Žozefa
Kazanovina vrtoglava jurnjava za užitkom je možda bila reakcija na ovo žensko osvajanje intimnosti, i stvaranje osnove za izlazak iz zatvora koji je već uveliko zastareo.
Kazanovina vrtoglava jurnjava za užitkom je možda bila reakcija na ovo žensko osvajanje intimnosti, i stvaranje osnove za izlazak iz zatvora koji je već uveliko zastareo.
Kako je tekst ubice sa najavom mogao stajati u virtualnom oblačku bar tri sata, neprimećen i nepročitan?
Ljudska prava ne određuje i o njima NIKADA ne odlučuje većina: ona su stvar dogovora koji su sklopljeni na višoj ravni, kao prethodna zaštita demokratije.
Danas – Prvi znak da je inicijativa REKOM-a uspela je tu, treba je utopiti u domaće NVO probleme, treba je vulgarizovati i provincijalizovati.
Nekada davno, deca nisu bila izložena ničemu drugome sem školi, i to je bilo sasvim dovoljno. Utopije su danas mnogo, mnogo ambicioznije i pokvarenije.
Radio Peščanik je zaustavljen. To pogađa siromašne, sve koji nemaju pristup internetu, bolesne, one u zatvorima.
Podelio nešto između sedam i osam hiljada i eto rezultata za kec k’o vrata – 493 žrtve u Srebrenici, po Ćosiću.
Posle Ajhmana, na sudove po celome svetu dolaze uglavnom slinavi, drhteći, senilni starci.
Od Silvane Armenulić do Josipe Lisac, sve do Damira Imamovića čije sevdalinke vode prvo u biblioteku, pa onda na ulice.
Sramotno. To je prva i najčešća reč koju možemo čuti od ljudi kada se spomene ropstvo.
Suočeni sa varvarskom politikom, moramo stvari vratiti u njihove okvire, da ne bi bila zaboravljena osnovna pitanja.
Tri nova eseja: o novom muškarcu femimenu, o atinskim psima koji jurišaju na parlament, o tome kako nam život prolazi sa vestima o još jednom ratu.
Prošlo je 70 godina od njenog samoubistva: počeo je II svetski rat, obukla je mantil, napunila džepove kamenjem i otišla do reke.
Na dva koraka od Sintagme, gde su tenkovi okružili Skupštinu i gde se pucalo, na Kolonakiju se i dalje mirno sedelo.
Ako igde u Evropi homoseksualna kultura ima svoje pribežište, onda je to Holandija. Ovde tolerancija ima čvrste istorijske temelje i važna je tačka identifikacije Holanđana.
Jelen Rudolf je nastao u nekoj američkoj robnoj kući pred Drugi svetski rat, u knjižici koju su delili deci.
U slučaju medijskoga trovanja, vlast zapravo računa na krajnje posledice bolesti: zaglupljivanje.
Zajedničko na fotografijama Ljubljane i Beograda Žima Simkea su – Romi.
Peter Bossman, rođen u Gani, upravo je izabran za gradonačelnika Pirana u Sloveniji.
Ljubljana je ponovo izabrala Zorana Jankovića za gradonačelnika.
Klod Avlin je ostavio duboke tragove: njegovi romani su prevedeni na skoro sve jugoslovenske jezike.
Sive vrane su već deo urbanih legendi u Beogradu, gde su stalni junaci blogova.
Muzej me je preuzeo već na prvome spratu, gde su izložene Kore sa prilepljenom odećom (posebno sa leđa).
Audio izdanje video emisije Vidovdanska promocija – 10 godina Peščanika, govore: Mirjana Karanović, Dubravka Stojanović, Vesna Pešić, Svetlana Slapšak, Srđa Popović, Žarko Korać, Végel László, Dejan Ilić, Vojin Dimitrijević i Mirko Đorđević.
Fiona nije pretrpela napade heteroseksualne uređenosti, ona je postala žena za sebe, gospodarica, politički vođa, a svoju ženstvenost ispoljava kao ljubav prema slabijima.
Uz sve slabosti i poštovanje pravila kapitalizma, mit o Elvisu ostaje primarno sirotinjski. Elvis u Zenici je zato figura očaja više nego bilo čega drugoga.
Lutke koje su nekada odavale kičast ukus i pripadnost sirotinji koja nema za bolje, predstavljaju izuzetan antropološki fenomen.
Pominjanje Tita bio je instrument-merač straha među ljudima: o njemu se moglo slobodno govoriti jedino privatno, po mogućstvu u društvu proverenih istomišljenika i prijatelja.
Radio emisija 21.05.2010, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, antropološkinja Svetlana Slapšak i teoretičarka marketinga Nadežda Milenković.
Prozu Radmile Karlaš možemo razumeti tek ako razumemo pritisak pod kojim je odlučila da kaže sve što pre nije smela.