Ćutanje na univerzitetu
Ćutanje je nespojivo sa akademskim slobodama, sa pravom univerzitetskog nastavnika da predaje i istražuje onako kako misli da treba. Ali ja sam ćutala, u neprekidnom strahu da ću izgubiti ugovor.
Serija tekstova nastalih pre svega na inicijativu izdavačke kuće Fabrika knjiga i njenog urednika Dejana Ilića.
Ćutanje je nespojivo sa akademskim slobodama, sa pravom univerzitetskog nastavnika da predaje i istražuje onako kako misli da treba. Ali ja sam ćutala, u neprekidnom strahu da ću izgubiti ugovor.
Nije svrha mog teksta bila – to je čini mi se očigledno – da prosuđuje i presuđuje o sadržini Pravilnika. Tema je nešto što mnogo više zanima ovdašnju javnost – zdravstveno stanje nauke u Srbiji.
Donošenje novog Pravilnika o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa je vrlo ozbiljan posao, iz koga je društveno-humanistička naučna zajednica bila gotovo potpuno isključena.
Prilog raspravi o načinu bodovanja naučnih časopisa: Pravilinik ministarstva prosvete je apsolutno kriminalan u delu koji se odnosi na društvene nauke.
Još jedan prilog raspravi o bodovanju naučnih časopisa: Nije sporno da je nauci u Srbiji potrebno uspostavljanje ozbiljnih kriterijuma. Tome bi doprinelo i malo kontakta sa realnošću…
Odgovor Vesne Miletić na tekst Bauk amerikanizma potvrđuje argumente iz ovog teksta i čini lošu uslugu potpisnicima apela nastavnika Filozofskog fakulteta.
U svom tekstu Bauk amerikanizma Mijat Lakićević se bavi raspravom između ministarstva prosvete i apelom istraživača iz društveno-humanističkih oblasti.
Tekst Mijata Lakićevića Bauk amerikanizma objavljen 27.2.2016. na portalu Peščanik predstavlja uvredu za srpsku nauku i naučnike. Reč je o neprihvatljivoj generalizaciji nauke u Srbiji.
Ministarstvo prosvete je htelo da naše naučnike natera da objavljuju u prestižnim svetskim časopisima. Koji su, „izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“, uglavnom američki.
Pred novi štrajk prosvetnih radnika: zbog blizine izbora ni oni ni ministar nemaju šta ni da izgube ni da dobiju, pa je možda trenutak za pravi razgovor o svim problemima domaćeg obrazovnog sistema.
Pošto je potpisao memorandum o dualnom obrazovanju, ministar prosvete Srđan Verbić je u autorskom tekstu u NIN-u objasnio da kod nas u stvari „nema uslova za dualno obrazovanje“.
Izgleda se priprema još jedna “reforma” obrazovanja, kojom će se praktično ukinuti učenje drugog stranog jezika u osnovnim školama, koji bi dobio status izbornog predmeta.
Obraćanje javnosti: Slučaj dr Ljubomira Maksimovića, potpredsednika SANU i profesora emeritusa na Filozofskom fakultetu.
Po Čadežu, dualno obrazovanje je potrebno Srbiji da bi njena mladež bila konkurentna na evropskom tržištu rada. S druge strane, ono je navodno uslov i za razvoj domaće privrede.
Iz nove REČI: Deci koja su naučila da koriste glavu umesto olovke, zadatak je bio lak. Razvoj sposobnosti rasuđivanja je jedan od najvažnijih rezultata novog programa učenja aritmetike.
Iz nove REČI: Nastavnik pazi da se učenje aritmetike ne izopači u mehaničku manipulaciju lišenu razmišljanja… Deca rešavaju zadatke mentalno, bez pomoći papira ili table…
Iz nove REČI: Odlučio sam da sprovedem sledeći eksperiment – do 7. razreda deca neće formalno učiti aritmetiku, nego da čitaju, rasuđuju i prepričavaju. To su bila moja nova 3R (read, reason, recite).
Iz serije autorovih otvorenih pisama ministarki prosvete: Draga gospođo Morgan, škole ne mogu pripremiti učenike za savremeni svet ako se iz veronauke isključe sekularna verovanja.
Slobodan Reljić se protivi predlogu ministra prosvete da se veronauka i građansko zamene predmetom „koji bi se bavio tolerancijom, istorijom religije i upoznavanjem drugih kultura”.
Univerzitet je privilegovan, socijalno odsečen od društva, ostavljen samome sebi; inkubator za reprodukciju srednje klase.
Završena je javna rasprava o nacrtu Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2016. do 2020, „Istraživanje za razvoj“, koji je predložilo Ministarstvo za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj.
Možemo si do prekśutra zabranjivati neke reči, ali se ne možemo sprečiti da ih razumemo. Jezik se pravi komunikacijom, koja je među nama vazda nesmetana.
Još smo gutali gorku knedlu koju nam je servirao dekan Pravnog fakulteta u vidu Vučićevog predavanja studentima, kada nas je po nosu tresnula zahvalnica koju je Nikoliću uručila dekanica Filološkog fakuleta.
Polemika koju je pokrenuo tekst Alise Mahmutović objavljen na našem sajtu: (Veliko)srpske muke po bosanskom jeziku. Slede reakcija Marka Simonovića i odgovor Alise Mahmutović.
Ministar prosvete kaže da „čak i ugledni profesori treba da se bore sa mlađim i energičnijim kolegama za svoje projekte“. Da li ministar misli da su te kolege samo sa one strane granice?
Negiranje imena bosanski jezik svjedoči da je etnonacionalistička srpska politika prešla u novu fazu.
Panika se širi Srbijom. Neko zarađuje na udžbenicima koje su škole dobile besplatno i tako potkrada državu. Država mora da se odbrani. Inspekcija mora da deluje.
Samo 7% stanovništva pohađa privatne škole, a 44% studenata Oksforda i 38% studenata Kembridža dolazi iz privatnih škola. Šta nam to govori? Da su bogati pametniji od ostalih? Da zaslužuju da vladaju?
Evropski pogled na američki sistem visokog obrazovanja, koji se smatra najboljim na svetu. Da li posle pucanja mehura na tržištu nekretnina sledi pucanje mehura na američkom tržištu obrazovanja.
Školegijum – O pedagogiji zlostavljanja u filmu Whiplash scenariste i reditelja Damiena Chazellea, koji je dobio pozitivne kritike i tri Oskara.
Školegijum – Govoriću o grafičkom romanu Emmanuela Lepagea „Muchacho“ (ili „Dečko“, a možda čak i „Klinja“), koji je pored odrastanja i revolucije u svoju naraciju upleo još i veru i obrazovanje.
Na adrese aktiva biologa i univerzitetskih profesora stigao je mejl izdavačke kuće Eden, u kom se nudi besplatna dostava knjige „Evolucija ili stvaranje“. Ne morate ni poštarinu da platite.