Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Radikali u tranziciji

Predsednik republike i predsednik vlade složno zveckaju oružjem (i oruđem), a da uopšte nije jasno zašto to rade. Predsednik vlade kaže: „Nije realno da previše toga kupimo, ali nešto oružja ćemo nabaviti“.

Akademski tor

Pored toga što svakog ko pristane da bude predsednik SANU po definiciji treba smeniti, Kostića treba smeniti i zato što ni na koji način ne raskida sa politikom koju SANU vodi poslednje tri decenije.

Pretnja priznanjem

„Kakav će uticaj imati priznavanje Kosova“, zapitao se Nikolić. I pošto je kao malo razmislio, sam sebi je odgovorio: „Mislim da bi u Srbiji bilo građanskog rata, u to sam potpuno ubeđen.“

„Škola zaljubljivanja“

Školegijum – Popularna kultura pored zabave ima još jednu bitnu funkciju – obrazovanje. Isto važi i za romantične komedije, pomoću kojih učimo o osećanjima ljubavi prema drugoj osobi.

Kraj tranzicije

Danas su neke zemlje EU podjednako nacional-fašističke kao Srbija. U tom smislu, Srbiji jeste mesto u Evropi: nema suštinske razlike između izjava Vaclava Klausa i Tomislava Nikolića.

Hate

Instead of acting as allies against the false refugee policy, Croatia and Serbia are blowing the war horns and preparing for a new historic battle. The refugees are not important anymore.

Mržnja

Umesto da zajednički istupe protiv loše politike EU prema izbeglicama, Hrvatska i Srbija duvaju u ratničke trube. Izbeglice su postale nebitne, ostala je samo – mržnja.

Ponos i patnja

VIDEO, transkript i fotogalerija – Peščanik na Beograd Prajdu, govore Biljana Srbljanović, Vesna Rakić-Vodinelić, Dejan Ilić i Boban Stojanović. Razgovor vodila Svetlana Lukić.

Ubijte glasnika

Protiv svakoga ko nam se ne sviđa bilo ko može podneti krivičnu prijavu, a mi ćemo – vlast, dakle – odlučivati da li ćemo te osobe zaista krivično i goniti, bez obzira na pravnu osnovanost tih prijava.

Panika

Panika se širi Srbijom. Neko zarađuje na udžbenicima koje su škole dobile besplatno i tako potkrada državu. Država mora da se odbrani. Inspekcija mora da deluje.

Vrli srednji vek

Ministar odbrane se zahvalio na 4.000 primeraka Novog zaveta i 4.000 molitvenika koje je Biblijsko društvo Srbije poklonilo Vojsci Srbije. Bilo bi dobro da su vojnici uz ove dobili i knjige Milana Vukomanovića.

The quagmire of the nineties

One should hope that Vucic won’t propose to the “leaders of the countries that took part in the conflicts in the former Yugoslavia” to establish “a collective day of remembrance for all victims, regardless of their nationality”.

Glib devedesetih

Treba se nadati, uprkos svim njegovim izjavama, da će predsednik vlade Srbije ipak razborito odustati od svog predloga o jednom zajedničkom danu sećanja na sve žrtve ratova iz devedesetih.

Tri laži

Ovo nije bio Dan sećanja na žrtve, nego dan obnavljanja i snaženja ratnohuškačke retorike. Ispod krinke mirotvorstva i dalje se ovde oglašavaju okoreli ratni huškači.

Krokodilske suze

Već dvadeset godina u Srbiji se ne donosi zakon po kome bi osobe izbegle iz Hrvatske u avgustu 1995. dobile status civilnih žrtava rata, a time i mogućnost da im država pomogne.

„Ubistvo u voćnjaku“

Ima migranata koji su još 2010. ka boljem životu krenuli iz Konakrija, glavnog grada Gvineje. Više od pet godina trebalo im je da preko Dakara, Kazablanke, Istanbula, Izmira, Atine, Soluna i Skoplja, stignu do Srbije.

Vrelo gostoljublje

Spram „divljaštva“, što je slika iz Potočara na kojoj danima insistiraju domaći mediji, „Srbi“ su pokazali „civilizovanost“. Ako to nekoga podseti na devetnaestovekovnu imperijalnu propagandu – na dobrom je tragu.

„Narod“

Ako bi danas neko ovde poželeo da istupi u ime „naroda“ a u vezi sa socijalnom pravdom, onda bi se ta reč morala očistiti od njenih etničkih primesa kako bi joj se vratio socijalni smisao.

Klinci, zauvek

Školegijum – Govoriću o grafičkom romanu Emmanuela Lepagea „Muchacho“ (ili „Dečko“, a možda čak i „Klinja“), koji je pored odrastanja i revolucije u svoju naraciju upleo još i veru i obrazovanje.

Prvi korak

Svojim izjavama, predsednici Srbije i Republike Srpske pripremili su scenu za incident u Srebrenici, koji ih je oslobodio i poslednjeg obzira: za njih su u Srebrenici napadnuti Srbija i „srpski“ narod.

Gorke lekcije

Grčka drama hrli ka raspletu. Tek pošto se okonča, saznaćemo da li smo gledali tragediju ili komediju. Pri tom, njeni učesnici i posmatrači uveliko se razilaze u pogledu priželjkivanog srećnog kraja.

Ljudi šetaju obalom Dunava u Beogradu

Zločinci u procentima

U skladu sa rečima predsednika vlade, pitanje glasi: kakav problem ima „99,9“ odsto „Srba“ da jasno kaže da je „0,1“ odsto „Srba“ počinilo gnusne zločine i da treba učiniti sve da se spreči da se to ponovi?