Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

STRAHOVLADA

VIDEO i transkript: Promocija knjige Vojina Dimitrijevića “Strahovlada” u CZKD-u. O knjizi govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Marko Milanović, Vesna Pešić i Dejan Ilić. Razgovor vodila Svetlana Lukić.

Državni biznis

Hajde odmah da kažemo da predsednik vlade laže kada se žali da ga „razne nevladine organizacije“ „maltretiraju“ zbog „tri barake“, pre nego što dođemo do onoga što je u njegovoj izjavi zaista važno.

Istine i laži

Ministar policije Nebojša Stefanović je izjavio da je iznošenje istine o protivpravnom rušenju kuća u Savamali grubo mešanje u unutrašnje stvari Srbije i za tu grubost on sad očekuje izvinjenje.

Another perspective

We are witnessing a conflict of the state with itself: MPs attacked the Ombudsman, and the prosecutor’s office attacked the Commissioner for Information of Public Importance.

Samo ne bagerom

Pored toga što ume da ruši kuće mimo zakona, gradonačelnik Beograda demonstrirao je da ume još i da – vozi bicikl. Novinari su bili oduševljeni njegovom veštinom održavanja ravnoteže.

Iz drugog ugla

Prisustvujemo sukobu države sa samom sobom: poslanici iz SNS-a, SRS-a i Dveri su napali Zaštitnika građana, a na udaru tužilaštva se našao Poverenik za informacije od javnog značaja.

Davore, Srbine

U našoj nakrivo postavljenoj državi, izgleda da osoba koja nije etnički Srbin mora da postane olimpijski prvak da bi ostvarila pravo na ravnopravan tretman. To nas vodi do dva važna zaključka.

Istina na filmu

Ako sedamdesete vidimo kao zlatno doba (američkog) nezavisnog novinarstva, onda je početak dvehiljaditih njegov kraj, praćen politikama deregulacije i „tržišnog“ oblikovanja medijske scene.

O cenzuri u 5 slika

Novinarka je dobila zadatak da napravi prilog „o tome kako u Srbiji posla ima, ali ljudi neće da rade“. Da ponovimo, pošto zvuči nestvarno ili kao neslana šala: „u Srbiji posla ima, ali ljudi neće da rade“.

„Precrtavanje“

Ovde ćemo govoriti o retorici predsednika vlade. Ona ima svoje posebnosti. Te posebnosti govore o političkom karakteru njegove vlasti. Tu retoriku mogli bismo opisati kao dvostruki govor.

Slika za izložbu

Država se ponaša kao da su žene u njenom vlasništvu. Od nasilnika naplaćuje novčane kazne, a širi sistem zaštite uglavnom ne deluje sve dok se ne dogodi ubistvo, kada je već kasno za reakciju.

Ministri laži

U proteklih nekoliko meseci broj migranata koji ulaze u Srbiju uglavnom se ne menja. Ulazi ih oko hiljadu koji se registruju, a pretpostavlja se da najviše još toliko njih uđe krišom.

Istine i laži

Ko treba da odgovara za zločin u Srebrenici? Pa Bošnjaci. Zašto? Zato što ga koriste kao sredstvo u ratu koji se vodi „drugim sredstvima“ i kao opravdanje za pokušaj linča predsednika vlade Srbije.

Englesko proleće

Ovaj referendum zapravo nije bio o EU. Na njemu su u stvari Englezi izrazili želju da imaju svoju državu van Britanije. Jedini problem je u tome što to pitanje nije bilo i postavljeno na taj način.

Kinesko proleće

U svetlu Savamale i „Beograda na vodi“, kakvo će to dobro doneti ovdašnjim građanima? Kako će se raspodeliti korist od ulaska kapitala iz Kine u Srbiju i na čiju štetu će se napraviti mesto za taj kapital?

Kultura poricanja

U nekim medijima se tema rušenja kuća u Savamali potpuno gubi, a namesto nje se razmatraju osobe (njih dvadesetak hiljada za sad) koje su se usprotivile kršenju zakona i državnom nasilju.

Patka u džepu

Nije moguće da predsednik vlade baš ništa nije znao. Možda se pravi nevešt kada kaže da nema sumnje (kao da je iko sumnjao) u to „da su najviši organi gradske vlasti u Beogradu odgovorni za rušenje objekata u Savamali“.

Restauracija

U istom dahu predsednik vlade stiže i da zapreti: „više od smena i novih nameštenja u RTV-u interesuje [me] racionalizacija zaposlenih u toj kući, kao i u RTS-u, kako se narodne pare ne bi rasipale“.