Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

mačka

Trampče

Lili Bajer sa portala Politico napisala je članak o medijskoj politici Janše i njegovih, o strahu među novinarima. Ni manje države, ni vernijeg Trampovog imitatora. Janša je odgovorio besnim tvitom…

Izbeglički dizajn: Slaviša Savić

Gejm

Game, igra, je među izbeglicama ime za zadnju etapu puta do zapadne Evrope, nekih 100 km najmanje razdaljine kroz BiH, Hrvatsku i Sloveniju. Igrači mogu da se zaustave i sa azilom u Sloveniji…

Bravo, Isuse!

Sa nevericom smo gledali kako ološ razbija po Kapitolu, napujdan od poremećenog predsednika. Dobri novinari i komentatori su se mučili da nađu izraze za taj događaj, ali ne i sveštenik Vornok.

Dušan Jovanović

Dušan

U novogodišnjoj noći je u Ljubljani umro Dušan Jovanović. Godinama je za mene bio bog pozorišta, a onda smo postali prijatelji. Našli smo se u Ljubljani da napravimo srpski kulturni centar.

Foto: Predrag Trokicić

Otkačena godina

Objavljena je vest da je iz pravca nama najbližih planeta izvan Sunčevog sistema, Proksima Kentauri, stigao radijski signal koji po svojoj frekvenciji može biti samo tehnički proizveden.

Sneško ispred parlamenta u Ljubljani

Zlatko i Sneško

Ključni podatak je zastrašujući: Slovenija je žalosni svetski prvak, sa proporcionalno najvećim brojem umrlih od virusa. Glavni razlog je politička i upravno-administrativna nesposobnost vlade.

Intervju

PEN centar BiH – Mladi mogu da saznaju šta je bila borba protiv fašizma. I partizani su veći frajeri i neuporedivo više kul od svih drugih. A i kultura levice je zabavna, inspirativna, pametna…

Juliette Greco

Žilijet Greko

Žilijet Greko je umrla pre nekoliko dana. Objavljujemo poglavlje iz autorkine knjige „Ženske ikone XX veka“: Ima žena koje ne prestaju da zrače – svojim talentom, prisustvom…

Šta je njemu Hekuba? Foto: B. Slapšak

Hamlet otpora

Obesti vlasti i nepravde silnih i zlostave gordih nikada nije bilo u tolikom broju na našoj maloj planeti. Ludaci, sociopati, glupaci, kompulzivni lažljivci, lopovi, prevaranti sa stočnog sajma…

Lutka Janez Janša

Janša odstupio

Nažalost, samo ovaj na slici. Prošloga petka, 31. jula, redovni protest imao je posebnu dramaturgiju. Prvo su na Prešernovom trgu pročitana dva anonimna govora o Janezu Janši…

Foto: Predrag Trokicić

Etika cediljke

Kad putujete po BiH znate da ste u hrvatskoj enklavi po džinovskim plakatima sa likovima Gotovine, Tuđmana i Thompsona. Još se niste povratili, a naletite na zid šestospratnice sa likom Mladića.

10.000 biciklov, foto: YouTube

Lapot pod Alpima

Od 103 žrtve korona virusa u Sloveniji, oko 80 su starice i starci iz staračkih domova. To je najviši postotak u svetu u toj kategoriji žrtava. O tome nam je otvoreno govorio ministar zdravlja.

Intervju

Radio Slobodna Evropa – Najviše žrtava ima u zemljama koje nemaju javno zdravstvo. U Italiji i Španiji su privatizovali zdravstvenu zaštitu, tamo nema javnoga zdravstva i zato ima mnogo žrtava.

Foto: Predrag Trokicić

Sremuš

Nova desna slovenačka vlada propisala je starcima vreme za kupovinu hrane do 10 ujutro, pri čemu svi moraju da pokažu dokument sa datumom rođenja, dakle da su stariji od 65 godina.

Intervju

Pobjeda – Kako u globalnim kretanjima vidite ovaj region? – U novoj Jugoslaviji. Cenzurisana tema, zar ne? Jugoslovenstvo bi približilo generacije i pomoglo napuštanju nacionalnih kaveza.

Manolis Glezos

Smrt junaka

Umro je Manolis Glezos. Imao je devetnaest godina kada je sa Apostolom Sadasom zvanim Laki u noći između 30. i 31. maja 1941. skinuo nemačku zastavu sa svastikom sa Akropolja.