1968.

Kada se nakon 40 godina nezaboravni trenuci praškog i pariskog proleća – ne zaboravivši Berlin i Varšavu – prepričavaju na okruglim stolovima, u raspravama i publikacijama, pojavljuje se zapanjujući kontrast između Istoka i Zapada.

Obamina veza

Ono što je kampanju Baraka Obame dovelo do naizgled neoborivog vođstva nad Hilari Klinton jeste, iznad svega, njegovo razumevanje ključne uloge koju imaju društvene mreže poduprte internetom.

Pobeda za Obamu

Nakon petomesečne epske bitke koja je preobrazila američku politiku, Barak Obama je sinoć stekao pravo na demokratsku nominaciju, nastavljajući svoju neverovatnu potragu za mestom prvog afroameričkog predsednika u istoriji njegove zemlje.

Žena jučerašnjice

Možda bi trebalo staviti Hilari Klinton na tiket demokrata u novembru, a možda i ne bi. Možda bi mogla da pomogne Baraku Obami da ujedini stranku, a možda i ne može.

Snaga reči

Rejtingu zemalja koje se zalažu za mir, Rusija je zauzela 131. mesto, ispod Sudana, Somalije, Irake, Irane i Severne Koreje.

Surovo nasleđe aparthejda

Najmanje 23 imigranta ubijena su prošle nedelje u predgrađima Johanesburga od ruke ljudi koji su donedavno bili žrtve aparthejda, najnemilosrdnijeg i najproračunatijeg sistema rasne eksploatacije u XX veku.

Friclov slučaj

Austrijska policija bi mogla da provede večnost na Friclovom slučaju, ali siguran sam da nikada neće „shvatiti zašto je počinio ovaj užasni zločin“.

Pobeda-lajt

„Ovo je demonstracija naših rastućih mogućnosti u sferi odbrane. Mi smo u stanju da zaštitimo svoje ljude, svoje građane, svoju državu, naša bogatstva.“

Spirala gladi

Zavladala je groznica na tržištima prehrambenih proizvoda i odmah se pojavila avet gladi u svetu. U stvarnosti, bilo da su žetve dobre ili loše, a cene sirovina niske ili visoke, uvek jedna milijarda ljudskih bića gladuje.

Vreme horora (IV deo)

I tako se islam na kraju pokazao podložnim evropskom uticaju Hitlera i Staljina. Pored toga što su bili antisemitski, antiliberalni, antiindividualistički, antidemokratski i antiracionalni, totalitarni kultovi prošlog veka bili su i kultovi smrti.

Vreme horora (III deo)

Bombaš samoubica je zapanjujuće tuđ zapadnjačkoj javnosti. Racionalan odgovor bi bio gađenje, jednodušno iskazano kao fabrička sirena. Ali nismo uspeli da to ostvarimo. Ono što imamo jeste žamor disonantnih izgovora.

bog nije veliki

Ostaju četiri primedbe religijskoj veri, koje se ne mogu pripisati ničemu drugom; najpre, ona na potpuno pogrešan način tumači poreklo čoveka i kosmosa; zbog te početne pogreške ona uspeva da poveže maksimum servilnosti sa maksimalnim solipsizmom; ona je istovremeno i rezultat i uzrok opasne seksualne represivnosti i, konačno, ona je zasnovana na mišljenju koje je oblikovano samo našim željama.

Vreme horora (II deo)

Nije mu se svideo Njujork: materijalistički, trivijalan, idolopoklonički, razuzdan, iskvaren, i tako dalje, i tako dalje. Vašington je bio nešto bolji. Ali, tu je bolešljivi Sajed hospitalizovan, što ga je izložilo novoj pogubnoj opasnosti: medicinskim sestrama.

Revolucija u italijanskom parlamentu

Za ono što se u ponedeljak dogodilo u Italiji ne može se reći da je to bila samo pobeda – to je bio trijumf. Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni se vratio u velikom stilu.

Vreme horora (I deo)

Uoči pete godišnjice 11. septembra jedan od najslavnijih i najoriginalnijih britanskih pisaca analizirao je – sa zazorom – jačanje ekstremnog islamizma. U ovom eseju on analizira ovo groteskno uverenje i preispituje neuverljiv odgovor Zapada na njega.

Kurt Vestergard, karikaturista u kavezu

Autor čuvene karikature proroka Muhameda sa turbanom u obliku bombe – objavljene uz jedanaest drugih u septembru 2005 – živi skriven u Arhusu otkako je osujećen atentat na njega u februaru.

Slepa vera

Često čujete kako se za nekog političara, ili kakvog drugog oportunistu kaže da bi prodao i sopstvenu babu ako bi to koristilo njegovim interesima.

Primite Ukrajinu i Gruziju

U Bukureštu ćemo saznati da li demokratski Zapad zastupa svoje vrednosti slobode i tolerancije, podržava svoje prirodne saveznike i pruža li ili ne ruku onima koji, u Evropi ili na njenim marginama, gorljivo slave njegove konstitutivne ideale.

Niče i njegova sestra nacistkinja

Dva nadgrobna spomenika stoje jedan do drugog na crkvenom groblju sela Ruken: jedan pripada Fridrihu Ničeu, jednom od najvećih i najneshvaćenijih filozofa; drugi obeležava grob njegove sestre Elizabet.