Tiha voda breg roni
250 godina od rođenja, Džejn Ostin je manje spisateljica a više institucija. Pre joj je mesto uz Dom lordova i Englesku banku nego uz Tekerija i Trolopa. Britanci prosto gutaju studije o njoj.
250 godina od rođenja, Džejn Ostin je manje spisateljica a više institucija. Pre joj je mesto uz Dom lordova i Englesku banku nego uz Tekerija i Trolopa. Britanci prosto gutaju studije o njoj.
Prisećati se Aušvica ignorišući Gazu nije sećanje. To je puko gomilanje istorije. Hana Arent je upozorila: Odgovornost nije sveta. Odgovornost je politička. Mora biti prisutna. Ili nije ništa.
Ovo je bila godina u kojoj su srušeni poslednji stubovi poretka s kraja prošlog veka, što je razotkrilo prazninu u središtu onoga što smo nazivali globalnim sistemom. Za to su bila dovoljna tri udarca.
Novi blokovi moći samo su verzije novog fašizma bez ideološke osnove. Pred nama je izbor između Evrope, koja se još uvek pretvara da je verna svom prosvetiteljskom nasleđu, i pravog neofašizma.
Od najpoznatijih alfabetskih gnusoba je špica za Švarcenegerov film „Crveno usijanje“, gde na ćirilici u stvari piše „Ljajold Švljazejegeja“. Ime lažnog Kazahstanca na filmskom plakatu je „BORДT“.
Sećanje na Sarajevske sveske: Među najčešćim objašnjenjima ratova na Balkanu devedesetih bila su ona koja su te ratove prepoznavala kao vjerske.
Četvrt veka aktuelan tekst: Želim da pokrenem raspravu između levih i desnih intelektualaca, a ne da objasnim odnose sa vlastima i promene u društvu.
Znala sam da je film „Glas Hind Radžab“ zasnovan na snimcima petogodišnje devojčice u Gazi koja je, zarobljena u automobilu sa telima članova svoje porodice, razgovarala sa spasiocima.
Slogan „globalizujte intifadu“ sad bi vas mogao odvesti u zatvor. Skandiranje ima stvarne posledice, upozorava policija. Već je bilo hapšenja na protestu u Londonu povodom zabrane Palestinske akcije.
Posle decenije osporavanja i otpora, vreme je da se pomirimo s tim da je neoliberalizam mrtav i da njegovo mesto zauzima novi konsenzus. Delovi levice i desnice saglasni su oko nove ekonomske politike.
Moji ostareli prijatelji koji i danas pokazuju isti žar vere u neoliberalizam izgledaju mi kao ideološke iskopine iz sveta koji je odavno nestao. Oni ne dolaze s Venere ili Marsa, već sa Titanika.
Ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju istovremeno bude nadu u svetlu budućnost čovečanstva i strah da ćemo živeti u svetu glupih, nezaposlenih i suvišnih ljudi.
U trenutku dok su dvojica ubica masakrirali nedužne ljude na plaži Bondai, na plaži u Han Junisu žena je pokušavala da metlom potera vodu dalje od pocepanog šatora u kom živi. Niko je nije slušao.
Mada trampistička revolucija u Sjedinjenim Državama ne uključuje klasni aspekt kakav je Lenjin planirao za sovjetsku revoluciju, na delu je sličan pokušaj da se država stavi u službu novih gospodara.
Sudija Međunarodnog krivičnog suda, koji je evropska diplomatija ustanovila uz mnogo truda, prognan je iz globalnog digitalnog carstva. Uskraćene su mu usluge, njegov bankovni račun je neupotrebljiv.
Razmišljati u okviru nemoguće obnove znači da zadatak arhitekture više nije da ponovo izgradi uništeno, već da podrži ono što istrajava. Razaranje Gaze nije ratna slučajnost već strukturni projekat.
Teheran odbrojava dane do trenutka kada će slavine presušiti. Većem delu Irana preti bankrot vode, kada potražnja trajno prevaziđe prirodne zalihe. Predsednik već pominje evakuaciju stanovništva.
Amazon poseduje najveću platformu za prodaju računarske snage u oblaku, Amazon Web Services, koju koriste druge tehnološke kompanije. One su vazali na Amazonovom feudalnom oblaku.
U pismu kojim advokati Benjamina Netanjahua traže amnestiju za svog klijenta, navodi se premijerov „ogromni doprinos“ bezbednosti Izraela. Među dostignućima nije bilo mesta za tekući rat u Gazi.
AI bi za 10 godina mogla da ostavi bez posla 100 miliona radnika: 40% medicinskih sestara, 47% vozača kamiona, 64% knjigovođa, 65% asistenata na fakultetima i 89% radnika u restoranima.
Dolar je bio vezan za zlato, a sve druge valute za dolar. Sistem je počeo da radi kad su Amerikanci odsvirali početak, a prestao kad su Amerikanci odsvirali kraj. To je politika Bretonvudskog poretka.
To je priča o hrabrosti, ali i o kršenju zakona. Pitanje je šta danas znači građanska neposlušnost kada vlada pokazuje spremnost da kažnjava i sasvim zakonita neslaganja sa svojim odlukama.
50 godina od smrti – Kad sam pisala „Ajhmana u Jerusalemu“ jedna od mojih glavnih namjera bila je da uništim legendu o veličanstvenosti zla, da zaustavim divljenje ljudi prema velikim zločincima.
Pretpostavka američke administracije da se Evropa kreće udesno nije pogrešna, ali jeste pogrešno očekivanje da je uspon lidera naklonjenih Trampu dovoljan da očuva dominaciju Amerike u EU.
Liberali i levičari su kulturni pluralizam shvatali kao argument za inkluzivniji svet. Za krajnju desnicu pluralizam je bio sredstvo isključivanja, netolerancije i rebrendiranja rasizma kao belog identiteta.
Jutarnja vožnja na liniji 25 koja preseca uzdužno ceo Tel Aviv. Stariji sugrađani žure kod lekara, a mladi na posao. Za volanom iznenađenje: mlada devojka sa hidžabom. Ona vozi mirno i sigurno.
Spektakularno ispoljavanje surovosti i organizovane mržnje ponovo je ugrozilo naše osećanje sopstva i mogućnosti, koje je delom održavala vera u to da će naša društva s vremenom postati manje fanatična.
S obzirom na jačanje autoritarizma i ekonomskog nacionalizma, nema mnogo povoda za optimizam na bilo kom frontu izazova našeg doba: klimatskih promena, nestajanja srednje klase i siromaštva.
Dok pripremaš doručak – misli na druge. Ne zaboravi da nahraniš golubove. Dok vodiš svoje ratove – misli na druge. Ne zaboravi one koji žele mir. Dok plaćaš račun za vodu – misli na druge.
„Borba za istinu je u toku“, kaže slogan BBC-ja. Ali u toku je i borba protiv pristrasnosti i pitanje je da li se te dve borbe mogu pomiriti. Šta ako je i sam svet o kom se izveštava pristrasan?
Nada koju Juval Noah Harari gaji za rešenje izraelsko-palestinskog sukoba zaista je dirljiva. Ali njegova ponuda previđa prirodu palestinskog kulturnog identiteta i ulogu zapadnog imperijalizma.
Objektivno nema razloga za rat između Izraelaca i Palestinaca. Sukob nije izazvan nestašicom resursa, već izmišljenim istorijskim naracijama koje su oba naroda dovele do moralnog slepila.