Evolucija WikiLeaksa
Iz arhive (2010) – Džulijan Asanž je lično kontaktirao Stejt department i zatražio učešće američke vlade. Odbili su, iako vlada pregovara sa New York Timesom oko objavljivanja istih tih depeša.
Iz arhive (2010) – Džulijan Asanž je lično kontaktirao Stejt department i zatražio učešće američke vlade. Odbili su, iako vlada pregovara sa New York Timesom oko objavljivanja istih tih depeša.
Rastuća nejednakost, kojoj su donekle doprineli hiperglobalizacija i tehnologije koje eliminišu ljudski rad, otvara prostor nasilnim političkim pokretima.
Iz javnog prostora u Rusiji prognano je i samo ime Alekseja Navaljnog. Ipak, čak i kada ga je sistem isključio i kada ga je potom strpao u zatvor, Navaljni je i dalje bio Putinov impresivni protivnik.
Iz arhive (2021): Policija je zaplenila letke sa porukom „Rusija će biti srećna“ i odnela ih na procenu, da utvrdi da li se ovaj slogan može kvalifikovati kao ekstremistički govor.
Kao prva pravoslavna država na svetu, Grčka je legalizovala istopolne brakove pošto je parlament u četvrtak usvojio novi zakon. Istopolnim parovima omogućeno je i usvajanje dece.
Ovo je važna izborna godina: izbori su najavljeni u više od 50 zemalja. Strahuje se da će društveni mediji naoružani veštačkom inteligencijom uticati na te izbore na neželjen način.
Od samog početka, operacija Gvozdeni mačevi predstavlja totalni napad na zarobljeno, pretežno civilno stanovništvo. Rat u Gazi je u suštini osvetnički čin kolektivnog kažnjavanja.
Esej objavljen 2021. u jevrejskom časopisu Tablet označio je Jevreje koji su previše kritični prema Izraelu ili cionizmu kao jevrejske otpadnike. Tri godine kasnije, taj opis je izgleda dobio širi odjek.
Poslednji univerzitet u Pojasu srušen je 17. januara. Ugašen je kada je izraelska vojska počela da ga koristi za isleđivanje palestinskih zatvorenika. Sad više ni od zgrade nema ni traga.
Zbunjeni Karlson nije oponirao Putinu koji je izgovarao neistine o istoriji Ukrajine, raspadu SSSR-a, odnosu Rusije i Natoa, povlačenju iz predgrađa Kijeva mesec dana od početka invazije.
Ne bi bila katastrofa da se zaustavi ovaj prokleti rat u kom je Izrael izgubio ljudskost, a da nije postigao nijedan dramatičan uspeh koji je očekivao od neselektivnog ubijanja i razaranja.
Prošao je vek od smrti Vladimira Iljiča i više od tri decenije otkako je njegov boljševički projekat propao. Međutim, njegov nemilosrdni pragmatizam, nazovimo to tako, i danas ima značaj.
Omiljene knjige autora kojem je zbog predavanja „Šoa posle Gaze“, koje je u organizaciji London Review of Books trebalo se održi 28. februara, otkazan nastup u londonskom Barbikanu.
Američke pustinjske ispostave na Levantu izgledaju kao anahronizmi bez jasne svrhe i očigledno su privlačne mete za napade lokalnih milicija koje podržava Iran. Zašto onda još nisu zatvorene?
Terorizam je politika u svom najsmrtonosnijem teatralnom vidu. Ako uprkos nepojamno neljudskim delima mirno spavaju, to je zato što teroristima nije namera da pridobiju simpatije.
Ilon Mask je 29. januara objavio da je prvi pacijent primio implant od Neuralinka, milijarderovog startapa za moždane čipove koji obećava detekciju neuronske aktivnosti.
Posle Jomkipurskog rata Izrael je ponizno pognuo glavu i razmislio. Država je bila u traumi, okrenula se sebi i žalila. Ovog puta sve je drugačije: arogancija, bahatost i obožavanje vojne sile.
Ratno stanje je zaustavilo, pa čak i poništilo neke od najvažnijih reformi pokrenutih posle Revolucije dostojanstva. Ljudi se odriču svoje slobode da bi mogli da se bore za nju.
Delors i Schäuble se najviše pamte po tome koliko su se razlikovali: jedan je bio oličenje noćne more Margaret Thatcher, drugi je uterivao strah u kosti rastrošnim zemljama Evrope.
Izraelske snage su namerno uništavale poljoprivredno zemljište, vodovodne i sanitarne objekte, što izgleda kao pokušaj da se Gaza učini mestom doslovno nepodobnim za život.
Čini se da ni Kongres ni Bajdenova administracija nisu skloni da ozbiljno razmotre pristup koji bi naglasak stavio na ulaganje u diplomatske i ekonomske alate, umesto na silu ili pretnju silom.
Ogroman je značaj odluke po Konvenciji o genocidu. Sada su sve države potpisnice Konvencije u obavezi da spreče rizik od genocida, uključujući proizvođače oružja koji profitiraju od pokolja.
Širom sveta, humanitarne agencije se bore sa nedostatkom sredstava u vreme kada potrebe ubrzano rastu. UN su 2023. zatražile rekordnih 51,5 milijardi dolara za pomoć. Dobile su samo trećinu.
Međunarodni sud pravde nije mogao da naredi prekid vatre samo jednoj strani, ali je mogao da zahteva od Izraela da obustavi postupanje koje dovodi do masovnog stradanja civila u Gazi. To je i učinio.
Evropska unija je ostala izvan koalicije protiv Huta, kao i Saudijska Arabija i Egipat. Iako im aktivnosti Huta direktno nanose štetu, njima je važno da ne budu poistovećeni sa Izraelom.
Često se ponavlja da je liberalizam u krizi. Ali koji liberalizam? Da li govorimo o skupu ideala ili o institucijama? Ili o politikama koje se sprovode u nekim zapadnim zemljama?
Najbolja strategija da se prekine sve krvavija okupacija Gaze je pretvaranje Izraela u metu globalnog pokreta za bojkot, sličnog onom koji je srušio aparthejd u Južnoj Africi.
Klimatske promene, rat u Ukrajini, kovid-19, imigracija i globalna ekonomska previranja – oko svakog od ovih pet pitanja formirana je značajna „izborna baza“ za predstojeće evropske izbore.
Lev Rubinštejn, koji je umro u Moskvi u nedelju, u sedamdeset sedmoj godini, izumeo je jednu novu vrstu poezije, a možda i nov način života.
Vojska nas je izneverila 7. oktobra: životi mnogih ljudi, palestinskih i izraelskih, bili bi sačuvani samo da je vojska bila tamo tog dana. Ne bi bilo ubijenih, otetih, i ne bi bilo rata.
Iz arhive, povodom 100 godina od smrti Lenjina: O jednom danu 1917. kada je voz iz Ciriha sa 32 odabrana putnika stigao u Sankt Peterburg. Oni su sa zakašnjenjem stigli u rusku revoluciju.
Samo mesec dana nakon 75. godišnjice konvencije o genocidu, Međunarodni sud pravde razmatra rat u Gazi. Presedan je stvorila Gambija tužbom protiv Mjanmara za genocid nad Rohinjama.