Evro i kriza
Ranije se smatralo da je sopstven novac koristan jer omogućuje monetarnu politiku koja drži kamatnu stopu na niskom nivou, a sada se vidi da se to može postići naprosto pristupanjem novčanoj uniji sa razvijenijim zemljama.
Ranije se smatralo da je sopstven novac koristan jer omogućuje monetarnu politiku koja drži kamatnu stopu na niskom nivou, a sada se vidi da se to može postići naprosto pristupanjem novčanoj uniji sa razvijenijim zemljama.
Novosti – Sve je intenzivnija putinizacija društva i njegovih medija. Svaki novi udar Vlade na slobodu medija biva sve teži, a posledice dalekosežnije.
Autonomija.info – Stiče se utisak da su isključivo elite zabrinute za budućnost Evropske unije, i koliko ja slutim, zabrinute su uglavnom privredne elite koje su, opet, zainteresovane samo za profit.
Upravo je ta zastava pojasnila kako je razlika između onih islamskih barbara u Iraku i civiliziranih katolika iz splitske Lore tek u odabiru načina egzekucije „neprijatelja“ druge vjere ili etniciteta.
Vladavina javnim preduzećima je smisao borbe za vlast, jer u njima leži realna ekonomska moć, a ne u hronično deficitarnom državnom budžetu.
Gradonačelnika Splita ne zanima grad u kojemu bi iskazivanje svjetonazorskog i civilizacijskog otklona od nacionalističkog totalitarizma bilo pitanje ljudske časti i građanske svijesti.
Radio Sarajevo – Ključni problem dijaspore je kako da se održi veza između onog tamo života i ovog ovdje. Izmještenje pocijepa život, a ako je posljedica rata i izbjeglištva onda je neizbježno i traumatično: ima ono prije, ono tamo i ima ono poslije, ovo ovdje.
Evropska unija i zemlje članice imaju dovoljno instrumenata da podrže privredni oporavak Balkana. Da li su balkanske zemlje spreman partner, to nije nikako sigurno.
Autograf – Potraga mladih za Hitlerovom knjigom nije samo izolovan bizaran slučaj. Kada ovakve knjige postaju popularne i tražene, to jednoga dana prestane da bude samo „kruševačko“ i nije samo ludilo.
Banka – Dioba se vlasti zbiva upravo balansom međusobnih intervencija pojedinih grana vlasti, jer samo je tako kontrola doista moguća. Ograničenje ovih intervencija izvodi se dodatnim ustavnim, zakonskim i etičkim pravilima.
Školegijum – Autor „Leksikona istorije pedagogije srpskog naroda“ ispravno tvrdi da je domaća pedagogija cela upregnuta u „nacionalno vaspitanje novih generacija“.
Ostaje nejasno odakle političarima Republike Srpske broj od 3.267 srpskih civilnih žrtava, kada je Odjeljenje za istraživanje rata, ratnih zločina i obradu dokumentacije pronašlo 387?
Novi magazin – Priče da će Er Srbija navodno uticati na 1,5 odsto BDP-a države, indirektno upošljavati 20.000 ljudi ili da će odbacivati neki naročiti profit, trenutno deluju neozbiljno i naručeno, naročito ako te priče šire Vladini konsultanti i advokati.
BH Dani – Da bih mogao živjeti u društvima koja su gotovo u pravilu konstituirana na zločinu, ja moram izraziti neslaganje s onim oko čega je stvoren društveni konsenzus, moj umjetnički rad mora biti dekonstrukcija normalnosti svih ovih nenormalnih društava.
Beton – Kroz rad nacionalno osvešćenih intelektualaca, potpomognutih štampom, školstvom, zvaničnim manifestacijama i svetkovinama, Kosovska epika sa svojom dilemom između carstva zemaljskog i carstva nebeskog, vjere i nevjere, sve se više prima u narodu.
Novi list – Navješćuje li nam on da će se za “bolesne liberalne fašiste”, u Hrvatskoj uskoro otvoriti prikladno lječilište, po uzoru na ono jasenovačko u kojemu su za vrijeme NDH – kao što smo mogli pročitati – završavali uglavnom bolesnici?
