Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija

Izbori i stabilnost

Novi magazin – Ako glasate za koaliciju unutar koje nema saglasnost o bitnim stvarima, ali joj je cilj da smeni autokratski režim, treba dobro da razmislite za koga ćete glasati na sledećim izborima.

Nalepnica: Straight outta Belgrade

Odnos snaga

I Banja Luka i Podgorica zavise od Beograda. Dobitnik nastavka autokratije u Banja Luci i promene vlasti u Podgorici je Vučić. Tome valja dodati i kontrolu nad srpskom politikom na Kosovu.

Teološko pitanje

Novi magazin – Cele nedelje tropske vrućine, pa o čemu drugom nego o teologiji. Da bismo razumeli virus i kako se širi, zašto ugrožava zdravlje i kako da se zaštitimo od njega pitamo prirodu…

Foto: Predrag Trokicić

Do kraja godine

Zanimljivo je da gospodin Vučić uglavnom najavljuje kako će u budućnosti biti bolje, ne tek bolje već najbolje, a Srbija će biti lider, bar u Evropi, i pobednik svuda. Kakvi su izgledi do kraja godine?

bačena rukavica u travi

Test i bolest

Kod nas ima više obolelih jer mi testiramo više od drugih. Da li je to tačno štagod da se zaista želi reći? Nije. Gledajući vremenske serije rasta broja testova i obolelih, može se zapaziti sledeće.

Lična vlast

Novi magazin – Epidemija je nanela najveću štetu, mereno brojem obolelih i umrlih, zemljama sa autoritarnom vlašću ili s jakom ličnošću na vlasti, posebno u predsedničkim režimima.

Srbija i Hrvatska

Novi magazin – Već desetak godina stvarni proizvod Hrvatske je veći od srpskog i razlika se ne smanjuje, a po stanovniku se povećava. Ali Vučić najavljuje da će srpski BDP prestići hrvatski.

Foto: Predrag Trokicić

Iz daleka

Tri su problema sa opozicijom u Srbiji, a moguće je da grešim jer ne gledam izbliza već duže vreme. Jedan je neprestano uništavanje demokrata, ne samo Demokratske stranke.

Virus u regiji

Novi magazin – Srbija ima značajno veći broj obolelih nego zemlje u susedstvu, ali ne i veći broj umrlih. Nešto više od dva odsto obolelih je umrlo, dok je u susednim zemljama procenat veći.

Foto: Ivana Tutunović Karić

Neizvesnost

Ništa neće biti isto. To naravno nikako ne može biti tačno. Sve će biti kao i pre. I to nije verovatno. Biće isto, samo gore. To je moguće. Može i da bude bolje. To nije nemoguće…

Tri zablude

Novi magazin – Evropske ustanove polaze od pretpostavke da je autokratski sistem prirodan za Srbiju i da se eventualni politički sporazumi mogu postići ukoliko su u interesu trenutnog vladaoca.

Opozicija

Novi magazin – Za razbijanje demokratskih stranaka i glasača korišćena su sva sredstva, pa u Srbiji nema prave demokratske opozicione stranke. Zato ona stalno teži jednopartijskom sistemu.