Što im je Dubrovnik skrivio
Gledamo ovih dana beščašće na temu uništavanja prelijepog grada, paradu onoga što se ispravno naziva postfašizmom, što parazitira na žrtvi Dubrovnika i ne dopušta ratu da postane prošlost.
Gledamo ovih dana beščašće na temu uništavanja prelijepog grada, paradu onoga što se ispravno naziva postfašizmom, što parazitira na žrtvi Dubrovnika i ne dopušta ratu da postane prošlost.
Označiti nekoga kao „kokos“ znači rasijalizovati političku diskusiju, insistirati na tome da postoje određeni argumenti ili načini razmišljanja, koji su crni ili braon i drugi koji su beli.
Žizel Peliko je odlučila da ode korak dalje i zahteva od suda da snimci njenog zlostavljanja budu dostupni javnosti. Obrazložila je da se sramota mora vratiti onome kome i pripada – zlostavljaču.
Protiv režima koji bi po svaku cenu da kopa litijum ustali su žitelji Srbije. Umalo ne napisah „obični“. Hteo sam da kažem da su ljudi ustali mimo stranaka, samoorganizovali se i pobunili. Ništa tu nije obično.
Dok čekamo novog Robija K.: „Okej, bolje da van rečen, da kome ne pukne srce! Ovo je bila vježba! Dogovorili smo se da puknemo uzbunu, da se malo treniramo za slučaj nuklearskog rata!“
Najnoviji Izveštaj Međunarodne konfederacije sindikata potvrđuje da nema razloga za zadovoljstvo. Kvalitet uslova rada u svim delovima sveta opada. A najviše u Evropi.
Svakojako zlo je moglo da se ne desi, pa ipak nije sprečeno. I sad se očekuje da se bezbrižno prepustimo institucijama koje će baš u Jadru i Rađevini da besprekorno rade posao?
U skupštinskoj debati poslanik vladajuće većine dobacio je opozicionom poslaniku – „đubre jedno ustaško“! Predsedavajući na povredu poslovnika nije reagovao a uvreda je nestala iz stenograma!
Esej napisan u leto i jesen 1940. posle nemačke okupacije Francuske – Hektorova smrt će doneti radost Ahileju, njegova smrt radost Trojancima, a uništenje Troje na kratko će obradovati Ahejce.
Sećanje na Sarajevske sveske: Među mojim nikad ostvarenim književnim zamislima ponekad me obuzme želja da na način „imaginativnih geografija“ napišem turistički vodič kroz nestalu državu.
Niko to nije uspeo pre nas, nije znao niti umeo, evo mi možemo. Tako je govorio Vučić negde početkom 2014. i obećao da će prve linije metroa biti gotove najkasnije do kraja 2016. godine.
Nacrt zakona o nacionalnoj čitanci napisan je u leto 2023. On je, dakle, pisan posle masovnih ubistava od 3. i 4. maja. U toj atmosferi, rodila se i realizovala ideja o nacionalnoj čitanci.
Kada su 1. oktobra Izraelske oružane snage pokrenule „ograničenu kopnenu operaciju“ u Libanu, mnoge je ta fraza podsetila na ruski eufemistički opis sopstvene invazije kao „specijalne vojne operacije“.
Da bi se opstalo na kulturnoj sceni, upozorava odlazeći Remont, mora se prilagoditi novom konceptu banalnog aktivizma koji nema veze sa kritičkim promišljanjem političke stvarnosti.
Kropotkin je umro u Moskvi 1921, gde je i sahranjen. Tada su se poslednji put crne anarhističke zastave slobodno vijorile u Sovjetskom Savezu.
Srpskim sudovima dobro je poznato načelo da se čovek ne sme izručiti zemlji gde mu preti politički progon i gde mu se neće pravično suditi. Samo što to načelo nekada primene, a nekada ne.
Izraelske vlasti imaju strateške razloge za tvrdnju da je seksualno nasilje 7. oktobra bilo sistematsko. Planiraju da izraelsko pravosuđe procesuira Hamasove borce i komandante.
Alijansa je za baterije. Inicijativa je opozicije. Opozicija je predložila zakon o zabrani kopanja litijuma. Juče je predlog obrazložila u skupštini. Vučić je, sa Scholzom, odmah odgovorio iz Hamburga.
Nije slučajno da u najavljenom novom krivičnom delu mnogi vide instrument za krivični progon ljudi koji preko društvenih mreža pozivaju i daju uputstva u vezi sa protestnim okupljanjima.
Dok čekamo novog Robija K.: Dida je meni rekao: „Jednon davno, tačno tu di si ti sad, sidija je drug Tito!“ Ja sam pitao: „Ko je drug Tito?“ Dida je rekao: „Unukiću, zdimiću ti peščurinu!“
Prošao je 7. oktobar 2023, a proći će i 7. oktobar 2024. Tog dana 2023. je posejano seme katastrofe kakvu u Izraelu nikada nismo iskusili. Zemlja je promenila lice, zaustavila se u tom danu.
Možemo li, makar i samo na temu litijuma, i mi da odbrusimo predsedniku Srbije da nas je baš briga za njega, s kim se sastajao, šta je pio s Makronom a šta odbio da jede s Merkel…
Iz nove knjige: Držat ću se priče o jugoslavenskim gradovima koji su uglavnom međunacionalno podijeljeni između zajednica koje stoljećima žive u njima i koji su do te podjele došli ratom.
Iz arhive, na 12. godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića: Pretpostavimo da Evropska unija ne postoji. Šta bi onda bilo sa Balkanom?
Vučić se vozio vozom od Novog Sada do Subotice. Za medijski hor glavne teme su: pozdravljanje radnika na kineskom, hladna zero kola i naredba da se stave natpisi na mađarskom „svidelo se to nekome ili ne“.
Skoro sve okolnosti Vulinovog uspona – ako je to uspon – sadržane su u jednoj od misterija nove srpske kaste. Svakako i razlozi zašto se taj nalazi pri samom vrhu vlasti, nužan za njen opstanak.
Ljudi nisu glavni stanovnici Zemlje, već drveće. Njihova biomasa je više hiljada puta veća od naše. Drveće nas premašuje i u trajanju. Neki arboristi svoje subjekte počinju da smatraju svesnim.
O litijumu se neće odlučivati u skupštini. Samim tim što je pitanje o litijumu postavio kao pitanje o vlasti, režim je zatvorio institucije (i medije) za političku raspravu i stvar isterao na ulicu.
Iz arhive: U noći između 3. i 4. oktobra 2000. odbio je da odredi hapšenje Nebojše Čovića, Borisa Tadića i 13 članova štrajkačkog odbora Kolubare. 6. novembra je poslednji put viđen živ.
Mera radosti i veselja koja u Izraelu prati Nasralino ubistvo, uz ispijanje rakije u televizijskim studijima i deljenje čokoladica prolaznicima na ulici jeste pokazatelj da je za rejting to bio pun pogodak.
Napadi na „liberalne elite“ nisu motivisani željom da se društvo učini više demokratskim, već da se učini poslušnijim. Nižim slojevima treba usaditi „razumevanje onoga što je za njih najbolje“.