R2-D2 Šarčević
Treba da se pomirimo sa idejom da tržište rada zadaje i utvrđuje kurikulume. Dualno obrazovanje je u stvari avangarda domaćeg obrazovanja. A na njenom čelu je ko drugi nego ministar Šarčević.
Serija tekstova nastalih pre svega na inicijativu izdavačke kuće Fabrika knjiga i njenog urednika Dejana Ilića.
Treba da se pomirimo sa idejom da tržište rada zadaje i utvrđuje kurikulume. Dualno obrazovanje je u stvari avangarda domaćeg obrazovanja. A na njenom čelu je ko drugi nego ministar Šarčević.
Lakše je promeniti programe na univerzitetima nego kasnije, pošto su sve potrebne škole već završili, prosvetne radnike doškolovavati da dobiju znanja za koja su bili uskraćeni na fakultetu.
Analiza rezultata PISA testa pokazuje da naša deca školu ne vide kao dobar put za uspešnu karijeru i ispunjen život, kao i da je 80% đaka iz trogodišnjih srednjih stručnih škola – nepismeno.
Ako se čitalac brinuo, može da odahne. Srbija je stabilna zemlja. Barem ako je suditi prema konačno pristiglim rezultatima sa PISA testiranja iz 2018, koji se skoro poklapaju sa rezultatima iz 2012.
VIDEO i transkript – 10. oktobra je održana 21. tribina u novom ciklusu Nije Filozofski ćutati, govore: Božidar Radenković, Miodrag Jovanović, Slobodan Prvanović, Milan Vukomanović, Ognjen Radonjić.
Školegijum – Filmovi o školi se uvek bave potencijalima ljudi da oblikuju okruženje u kome žive. Ovde ću govoriti o tri filma o školi: u Americi, Africi i Jugoslaviji („Majstori, majstori“ Gorana Markovića).
Dana 24. septembra rektorka Ivanka Popović objavila je da staje u odbranu studenata i jedinstva univerziteta. Sledeći put kada se zapitate da li su studenti u pravu, setite se ovog dana.
Rektorka je rekla da što pre treba utvrditi istinu o doktorskom radu Siniše Malog – i postala junakinja dana… Tako malo je dovoljno da se u Srbiji postane junak – pozitivni ili negativni, svejedno.
Ne radi se o tome da se Mali i Stefanović uzdignu do respektabilnog statusa doktora nauka. Naprotiv, radi se o tome da se zvanje doktora nauka unizi, devalvira i spusti na nivo Malog i Stefanovića.
Novosti – Zašto se silovanje maloljetnika u Hrvatskoj naziva ‘obrazovanjem’? Godinama na to pitanje nema suvisloga odgovora, ponajprije stoga što ga nitko glasno i ne postavlja. Strah je sveprisutan.
Postoje klijenti režima i oni koji to nisu. Najbrojniji klijenti su oni zaposleni u javnom sektoru. Rektorka je jedna od njih. Njoj i drugima u javnom sektoru kradljivac doktorata obećao je povećanje plata…
Studenti u Beogradu zauzeli rektorat i traže da odatle do vlade otputuje zahtev: da bude smenjen Siniša Mali, čovek koji je prepisao oko 7 posto doktorskog rada, a ostalo možda i nije…
Grupa studenata Beogradskog univerziteta je blokirala Rektorat. Koliko god to zvučalo paradoksalno, ovom blokadom oni pokušavaju da odblokiraju rad pojedinih tela Univerziteta.
Brnabić i Šarčević niti slušaju niti uče, ali spremno sedaju u školsku klupu da odatle, umesto da slušaju i uče izgovaraju bajke o promenama i poboljšanjima, o takoreći zlatnom dobu srpske prosvete.
Jedan je matematičar otišao iz Srbije, prešao u tim Saudijske Arabije i – eto! Beogradski univerzitet je zbog njegovog transfera izgubio bodove, citiranost, rangiranost.
