Uh, to su rđavi razlozi
„Mi loše ocenjujemo rad guvernera Narodne banke Srbije”, kazao je Nikolić…
„Mi loše ocenjujemo rad guvernera Narodne banke Srbije”, kazao je Nikolić…
Nova ljubljanska banka je u nezavidnom stanju. U kakvom su stanju druge banke? Ima li razlike između onih u domaćem i stranom vlasništvu?
Održivost kursa ne zavisi samo od deviznih rezervi, već i od toga da li je taj kurs, pojednostavljeno rečeno, precenjen ili potcenjen.
Možda nije besmisleno razmotriti ekspoze Ivice Dačića. Ozbiljnije analize nije bilo, a to nije u skladu sa demokratskom odgovornošću ni vlasti niti javnosti.
Jedno je promeniti vladu, a drugo politiku. Kada je reč o balkanskim zemljama, prelomna je po mnogo čemu bila 2000. godina.
Srpska privreda ne bi trebalo da se suočava sa značajnim problemima s plasmanom proizvoda na stranim tržištima.
Novi koncept privredne politike koji najavljuje buduća vladajuća koalicija podrazumeva veću, a ne manju politizaciju centralne banke.
Nije lako razumeti šta se tačno prebacuje centralnoj banci, a i šta se od vlade traži.
Budžet je problem i zapravo sve je problem zato što posla nema. To nije novost, što čini problem gorim. Zašto nema posla?
Ma koliko da je grčki problem glavobolja, eventualno radruživanje bi moglo da preraste u noćnu moru.
Kada je reč o dugovima u dinarima, država ne može da bankrotira ako neće, jer uvek može da štampa dinare.
Ideja da se put ne može promeniti, pa da će i nove vlasti nastaviti da se ponašaju kao i stare, zapravo nije tačna.
Nisu važna ministarstva, već principi i politika. Glasačima, međutim, personalna rešenja jesu važna. Zašto?
Na sastanku Evropskog saveta biće donete odluke koje imaju za cilj da dodatno stabilizuju evro zonu.
Štednja nije neoliberalna. Potrebu da se poveća štednja ne stvara MMF, već stanje u kome se privreda nalazi.
Možda bi bilo bolje da je pobedila Siriza. Tačno je da je njen program lišen realizma, ali bi na vlast došli nova stranka i novi ljudi.
Do krize kursa dolazi ukoliko je on fiksiran na neodrživom nivou, a ne usled nedostatka rezervi.
Partijski sistem u demokratijama se oslanja na odnos lojalnosti između stranaka i njihovih glasača. Koliko je lojalnosti potrebno?
Veliko je pitanje kako bi se mogla sačuvati politička legitimnost i odgovarajuća socijalna stabilnost.
Javnu je potrošnju potrebno smanjiti, a poreze povećati – koliko će to da košta u privrednom rastu.
Ključno ograničenje jeste stanje na tekućem računu bilansa plaćanja i visok nivo stranog duga.
Kada su javni prihodi na visokom nivou, a to je svakako slučaj, smanjenje poreskog i tereta doprinosa bi pomogli.
Da li je fiskalna politika neodrživa? Potrebno je odrediti koja fiskalna politika i šta znači neodrživost?
Koliko se kretanja u Hrvatskoj razlikuju od ideje, nazovimo je nemačkom, uspostavljanja budžetske ravnoteže.
Bolje je da se poboljša politička konkurencija, a ne da se ograničava privredna privilegovanjem domaćih za račun stranih investitora.
Spoljni dugovi su iznad 80 posto BDP, privreda ima negativnu stopu rasta, a stanje na tržištu rada postaje dramatično.
Većina grčkih glasača ne podržava program štednje, ali još veći broj njih ne bi da Grčka napusti evro.
Postoji uverenje da se javna sredstva koriste da bi se finansirala korupcija i kupovali izbori.
Radio emisija 25.05.2012, govore: Vladimir Gligorov i Vesna Rakić-Vodinelić.
Kosovo je pre nekih nedelju dana obezbedilo stendbaj program sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Ljudi koji su izišli na izbore u Grčkoj su rekli ne politici štednje. Znači li to da je došao kraj toj politici. Ne znači.