Nova desnica, stari demoni
Liberali i levičari su kulturni pluralizam shvatali kao argument za inkluzivniji svet. Za krajnju desnicu pluralizam je bio sredstvo isključivanja, netolerancije i rebrendiranja rasizma kao belog identiteta.
Liberali i levičari su kulturni pluralizam shvatali kao argument za inkluzivniji svet. Za krajnju desnicu pluralizam je bio sredstvo isključivanja, netolerancije i rebrendiranja rasizma kao belog identiteta.
Godinu dana bez Raše – Tih ranih 50-ih godina smo stanovali u srednjem delu Šajkaške ulice, u kući broj 17. Preko puta „naše“ kuće danonoćno je brundala vojna pekara.
Ukida se kultura u celini, za „kulturnom industrijom“ i njenim prodanim dušama ostalo je mokro perje, ljudi se masovno otpuštaju po pravilu da nisu „naši“, prosveti preti temeljna četnikizacija.
Jutarnja vožnja na liniji 25 koja preseca uzdužno ceo Tel Aviv. Stariji sugrađani žure kod lekara, a mladi na posao. Za volanom iznenađenje: mlada devojka sa hidžabom. Ona vozi mirno i sigurno.
Iznenađujuća je vulgarnost komentara vodećih hadezeovaca, na čelu s Plenkovićem, nakon što su se proteklog vikenda suočili s masovnim prosvjedima ljudi koji ne žele živjeti u fašističkom društvu.
Čistke se sprovode na VMA, u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, Institutu za majku i dete i u Kliničko-bolničkom centru Zvezdara. Na meti progona nalazi se najmanje desetak lekara.
Srbija baš nema sreće sa ministrima kulture. Od Branislava Lečića do Nikole Selakovića trasiran je put samouništenja, koji su pojedini ministri poput Vladana Vukosavljevića pojačali do samog kraha.
Početkom februara sledeće godine biće nastavljeno suđenje aktivistima iz Novog Sada, optuženima za planiranje nasilne promene ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa.
Samo u Srbiji jedan običan i sasvim nebitan ministar odbija poziv tužilaštva i odlazi da iskaz da voditeljki opskurne televizije umesto tužiocu. Štaviše, režim se sprema da to tužilaštvo ukine.
Strah od pozorišta koje se bavi ratom dovelo je do neočekivanog podudaranja dva grada. U Benkovcu je izvođenje predstave Olivera Frljića sprečila rulja. U Berlinu je zabranu sprovela birokratija.
Ostaci čadora u kojem je boravio poslanik na privremenom gladovanju nije uklonjen ni treći dan po pokušaju otvaranja glavnog pristupa „domu narodne skupštine“, kako tu zgradu vole da zovu vučimediji.
Služba za nadzor i analizu programa emitera odbacila je prijavu RTS-a protiv samog sebe zbog emisije „Važne stvari“ u kojoj je dečak rekao da se studenti bore za pravdu i našu budućnost.
U oktobru se navršilo četrdeset godina od prvog izdanja romana Danka Popovića „Knjiga o Milutinu“. Danas ova knjiga uživa slavu istinite istorije mučeničkog stradanja srpskog naroda u XX veku.
Spektakularno ispoljavanje surovosti i organizovane mržnje ponovo je ugrozilo naše osećanje sopstva i mogućnosti, koje je delom održavala vera u to da će naša društva s vremenom postati manje fanatična.
Energetska kriza u Srbiji je možda pred razrešenjem. Nema dovoljno dobrog eksperta koji zna šta se sve može dogoditi. Očekuje se novi korak vladaoca ili bar velika ideja. Ništa od toga ne zavisi od razuma.
Greh je ne obeležiti odmah povratak jedne od najvoljenijih serija u 21. veku. Čekali smo čitave tri i po godine da nam se vrati Netflixova „Stranger Things“. A gledamo je gotovo celu deceniju.
Fotogalerija – Izložba fotografija „Gde spava Virdžinija Vulf?“ je nastala kao ishod vizuelnog istraživanja sa ciljem da se prepoznaju, osvetle mesta (ženske) emancipacije i mirovne kulture.
Opozicioni poslanici pokušavaju da oslobode prostor ispred skupštine. Policija i stanovnici Ćacilenda ih sprečavaju. Reakcije su podeljene, od podrške do tvrdnji da je sve režirano u saradnji sa režimom.
Možda je, prilikom svog turističkog izleta do snajperskih gnezda na brdima iznad Sarajeva, Vučić zaista nosio kišobran ili stativ za kameru, a ne pušku.
Slušali smo Ruse, sada su nam ugrožene banke, zdravstvo, snabdevanje i bezbednost, zavapio je Vučić u zapletu iz kojeg treba da izađe kao spasitelj.
S obzirom na jačanje autoritarizma i ekonomskog nacionalizma, nema mnogo povoda za optimizam na bilo kom frontu izazova našeg doba: klimatskih promena, nestajanja srednje klase i siromaštva.
Uvodno poglavlje monografije: Ovom knjigom želim da pokažem zbog čega bi misao Džudit Batler morala pripadati istoriji filozofije, čak i ako su stvarnosti koje ona zastupa manjinske ili rubne.
Dok se svet suočava sa Veštačkom inteligencijom, mi ovde smo pod sveobuhvatnim pokroviteljstvom Natprirodne inteligencije (NI), pa je umesno uporediti ova dva gigamegaekstra uma.
Ako se utisak da je Dijana Hrka spremna da postane simbol pobunjenog društva u Srbiji pokaže kao tačan, svaka njena reč postaje važna, jer više ne predstavlja samo sebe, već sve one koje želi da okupi.
Dida je rekao: „Moran poć!“ Mama je pitala: „Di ćeš sad? Brzo će bit ručak!“ Dida je rekao: „Iden čas u partizane! Vratiću se za uru vrimena!“ Ja sam uletijo: „Mogu li ja sa tobon, dida?“
Srbija je zemlja strave i užasa kao da ju je King pravio. Ali, ipak nije po Kingu, nego baš po Dicku. Jer samo Dick može da nas nauči da gledamo iza onoga što verujemo da vidimo.
Dok pripremaš doručak – misli na druge. Ne zaboravi da nahraniš golubove. Dok vodiš svoje ratove – misli na druge. Ne zaboravi one koji žele mir. Dok plaćaš račun za vodu – misli na druge.
Sem najavljene kupovine i lomljenja kičme svemu što nisu vučimediji, najavljena je unutrašnja čistka Pinka i uz to napad na RTS, da bi se progutao državni medij. Nije da je nezasluženo, naprotiv.
U iščekivanju zemaljske pravde kakva stiže tuđe predsednike, nije loše videti ni malo kosmičke za ovdašnjeg. Oružje kojim je najviše mlatio otkad znamo za njega, sada se nadvija nad njim.
„Borba za istinu je u toku“, kaže slogan BBC-ja. Ali u toku je i borba protiv pristrasnosti i pitanje je da li se te dve borbe mogu pomiriti. Šta ako je i sam svet o kom se izveštava pristrasan?
Ministar pravde uporno uskraćuje javnosti tekst akta kojim je predložio predsedniku da pomiluje simpatizere SNS, koji su početkom godine tukli i teško povredili studentkinju u Novom Sadu.
Da se junak filma iz za nas ratne 1993. Dan mrmota budio iz jutra u jutro u postdejtonskoj zbilji BiH da li bi se ikada zaista probudio i izašao na ulice grada pod friškim snijegom.