Širom zatvorenih očiju
Nije se još slegla prašina oko odluke da škole od septembra krenu u punom kapacitetu, a već je stigla nova odluka: veliki broj škola vraća se na režim rada iz septembra prošle godine, u takozvanu žutu zonu.
Serija tekstova nastalih pre svega na inicijativu izdavačke kuće Fabrika knjiga i njenog urednika Dejana Ilića.
Nije se još slegla prašina oko odluke da škole od septembra krenu u punom kapacitetu, a već je stigla nova odluka: veliki broj škola vraća se na režim rada iz septembra prošle godine, u takozvanu žutu zonu.
Radno telo Vlade pod nazivom Krizni štab, nema nikakve – ali baš nikakve – nadležnosti da odlučuje o uslovima i načinu sprovođenja nastave. A sada taj štab ima i svoj izmišljeni Tim za škole.
Ministarstvo prosvete je propustilo da uradi najbitniju stvar za svoje rešenje – da kaže kako će se raditi u školama u sva tri režima: zelenom, žutom i crvenom. Jer, program bi za sve morao biti isti.
Početkom avgusta direktori škola dobili su dopis iz ministarstva prosvete da urade sve da se što više dece/đaka vakciniše. Neka čitalac sebe sada zamisli na mestu direktora škole. Čita dopis i razmišlja…
Šta je, po ministru, svrha obrazovanja? Da se korona ne utemelji u njemu. Šta je sa ostalim svrhama, ministre? Ministar: pa bilo bi dobro da i njih škole ispune, ali ako to ne može, onda ništa.
Za razliku od jevrejskih učenika koji uče književnost cionističkog pokreta koja slavi osnivanje Izraela 1948, palestinski učenici ne čitaju palestinske klasike koji se uče širom arapskog sveta.
Deca se mogu osposobiti da prepoznaju eksploataciju ili političku obmanu i autoritarnost. Mogu saznati da put do boljeg života ne vodi jedino preko upisa na tehničke fakultete…
Kada razbacuje fakultetske zgrade po Novom Beogradu, Kumodražu, Borči, gde tačno u vezi sa tim i načelnom idejom decentralizacije, Stojčić vidi zgradu poput Univerzitetske biblioteke?
Ovih dana mladi ljudi biraju i upisuju se na fakultete. Neki od njih završiće na katedrama za srpski jezik i književnost. Nema ih mnogo. Zapravo, malo ih je. Iza tog malog broja stoji priča o – identitetu.
Filozofija se kao predmet briše iz srednjih škola. Već tri godine je ukinuta na smerovima elektrotehničar računara i energetike. Ostaće u gimnazijama, medicinskoj i donekle birotehničkoj školi.
Šta će raditi škole kada najesen stigne novi talas? Ima li ministarstvo prosvete plan? Ili bar uvid u stanje posle tri polugodišta pod koronom? Ako nema ni jedno ni drugo – šta će nam to ministarstvo?
Ako stiže 4. talas računari su možda korisniji od udžbenika, koji mogu da se postave na internet, a da im deca pristupaju sa svojih računara. Dok bi ministarstvo pokrilo troškove izdavačima udžbenika.
Autokratski režim je progutao parlament, tužioce i sudove, poverenike i ombudsmane, medije, izbore, planine, reke, slobodu, istinu i milione evra. Sada je na red došao univerzitet.
U Britaniji je u toku velika rasprava o obrazovanju za vreme korone. Strahuje se da bi čitava jedna generacija dece mogla biti izgubljena. Za to vreme, kod nas je najveći problem proslava mature.
Bogoslovski fakultet je osnivač UB onoliko koliko sam ja osnivač Bitlsa. Univerzitet je osnovan 1905, a PBF je počeo sa radom tek 1920.
Uvođenje savremenih tehnologija u nastavu nemaju smisla ako škole i dalje nemaju fiskulturne sale ni funkcionalne toalete, u kojima nastavnici nemaju osnovna sredstva za rad…
Deo saveta čine ministarke Maja Gojković i Jadranka Joksimović, profesori Uroš Šuvaković i Jovan Bazić, bivši studentski funkcioneri…
U jednom je predsednik u pravu – srpski udžbenici istorije zaista loše pišu o Jasenovcu. Uzmimo Istoriju za 8. razred osnovne škole Vajagića i Stošića, u izdanju Kletta. Šta srpski đaci tu čitaju na str. 159?
Sada kada je i Vučić to prihvatio, DJB bi mogla da razradi svoju borbu protiv antisrpskih udžbenika. Zašto se zaustaviti na bacanju samo jednog udžbenika i zašto samo u Beogradu?
Ne znam zašto će država da piše udžbenike iz geografije. Da li je Kosovo deo Srbije ili nije, kao i gde je srpski svet nije predmet geografije. I ako zna nešto o tome, šta ona zna o geografiji sveta?
Neće nama stranci pisati udžbenike – tako su otprilike prošle nedelje govorili Vulin i Vučić. Ali čitalac zna da je preko ministarstva prosvete država uvek bila jedini ovlašćeni i mogući autor udžbenika.
Musolinijevski nastupi Vulina dobili su još jedan nastavak u njegovom obraćanju licima koja glume poslanike, na mestu gde je nekada bila skupština.
Svoj predmet – engleski jezik – Sanja Simić de Graf predaje povezujući ga sa veronaukom, tako da njeni đaci uče engleski jezik prevodeći reči Očenaša (Molitve Gospodnje) na engleski.
Profesor iz Amerike preko interneta nudi besplatne udžbenike u Srbiji. Ako bi obrazovanje trebalo da bude besplatno, zar ne bi trebalo pozdraviti velikodušni gest dobrotvora Kavčića?
Drugo polugodište u Srbiji počinje tačno na vreme, kako je i planirano, dok je u nekim evropskim zemljama (Britaniji i Nemačkoj, na primer) polazak dece u školu odložen zbog novog talasa zaraze.
Novinarka kaže: roditelje najviše brine da li će deca, zbog okolnosti u kojima će se odvijati škola, „da zaostanu što se tiče nekih znanja, nekih informacija“. To verovatno zaista muči većinu roditelja.
Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo su za svog predsednika opet izabrali Muamera Zukorlića.
Dvojica veseljaka opušteno su razgovarali o donacijama EU-a za naše škole. Od 2003, razmeće se Fabrizi, iz EU su stigli milioni evra da bi naša prosveta postala „naprednija“. Kakav nesrećan izbor reči.
Potreba da se nastavnici i deca kontrolišu pomoću škole pokazuje se i u vezi sa ocenjivanjem. Nedvosmisleno uputstvo glasi, sve što se tiče škole može se prebaciti na mrežu, izuzev ocenjivanja.
Istog dana kada je Čudanov unapređen, otpušten je Rodoljub Kubat, redovni profesor na bogosloviji. Prvi je zaštićen svetom slobodom mišljenja, a drugi je zbog praktikovanja te slobode izopšten.
Nastava na mreži je skuplja od one uživo. Iz toga sledi da bi školarine trebalo povećati, a ne smanjiti, kao što traže studenti. A ako je nastava na mreži lošeg kvaliteta – za nju ne treba dati ni dinara.
Notorni Kon kaže: nastava je organizovana po grupama i ako se dvoje iz grupe razboli „ta se grupa isključuje i prelazi na on line nastavu“. Čitaocu je sigurno zapao za oko termin „isključuje“.