Trokicić

Ž.

Diktator je prekoračio granicu propagandne zloupotrebe smrti pojedinca i ubijanja po potrebi. Kapilarnost njegove stranačke hobotnice otkriva se kao oružje protiv svakoga ko nije uključen.

Foto: Vedran Bukarica

Čas autonomije

Osnova autonomije univerziteta je četvorostruka, podrazumeva organizacijsku, finansijsku, akademsku slobodu i slobodu članova, odnosno zapošljavanja. Nigde se ne pominje zabrana bavljenja politikom.

Foto: Vedran Bukarica

Kad?

Špricevi, gas-maske, lekovi, sprejovi i slično nađeni su u javnoj ustanovi, jer odgovaraju zahtevima neposredne opasnosti, prirodne ili društvene. Proglašeni su za teroristički arsenal.

Foto: Predrag Trokicić

Nirnberško štucanje

Većina razumnih komentatora zaključuje da su za izbore u Sloveniji najvažnije NVO, koje su održale najviši politički i etički nivo delovanja. Ukratko, proveravaju se zvonca, eto nas ponovo na ulicama.

Foto: Predrag Trokicić

Pinosava files

„Hoću da verujem!“ pisalo je na plakatu u kancelariji glavnog junaka serije X-Files. Sličnu potrebu osetila sam gledajući prenos potucanja po Srbiji trostruko bivšeg predsednika, kao seriju epizoda.

Foto: Predrag Trokicić

Suze i smeh

Jedan od najodvratnijih gestova koje je trostruko bivši predsednik države u poslednje vreme izveo, a odmah ga prihvatili državni i medijski aparat, jeste izjednačavanje u smrti Đinđića i Miloševića.

Foto: Zorana Antonijević

Ženetine

Osmi mart je nešto životno, do daske političko, neizbežno, naglas, za Milu Pajić, napred! Uprkos stanju stvari pred kojim sva postapokaliptična filmska proizvodnja deluje kao naivni kič.

Foto: Predrag Trokicić

Contra fatum

Za sve te nesreće u Grčkoj, Srbiji ili BiH krivi su šrafovi sistema koji se zavrću i odvrću po volji vlasti, sve do najvišeg. Odgovornost se maskira fatalizmom, neizbežnom slučajnom smrću.

Foto: Predrag Trokicić

Trijumf volje

Kao što posle proslave partijskog skupa u Nirnbergu ostaje zastrašujuća praznina, i ovaj ultimativni trijumf volje došao je do ivice i zastao u tihom užasu. U završnici je tišina.

Foto: Predrag Trokicić

Pačavra

U svojim pokušajima da ustanovim operativni rečnik termina koji bi se mogli upotrebiti u opisivanju specifičnosti režima u Srbiji, nametnuo se i ovaj stari balkanizam latinskog porekla.

Foto: Predrag Trokicić

In vino stupiditas

Čovek koji u životu nije popio kafu nauživao se raznih vina, a verovatno i rakija, u poseti vinskom sajmu u Novom Sadu, što je pomešao, jer je dokazano bez ikakvog stila, viđen sa sendvičem sa kioska.

Foto: Vedran Bukarica

Povratak džedaja

Društvo pobunjenika ponovo se okupilo kada je, okružen vojnicima budućnosti, Dart Vejder otkrio da sprema novu Zvezdu smrti, koja izgleda kao ruševina ali je potpuno operativna – pljunuta Srbija.

Woody Guthrie, foto: Wikimedia Commons

Noćne slike

„Ova mašina ubija fašiste“ je natpis na gitari Vudija Gatrija, tvorca najlepše američke pesme Ova zemlja je tvoja zemlja (1940). Onda je 24.1.2026. Brus Springstin objavio Ulice Mineapolisa

Foto: Predrag Trokicić

Ispodnjaci

Policija časno zauzima univerzitet i lema svakoga ko se tamo nečasno pojavi. Evropskoj delegaciji, koja je upravo zbog tih stvari došla na razgovore u Srbiju, priređuje se prostački doček.