Jedan matematičar ushićeno je izjavio da je smislio nešto. Nije se radilo o rešenju matematičkog problema, već o načinu na koji bi se srpski univerziteti vozdigli na Šangajskoj listi.
Da li će ukidanje društvenih odeljenja najavljeno u 50 gimnazija dovesti do smanjenja broja studenata koje finansira država na fakultetima iz oblasti društveno-humanističkih nauka?
Ne bismo ni znali da problem postoji da tri žene iz Zemuna nisu došle do testa za koji je Šarčević do juče tvrdio da je apsolutno bezbedan. Dakle, nije Šarčević otkrio problem nego su to uradile te tri žene.
Pre nego što je napustio studio, Šarčević je rekao da su nastavnici u Prvoj beogradskoj gimnaziji znali da će biti ukinuto jedno odeljenje društvenog smera, e da bi se napravilo informatičko odeljenje.
O knjizi Umberta Eka „Kako se piše diplomski rad“: Atraktivnost ove knjige je povezana sa magičnim procesom samorealizacije mladih ljudi. „Vaš diplomski rad je kao prva ljubav: teško se zaboravlja“.
Učenici srednjih stručnih škola biće dovedeni u neravnopravan položaj pri upisu na fakultete, jer njihovi završni ispiti neće biti dovoljni, moraće da prolaze i dodatne provere znanja.
VIDEO i transkript tribine iz ciklusa „Nije filozofski ćutati“ održane 11.4.2019. na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Govore Dejan Ilić, Predrag Krstić i Srbijanka Turajlić. Razgovor vode Katarina Popović i Aleksandar Tadić.
Ministar prosvete Šarčević je na Prvom programu Radio Beograda zapretio da će oduzeti decu od roditelja koji odbijaju da ih vakcinišu. U ovoj izjavi se sreću dva složena problema, oba u vezi sa obrazovanjem.
Ministar za dualno obrazovanje (MDO) je na TV N1 komentarisao podršku akademske zajednice građanskim protestima u Srbiji. Tom prilikom MDO je otvorio još jedno važno pitanje: o politici na univerzitetu i u školama.
Odlomak iz knjige napisane sa željom da zabavi i nasmije đake. Pisana je i sa nadom da će pokrenuti razgovor o tome šta je dobar odgoj, kako se ljudska bića odgajaju, ko odlučuje o tome šta je pristojno, a šta nije.
Školegijum – Eagleton misli da je humanistici na univerzitetima, a onda, logično, i u školama odzvonilo. On veruje da uskoro više neće biti humanističkih centara za kritičko mišljenje na univerzitetima.
Školegijum – Pravo značenje digitalizacije u obrazovanju učenicima bi se moglo objasniti i na primeru izuzetnog mada zaboravljenog SF filma iz 1999. Reč je o delu „eXistenZ“ Davida Cronenberga.
Ministarstvo prosvete je realizovalo obuku nas nastavnika za novi informatički predmet. Naravno, obavešteni smo da ministarstvo ne pokriva putne troškove.
Roditelji učenika škole sa Voždovca ne šalju svoju decu na nastavu, jer im je promenjen učitelj. Direktorka kaže da nova učiteljica za razliku od kolege učitelja ima ugovor za stalno…
U svom autorskom tekstu u Politici aktuelna premijerka se kao na glavnog autoriteta iz oblasti obrazovanja poziva na kolumnistu Njujork tajmsa. Ali nije u pitanju bilo koji kolumnista, već Tomas Fridmen.
U autorskom tekstu u Politici povodom početka nove školske godine Brnabić se jada kako se „stalno suočava s izazovom kako da na najbolji način približi našem društvu kolike su promene i izazovi pred nama.“
Školegijum – To je nešto poput reformske mode: umesto obrazovanja okrenutog ka savladavanju i usvajanju sadržaja hoće se obrazovanje usmereno ka ishodima, to jest ka sticanju kompetencija.