Moć protesta
Kada su krenuli protesti i pobuna na Stending Roku niko nije mogao predvideti sve indirektne posledice tih postupaka – a jedna od njih je bila i odluka mlade žene iz Njujorka da se kandiduje za kongres.
Kada su krenuli protesti i pobuna na Stending Roku niko nije mogao predvideti sve indirektne posledice tih postupaka – a jedna od njih je bila i odluka mlade žene iz Njujorka da se kandiduje za kongres.
Kada je Vladimir Putin nakon specijalno njemu priređene probe ushićeno izjavio da je nuklearni hipersonični sistem Avangard najlepši novogodišnji poklon ruskom narodu, on je precizno označio simbol odlazeće 2018.
Sa 20 godina se nisam pitao šta želim da čitam, već ko želim da budem. Odlazio sam u knjižare kao u hramove, na hodočašće u potrazi za tim odgovorom. Nisam imao puno novca i pažljivo sam birao…
Na ljude koji se bave društvenim naukama Marks je možda najviše uticao ekonomskom interpretacijom istorije. Ovo tumačenje je toliko široko prihvaćeno da se više i ne dovodi u vezu sa Marksom.
Srela sam ga kad smo oboje bili u poznim godinama – u dobu kada laka, dugo sticana bliskost prijateljstva iz rane mladosti više nije moguća, jer nije ostalo dovoljno života koji bi se mogao podeliti, ili se bar nama tako čini.
Baldur von Schirach, ljubitelj muzike koji će poslati u smrt 65.000 bečkih Jevreja je aminovao prvi Straussov koncert 31. decembra 1939, a prihod je usmerio u nacistički dobrotvorni fond.
Daniel Seeger je imao 21 godinu kad je napisao regrutnoj komisiji: „Zaključio sam da je rat s praktičnog stanovišta beskoristan i kontraproduktivan, a da je s važnijeg, etičkog stanovišta nemoralan“.
Potezi lidera u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu daju uverljivost narativu o „novom hladnom ratu“, ali u ovom slučaju istorija nije dobar vodič. Na kraju druge decenije 21. veka suočavamo se s opasnijim buretom baruta.
Bivši grčki ministar finansija je ovog proleća najavio da će se u Atini kandidovati za mesto premijera, a nedavno je najavio da će se kandidovati i za mesto nemačkog predstavnika u Evropskom parlamentu.
U pokušaju da se shvati šta je pošlo naopako potrošeno je more mastila. Iz zbrke su se izdvojila dva narativa. Prvi je fokusiran na ekonomske promene. Drugi narativ prati različite promene u zapadnim društvima.
Masovno ubijanje arktičkih kitova u 17. veku stvorilo je veliko bogatstvo i obezbedilo Holandiji mesto među tadašnjim najbogatijim nacijama. Bilo je to Zlatno doba Holandske republike, era Rembrandta i Vermeera.
To je otvoreno kršenje zakona, ali na savestan i nenasilan način, sa ciljem ubeđivanja sugrađana da nešto u društvu treba promeniti jer je nepravedno. I njeni učesnici su spremni da prihvate kaznu za ovaj čin.
Ispostavilo se da Roskomnadzor planira da za nabavku najsavremenije opreme za sistematsko istrebljivanje svega što na internetu mrda i diše u 2019. godini potroši ni manje ni više nego 20 milijardi rubalja.
Nema „nas“ bez „njih“. Dok postoje „oni“ postojimo i „mi“. Ideja o „nama“ bila bi besmislena bez „njih“. Bojim se da to pravilo ne obećava ostvarenje sna o svetu bez nasilja.
Fredric Jameson je primijetio da je mnogo lakše zamisliti kraj svijeta nego kraj kapitalizma. Ova opservacija je postala realnost: u nekom novom obliku kapitalizam će preživjeti kraj, ne svijeta već ljudskog roda.
Posle udaraca globalizacije zapadna srednja klasa nije sklona plaćanju poreza na klimatske promene. Očekuje se da teoretičari kontra-rasta sada predlože konkretne mere.
Iza visokoparne fraze globalni liberalni poredak stoji jednostavna ideja da ljudi dijele određena suštinska iskustva, vrijednosti i interese i da nijedna grupa nije inherentno superiorna nad drugom.
Ustav Rusije izglasan je pre 25 godina. Izrazito predsednička konstrukcija vlasti, koja se kao neki grubi kolac u tom aktu ustobočila, ubrzo je njegovu evropsku odeću pretvorila u azijatsku samodržavnu porfiru.
U Laburističkoj partiji nisam sreo gotovo nikoga ko bi želeo da na sledeće izbore izađemo podržavajući brexit. U ograncima partije lojalnim Corbynu ponestaje strpljenja za taj pravac delovanja.
Ovo je najstarija politička tema: kako demokratiju učiniti imunom na demagogiju. Teorija javnog izbora otkriva slabosti direktne i predstavničke demokratije…
Ako je liberalna demokratija ugrožena, zašto se u pomoć ne pozovu branitelji „otvorenog društva“, kao što su Isaiah Berlin, Arthur Schlesinger Jr, Karl Popper i Raymond Aron?
Nacionalni izbori će biti i evropski. Poslanici se neće izvlačiti na Brisel, već će pred svojim biračima braniti stavove koje će zastupati u evropskoj skupštini.
Već godinama pišem o tome da je razbojničkim otmicom Krima od strane Rusije pokrenut mehanizam kojim svet polako klizi u novi veliki rat. To važi i u slučaju da se zapad pomiri sa aneksijom Krima.
Nije nerazumno populističko nezadovoljstvo, već su to politike koje uvećavaju nejednakost i institucije koje ljude isključuju iz procesa odlučivanja.
Levom centru je potreban emocionalni narativ sa ponudom u obliku ekonomske nade: nigde nije propisan monopol radikalne levice na to. Ali neoliberalni udžbenici tvrde da je sve to nemoguće.
Francuska republika je zasnovana na nasilju pobunjenog naroda. Politika se ovde preliva na ulice mnogo lakše nego u drugim zapadnim demokratijama. Ali nikada ranije nisam video takve nerede u Parizu.
Pre ratno-mornaričke „tuče“ u Kerčkom moreuzu Porošenko nije imao šansi da bude ponovo izabran, ali sada mu raste cena dok se u ulozi pobednika i žrtve šepuri na sastancima sa predstavnicima SAD i EU.
Pitali smo istoričare fašizma da procene Trampa. Profesorka Ben-Giat kaže da „vladari skloni autokratiji žele da stvore utisak nesalomivosti. Oni žele da se mi uplašimo i pomislimo da je njihov trijumf konačan“.
Ideja da je moj deda-ujak, koji je poginuo na Somi zajedno sa stotinama hiljada ljudi, položio svoj život za moju slobodu je besprizorna. On je bio topovsko meso u nepotrebnom imperijalnom ratu…
Kada populistička levica napada elite, meta su joj nosioci najveće moći, onih 1% koji poseduju polovinu svetskog bogatstva. A kada desničarski populisti napadaju elite, oni misle pre svega na kulturnu elitu.
U jednoj seoskoj školi u Krasnojarskom kraju neko od učenika je tokom velikog odmora kredom na tabli napisao „Putin – lopov“. Kada je to dospelo na internet, na školskim tablama po celoj Rusije osvanuo je isti natpis.
Uzroci su dvojni: proces globalizacije koji je saznanja o razlikama u dohotku između zemalja učinio opšte poznatim i ogromne razlike u dohotku između zemalja EU i zemalja Bliskog istoka i Afrike.