Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija

Mali Rusi

Radio emisija 14.12.2007, govore: Marija Perković iz Žena u crnom, Borka Pavićević, Biljana Kovačević-Vučo, Teofil Pančić, Mirjana Miočinović, Vesna Pešić, Vladimir Gligorov i Srđa Popović.

Uloga Rusije

Ideja o strateškom partnerstvu ima smisla za Rusiju, ali ne i za mnoge evropske zemlje, koje teže učlanjenju u NATO upravo da bi se obezbedile od mogućih ruskih pritisaka.

Ustav, drugi put

U ovom ponovljenom pokušaju ustavnog preuređenja Srbije, opozicije praktično i nema, tako da jedino prigovaraju predstavnici manjina i građanski orijentisane nevladine organizacije ili pojedini stručnjaci.

O ciljanoj inflaciji, ponovo

Kredibilnost je ključna reč. Razumljivo je, u tom kontekstu, što je guverner izjavio da je „samo centralna banka zaslužna za usporavanje inflacije“ u toku leta. Ne bi to trebalo shvatiti bukvalno, jer bi se time otvorilo nekoliko nepotrebnih pitanja.

Istorija i individualizam

Možda bi u kontekstu povećane osetljivosti na shvatanje o kolektivnoj krivici moglo da se razmisli da se kolektivizam odbaci ne samo kada je reč o odgovornosti, već i kada je reč o pravima.

Apresijacija

Kako gledati na nominalnu apresijaciju dinara? Najpre, je li to nešto što je karakteristično za zemlje u tranziciji, da li u svima domaći novac nominalno apresira?