Babuška i baćuška
Rogozin: „Moskvu brine što Srbija radi ulaska u NATO može da prizna nezavisnost Kosova, i tako nas dovede u neprijatnu situaciju”.
Rogozin: „Moskvu brine što Srbija radi ulaska u NATO može da prizna nezavisnost Kosova, i tako nas dovede u neprijatnu situaciju”.
Analitika
Intervju sa Nenadom Prokićem: Srbija je zatrovana strahom, preplavljena mržnjom i neznanjem; njeni stanovnici su zavisnici od političkih sedativa.
Oslobođenje – Što manje džamija, to ljepši grad – čuvena je misao glasovitog urbaniste iz Laktaša, kojemu i danas suza na oko krene kad se sjeti one ljepote iz devedesetih.
Jedan predlog je da se država zaduži, pa da gradi i pomaže. Problem je u tome što je potrebno nešto proizvoditi i prodati da bi se dug vratio.
Da li bi država mogla drukčije da raspoređuje onih 23 miliona dinara za veroučitelje, koji šire budalaštine po osnovnim školama.
Moderni gospodari finansija gledaju na demonstrante i pitaju se: Zar oni ne razumiju ono što smo mi učinili za američku ekonomiju?
Suočeni sa starim i novim supersilama, mi Europljani moramo ostati zajedno ili ćemo nestati.
Na pomen Titovovog imena ljudi imaju osećaj kao da im je igla dotakla neki osetljivi nerv. Ne boli prošlost, nego budućnost.
Novosti – Kao meta političke subverzije izabrana je ličnost koja predstavlja simbol nacionalističkog projekta u Srbiji, ratnog razaranja i zločina.
Novosti – Umjesto pitanja: Zašto bismo imali predsjednika države s većim ovlastima?, jasnije postavljen upit glasi: Zašto bismo imali predsjednika države?
Oslobođenje – Sud u Derventi po tužbi RTV Srpske osamdesetgodiünjoj starici zbog duga za tv pretplatu zaplijenio prase!
Biznis i finansije – Mega-bogataši osećaju da ljudsko društvo zasnovano na beskrupuloznim pravilima ne može dugo da traje, pa ni oni sa njim.
Biznis i finansije – Grčka je, dakle, ona domina od koje počinje nezaustavljivi efekat rušenja Evropske unije.
Zaposleni u internet-izdanju jednog velikog medija rekli su da su objavili prilog o Izveštaju o pritiscima i kontroli medija u Srbiji, ali su odmah morali da ga uklone „po nalogu odozgo“.
U Mišljenju EK prvi put se formalno pominje kosovski uslov kao neophodan za dalji napredak Srbije u evrointegraciji.
Oslobođenje – Đinđić je nekoć pisao o Jugoslaviji kao nedovršenoj državi. 20 godina nakon formalnog raspada Jugoslavije, pokazuje se da je taj raspad suštinski nedovršiv proces.
Nije na građanima da preko sudova traže rehabilitaciju očeva i dedova, nego je dužnost države da rehabilituje nedužne žrtve.
Omladinski centar CK13 iz N. Sada napadnut je 5 puta ove godine. Svaki od ovih napada prijavljen je MUP-u. Počinioci niti jednog od ovih napada nikada nisu pronađeni.
Ne znamo li je Dobrica Ćosić povjerovao da je doista dobio Nobelovu nagradu za književnost. To nećemo doznati nikada, ali postoje osnove za sumnju da možda i jest.
Novosti – Utuvila je da se protiv nje urotilo sve što se u Hrvatskoj smatra lijevim, pa govori o puzajućoj opasnosti od “crvene Hrvatske”.
„Nećemo u Jugosferu“, odvažno uzvikuje Kosor, „ljevičari će nas opet prodati Srbima.“ Kao da kriminalci u njenoj partiji nisu odavno prodali sve što je u Hrvatskoj vrijedilo.
Novosti – Predsjednica HDZ-a i bivša članica SKJ proklinje Jugoslavene da bi nastavila unesrećivati Hrvate.
Intervju sa Vojom Stanićem: Sliku koju poneseš iz djetinjstva, iz roditeljske kuće, poslije samo uljepšavaš; ili je, ako baš nemaš sreće – pokvariš.
Oslobođenje – Svake godine u ovo doba cijela Bosna, na užas mjesnih hodža, miriše na kominu šljive iz velikih plastičnih kaca.
Sociološkinja Janja Beč-Nojman prijavila je popisnoj komisiji da ju je popisivačica vređala zbog njenih prezimena, kao i zbog nemačkog dvojnog državljanstva.
Oslobođenje – Bio je u Jugoslaviji dobar običaj da se ulicama u velikim gradovima daju imena po drugim jugoslovenskim gradovima.
Kakva se to „poruka šalje“ otkazivanjem Parade ponosa. Sami sebi i svetu pokazujemo da je za nas važnije izgledati nego biti.
Kamata na tek uzeti državni kredit je, zaokružimo, sedam odsto. Da li je to toliko skup kredit da neće moći da se vrati?
Novi magazin – Pobuna JSO novembra 2001. godine, jeste uvod u ubistvo Zorana Đinđića, marta 2003 godine. Pre svega, neposredni akteri oba događaja su isti.
Novosti – Ne može režim pretpostavke vlastitoga rasta prepuštati hirovima slobodnoga tržišta.
Danas – Nije bezbedno oglušiti se o naredbu patrijarha; nije bezbedno zamerati se „Dverima“ (postaće stranka, valjaće nam za skupštinsku većinu); nije bezbedno ljutiti navijače…
Ako govorimo o srednjostrujaškim masovnim medijima, „istine“ koje oni donose uglavnom imaju pomno odabrani tajming. Kada se radi o ratnim zločinima počinjenim s „naše“ strane, o njima se piše deset-petnaest-dvadeset godina nakon što su se dogodili, a i tada u najvećem broju slučajeva s namjerom relativiziranja ili otvorenog poricanja.