Ubistvo Radića
YU Historija – 20. juna 1928. radikal Puniša Račić pištoljem je ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke (dr Đuro Basariček i Pavle Radić), dvojicu ranio (dr Ivan Pernar i Josip Granđa)…
YU Historija – 20. juna 1928. radikal Puniša Račić pištoljem je ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke (dr Đuro Basariček i Pavle Radić), dvojicu ranio (dr Ivan Pernar i Josip Granđa)…
Moderno je mrzeti Jugoslaviju, ili joj postavljati dijagnozu Frankenštajna skrpljenog od rasparenih delova čiji je raspad bio neizbežan i nužno krvav.
Nedovršenost države, koju je Đinđić video kao uzrok unutrašnjih protivrečnosti u jugoslovenskoj federaciji i kasnije u Srbiji, do danas se u značajnoj meri normalizovala kao stanje stvari i svesti.
Jugoslavija nudi osvežavajući pogled u socijalističku prošlost. Od svih komunističkih zemalja, razmak između tipičnih i izvanrednih građevina možda je najmanji bio u Jugoslaviji.
Poglavlje iz nove knjige „Žali bože. Eseji o religijskom nacionalizmu, balkanizaciji i globalizaciji“: Požega je balkanski Jeruzalem. Tu su se ove godine sastali hrvatski katolički biskupi i episkopi SPC iz Hrvatske.
Sima Marković, uzvikujući u parlamentu, kaže ključnu stvar: “Jugoslavija će biti demokratska država ili je neće biti!” Jugoslavije danas nema zato što nije bila demokratska država. To je razlog njene propasti.
Novi magazin – Zašto? Uzmimo Jugoslaviju, poređenja radi. Kada se ona raspadala verovalo se da će, bar sa ekonomske tačke gledišta, Srbija proći bolje od Slovenije, a da će se Hrvatska fiskalno rasteretiti.
Otvaranje izložbe u galeriji u Bloku 45 u petak 14. decembra: serija fotografija nastala od avgusta 1983. do januara 1985. u Bloku 45, Naselju Sunca, utopističkom projektu jugoslovenskog socijalizma na zalasku.
Ideje – Radilo se je stalno o suverenosti. Bila je koliko toliko jugoslavenska do 1941., pa se raspala, pa opet koliko-toliko jugoslavenska 1945.-1948., pa zaista jugoslavenska do 1991., pa se je, konačno, raspala.
Sa tribine „Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“ u Zagrebu: Slažem se sa onima koji misle da ratovi devedesetih u Jugoslaviji nisu gotovi i da nas naši političari i dalje drže u mentalnom ratnom stanju.
Novosti – Rodio sam se u Jugoslaviji, odrastao sam u tom sistemu. Kad je počela konfederalizacija Jugoslavije, 1970-ih, ponovno se vraća nacionalno pitanje. Bio sam komunistički internacionalista…
Novosti – Mlađe generacije nemaju pojma o tom razdoblju; za većinu riječ Jugoslavija ne znači ništa. Kladim se da neki od njih vjeruju da se Jugoslavija (ili Jugoslavistan) nalazi negdje u Rusiji.
Novosti – U procesu modernizacije u samo nekoliko desetljeća, za milijune je stvoren prostor za slobodniji život, u paradoksalnoj istovremenosti kontrole komunističke partije i neprekidnih otpora baš toj prisili.
Novosti – U Hrvatskoj je Jugoslavija drugo ime za potisnuto nesvjesno. Ona je u osnovi hrvatska ideja i to je bio jedan od razloga da napišem knjigu „Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018) – od euforije do tabua“.
Novi magazin – Posledica jugoslovenskih političkih i privrednih traganja je zaostalost, iako je država bila zamišljena kao modernizujući projekat. Ovaj neuspeh ne treba uzeti kao dokaz protiv samog projekta…
VIDEO i transkript: Autorka govori o svojoj knjizi „Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929“: Pune 22 godine nisam je uzela u ruke. To sam odlučila da uradim ove godine, na stogodišnjicu stvaranja jugoslovenske države.
Danas – Kraljevina Jugoslavija bila je sastavljena po ugledu na upravo lipsalu Austrougarsku monarhiju, probajući da sakupi naizgled slične narode sa istog tla, usput neke manje i zanemarujući.
Novosti – “U skladu sa čvrstom voljom naroda Jugoslavije da se iz njihove sloge i jedinstva u borbi protiv okupatora izgradi nova, na nacionalnom bratstvu i ravnopravnosti zasnovana…”
AUDIO – Predavanje sa dvodnevnog skupa „Muzealizacija Jugoslavije“, održanog u sali Amerikana u Domu omladine u Beogradu, u organizaciji Muzeja Jugoslavije i Platforme za savremenu umetnost Kiosk.
O sto godina zajedničke države na javnom servisu govoriće njen ubica Borisav Jović. Kao što učesnici u organizovanom zločinu nikada nisu sami, pored njega o žrtvi će govoriti i Čedomir Antić i Nikola Selaković.
Novi svjetski poredak a možda i novi svjetski rat mogao bi dati priliku Balkanu za nove ratove i nove još bezveznije države. Balkanski narodi vjerojatno tu priliku neće propustiti…
Reč na promociji knjige Božidara Jezernika „Jugoslavija, zemlja snova“: Zašto pamćenje Jugoslavije slabi iako ne želi da prođe? Jugoslovenstva nisu zabranjena (izuzev u Hrvatskoj) nego su tiho potonula.
VIDEO i transkript sa predstavljanja nove knjige Božidara Jezernika „Jugoslavija, zemlja snova“ u izdanju Biblioteke XX vek. O knjizi su govorili: Dubravka Stojanović, Todor Kuljić, Teofil Pančić i autor.
Novosti – Mladinsko gledališče, Kugla glumište, Paolo Mađeli, Dušan Jovanović… Hvar, Ohridsko jezero, Pohorje, Motovun, Sveti Stefan, kafana T’ga za jug, pulska Arena. Azra, Film, Idoli, Orgazam, Haustor.
Novosti – Zajednički jezik je postojao prije prve i druge Jugoslavije, a nastavio je postojati i nakon njih, što je sasvim razumljivo s obzirom da države mogu nastati ili nestati preko noći, dok jezik ne može.
Novosti – Ona nije bila sasvim slučajna država, ali je mnoge zatekla i nisu znali što zapravo s njom da rade. To se vidjelo u njenim prvim godinama kada su se pojavile različite koncepcije jugoslavenstva.
Novi magazin – Na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Bačkoj, Banatu i Baranji održanoj 25. novembra 1918. u Novom Sadu doneta je odluka o priključenju Vojvodine Srbiji.
Lice ulice – Jugoslaviju smo dva puta napravili i dva puta srušili. To je jasna slika love and hate odnosa, u kome s nekim ne možete nikako, a bez njega ni toliko.
Stogodišnjica nastanka Jugoslavije – jubilej bez slavljenika – pokreće iznova pitanja koja se tiču tog istorijskog događaja, onoga što mu je prethodilo i onoga što je usledilo.
Novi plamen – Najdublji interes je očuvanje malih balkanskih naroda jačom državom od asimilacije i različitog ugnjetavanja velikih naroda, ali i sprečavanje međusobnih sukoba.
Da li su jugoslovenski ratovi bili poslednji evropski ratovi 20. veka ili ih treba razumeti i proučavati kao prve ratove 21. veka?
Milošević je odgovoran za zločine, ali u istorijskom smislu procesi su već bili dovršeni. Od 1981. nije mogao da se donese budžet, republike su krale svaka na svoj način, svi su se spremali za odlazak iz Jugoslavije.