Ljubodrag Stojadinović (1947, Niš), gde se školovao do velike mature u gimnaziji „Svetozar Marković“. Studirao u Skoplju, i magistrirao na Institutu za sociološka i političko pravna istraživanja, odsek za masovne komunikacije i informisanje u globalnom društvu (Univerzitet Kiril i Metodi 1987). Završio visoke vojne škole i službovao u mnogim garnizonima bivše Jugoslavije, kao profesionalni oficir. Zbog javnog sukoba sa političkim i vojnim vrhom tadašnjeg oblika Jugoslavije, i radikalskim liderima i zbog delikta mišljenja – odlukom vojnodisciplinskog suda od 1. marta 1995. kažnjen gubitkom službe u činu pukovnika. Bio je komentator i urednik u Narodnoj Armiji, Ošišanom ježu, Glasu javnosti, NIN-u i Politici. Objavljivao priče i književne eseje u Beogradskom književnom časopisu, Poljima i Gradini. Dobitnik više novinarskih nagrada, i nagrada za književno stvaralaštvo, i učesnik u više književnih projekata. Nosilac je najvišeg srpskog odlikovanja za satiru, Zlatni jež. Zastupljen u više domaćih i stranih antologija kratkih i satiričnih priča. Prevođen na više jezika. Objavio: Klavir pun čvaraka, Nojev izbor, Više od igre (zbirke satiričnih priča); Muzej starih cokula (zbirka vojničkih priča); Film, Krivolak i Lakši oblik smrti (romani); Ratko Mladić: Između mita i Haga, Život posle kraja, General sunce (publicističke knjige); Jana na Zvezdari (priče za decu); Masovno komuniciranje, izvori i recipijenti dezinformacije u globalnom sistemu (zbirka tekstova o komunikacijama). Zastupljen u Enciklopediji Niša, tom za kulturu (književnost). Za Peščanik piše od 2016. godine. U decembru 2021. izbor tih tekstova je objavljen u knjizi „Oči slepog vođe“.

Foto: Ivana Tutunović Karić

Rušenje

To je pitanje impulsa. Na izborima, ma kakvi oni bili, mafija na vlasti će svakako napraviti mnogo bahatih grešaka. Makar jedna od njih će biti neoprostiva, mada na prvi pogled neznatna.

Brankov most u Beogradu 11.9.2021, foto: Peščanik

Šaka zemlje

Bio je ekološki ustanak, i nije uspeo. Ili možda jeste? O tome se u beogradskoj čaršiji misli na različite načine, kao i o svakom pokušaju pobune. Sve su one u novije vreme bile nekako neubedljive…

Foto: Ivana Tutunović Karić

Prokopavanje

Vozovi i metro imaće zajedničko čvorište u Prokopu. Tu će se sastajati ono što se ne kreće i ono čega nema. Da bi se stiglo do ostalih stanica metroa, trebaće još jači gradski saobraćaj ili posebni metro.

Brišući let

Trudeći se da pokaže osobine koje nema, vladar poseže za milosrđem koje se njega ne tiče i na koje nema prava. Taj gest prestaje da bude predstava o humanosti, i postaje njena bahata negacija.

novine

Susret na vrhu

Baš mi se nije išlo, ali urednička se ne odbija. Dođoše predsednik, Selaković, Zorana i Mali. On je uzeo reč i govorio čitav sat i nešto jače. Nije rekao o čemu je govorio. Pitanja. Ajde Goco.

Foto: Predrag Trokicić

Sablasna idila

U Vulinovom svetu nikoga osim Srba nema. Gde su nestali? Kakav bi bio taj svet? Ne zna se, još se oblikuje njegova maketa. Ali biće to gigantsko ostvarenje ideje koja je više puta propadala u krvi.

Foto: Peščanik

Teški Srbi

Iz Selakovića je izašla ova rimovana rodoljubiva misao: „Da je Srbin biti lako, Srbin bi bio svako!“ Hteo je valjda da kaže da ne može svako da bude Srbin, čak iako je uveren da jeste.

kolica za bebe

Zebnja

Vrhovni je stao pred kamere i hvalio tenk koji ga uzbuđuje u igri olovnim vojnicima. Vidite, rekao je, ovo je tenk! Divno je videti ga, ništa ne ostavlja takvu sliku snage kao tenk. Možda dva tenka!

Foto: Predrag Trokicić

Smrdljiva basna

Šta god im predsednik kaže, čuje se pljesak. Sparno je! – ovacije. Biće kiše sto posto – delirijum. Niko ne može ponižavati Srbiju – kolektivni zanos. Za dve godine pretičemo Nemačku – trans bez kontrole.