Zamislite situaciju u kojoj bi Srbija sa takvom politikom zaista imala nekog uticaja izvan granica svoje teritorije. Onda biste mogli da zamislite i kako je građanima Srbije koji su pod direktnim uticajem takve vlasti.
Biznis i finansije – Mnoge plemenite namere uništene su onoga trenutka kad su počele da pokazuju efikasnost drugačijeg pristupa problemima. Ubili su ih snažni vladajući interesi kojima promene ne idu u korist.
Ponekad se izražava čuđenje da u zemljama koje imaju dugu istoriju neefikasnih država i u privrednom, a ne samo u užem smislu očuvanja bezbednosti i zaštite vladavine prava, svejedno ima uspeha ideologija o prednosti javnog nad privatnim, manje-više u svemu.
Monitor – Učešće Strelkova u vojnim operacijama oko Višegrada je bio proizvod napora koje su bosanski Srbi uložili da na svoju stranu privuku dobrovoljce iz Rusije, Ukrajine i Grčke. To je rađeno na platformi tobožnje ugroženosti pravoslavlja i slovenstva u Bosni i Hercegovini.
Dvije vaspitno-obrazovne knjige koje je još 2000. godine izdala Cetinjsko-primorska mitropolija otkrivaju da je fundamentalizam odavno ugrađen u sistem vrijednosti koje propagiraju sveštenici Srpske pravoslavne crkve.
Novi magazin – Srbija bi teorijski mogla nešto da „profitira“ na leđima ruskih sankcija prema Zapadu, ali pri tome treba imati na umu i ono što bi mogla da izgubi na Zapadu ukoliko se tamo neko zainati da nam pokaže „pošto košta“ navodna neutralnost.
Pančevac – Vučić nam je saopštio da nikako ne valja to što se dobrovoljci iz Srbije bore po tamo nekim ukrajinskim vukojebinama i da će on njima stati na rep. Zna on vrlo dobro da su ti „četnici” ostatak ostataka Šešeljevih natražnjaka i da mu ne misle dobro.
Oslobođenje – Bakiru ostaje objasniti kako to Erdogan može biti “naš predsjednik”, i što će onda, pored živog i zdravog “našeg predsjednika”, nakon 12. oktobra biti Predsjedništvo BiH, a što u njemu Bakir Izetbegović.
Ministar obrane podsjeća na strašne opasnosti koje su u vrijeme „Oluje“ prijetile hrvatskim ratnicima. Od koga to? Od zmija! – nimalo zajebantski piše ministar i pojašnjava da su odvažni momci, samo u jednom danu ubili njih čak 68. Zmija, dakako.
Nije se oglasio nijedan domoljubni stožer ogorčen pri samoj pomisli na autohtonu hrvatsku svinjetinu koja će pred ruske carinike stići kao srpska prasetina, zakićena ćiriličnim logotipom, i sloganom „3HA CE – PRASE!“.
Novosti – Na proslavi “Oluje” opet se nije pojavio Milorad Pupovac, a prvi put ni trojica kninskih osloboditelja, Gotovina, Markač i Čermak, sva četvorica nezadovoljna time u čije je ruke Knin pao.
Postoji li u Republici Srbiji neki ćitap koji propisuje dokle se može ići u eksplicitnosti medijske prezentacije zločina i postoji li nekakvo, nazovimo ga, „telo“ koje bi bilo ovlašćeno da razularene novindžije, ako ništa drugo, a ono bar novčano kažnjava.
Slobodna Dalmacija – Avioni hrvatskog ratnog zrakoplovstva padaju s neba bez upozorenja: ne možete reći, „okrenulo je na sjeverac, mogli bi padati stari ruski lovci“, niti ste ikada na vremenskoj prognozi čuli, „u Hrvatskoj oblačno, s povremenim padalinama MIG-ova“.
Novi magazin – Ideja da bi Srbija bila most kao Jugoslavija kako bi imala iste koristi, mada su one jugoslovenske veoma precenjene, nije realna u novom režimu koji se postepeno uspostavlja u Evropi. Na duži rok, moraće se birati.
Od dramatičnih statističkih podataka još veću rezignaciju izaziva ponižavajući odnos koji predstavnici „političke elite“ imaju prema onima koji zavređuju najveću društvenu pažnju.