Vreme za univerzalni osnovni dohodak?
Ovaj sistem predviđa da država svakom građaninu godišnje isplaćuje određeni iznos bez postavljanja prethodnih uslova. To je novac koji dobijamo zato što postojimo, a ne zato što radimo.
Ovaj sistem predviđa da država svakom građaninu godišnje isplaćuje određeni iznos bez postavljanja prethodnih uslova. To je novac koji dobijamo zato što postojimo, a ne zato što radimo.
Stručnjaci i proizvođači vakcina upozoravaju da bi sezona gripa mogla da duplira provalu respiratornih bolesti u SAD, dok mimo toga očekuju da jesen i zima podstaknu širenje kovida-19.
U školi me nisu učili o istoriji moje zemlje: udžbenik se završavao sa 1943. Umesto toga, učili smo o bedi koju je izazvala najezda skakavaca 1915.
Tipičan nemački radnik je saznao da će se Nemačka zadužiti za 100 milijardi evra da bi „iz evropskog fonda za oporavak Italija dobila 80 milijardi evra, Španija 78, a Grčka 23 milijarde“.
Dok se korona virus širi respiratornim kapljicama, bolest naših beskrajnih ratova i dalje se prenosi krvlju (mada sve manje američkom), što može da znači da će naši budući ratovi biti sve apstraktniji.
Ja bih na paklama cigareta tiskao upozorenja: Pušenje pobuđuje tajnu tugu. Pušenje pobuđuje sumnje u vlastitu nevinost. Pušenje povećava rizik od sunovrata u metafizički ponor.
75 godina posle bacanja atomske bombe na Nagasaki ponavljamo esej iz 2015: Znaci za uzbunu nisu se oglasili jer osoblje protivvazdušne odbrane nije na vreme primetilo dva aviona…
Teška ekonomska kriza i epidemija korone gurnula je Liban na ivicu ponora. A onda se dogodila eksplozija. Ovakav događaj bi uzdrmao svaku državu, ali za Liban je ovaj izazov još veći.
Po trotoarima se gomilaju razbijeni prozori i vrata, dok komadi stakla pokrivaju kolovoze kao sneg. Vozila se probijaju zakrčenim ulicama i drobe ih u prah: grad izgleda kao posle peščane oluje.
75 godina posle bacanja atomske bombe na Hirošimu ponavljamo esej iz 1995: Razborito izrečen princip pravednog ratovanja ne bi promenio tok događaja. Bilo je naprosto prekasno.
Njegova kontrola nad polugama vlasti je ograničena, kao i njegov kontakt sa realnošću. Ali sistem vlasti koji preotima nema ugrađene mehanizme zaštite od ove vrste napada.
Naš globalni ekonomski model nije funkcionisao ni pre pandemije, a u životu su ga održavala dva paralelna sistema podrške: emisije novca centralnih banaka i novo zaduživanje.
U kulturnoj zajednici se zaoštrila vječna tema, koja se uvjetno može nazvati odnosom umjetnika i vlasti. Taj odnos je danas u razgovorima prisutan kao osjetljiv problem suradnje s državom.
Korona je bila izgovor za formiranje izraelske vlade protiv volje većine građana. Ona je i izgovor za maltretiranje građana: svakog trena možemo očekivati ponovno uvođenje karantina.
Za razliku od drugih kriza koje pamti Amerika, ovoga puta nije bilo efikasnog vođstva na nivou zemlje niti adekvatnog planiranja za krizu – Trumpov plan je od početka bio da nema plan.
Profesorka Ang je objavila zanimljivu knjigu u kojoj redefiniše korupciju, preispituje odnos korupcije i ekonomskog rasta i analizira ulogu korupcije u razvoju Kine u poslednjih 40 godina.
Zašto je tako strašno biti moralno opredeljen? Budući istoričari juna 2020. možda će dati odgovor na to pitanje. Kako god bilo, izraz „moralna jasnoća“ dobio je važno mesto u debati o medijima.
To je danas očevidna istina: pošto nisu preživjeli karantenu, uredi umiru i mnogi ih ispraćaju riječima: „tako im i treba“. Ured (kancelarija) nikada i nije zasluživao našu ljubav…
U trenutku izbijanja krize Kina je najveći svetski izvoznik ključnih medicinskih proizvoda i obezbeđuje više od polovine potreba za ličnom zaštitnom opremom u Evropi i Americi.
Kriza evra koja je počela pre desetak godina dugo je prikazivana kao rezultat sukoba štedljivog severa i rasipničkog juga. Odgovor EU na pandemiju dodatno će produbiti ovaj klasni sukob…
Kada bi otkrića Assangea i WikiLeaksa prošla nekažnjeno i postala norma, radikalno bi se poremetila ravnoteža moći između vlasti i društva – posebno medija – u korist ovog drugog.
Izrael bi imao gde da ode, ali nema s kim, nema nikog ko bi ga tamo poveo. Niko nije izazvao Benjamina Netanijahua: nijedan čovek, program, nijedna ideja. I to je uzrok ovog velikog očaja.
Fale nam priče, makar i ne najljepše, ali sa sretnim krajem. Isprva ću ispričati tri obične priče, više zabavne nego poučne. A potom ćemo zajedno pokušati odrediti što ih spaja.
Gnev javnosti povodom policijskog nasilja ili preskupe zdravstvene zaštite može dovesti do sloma. Ako se to dogodi, možda ćemo dočekati da vidimo neko bolje društvo. A možda i nećemo.
Nekoliko puta tog leta, u toplim večerima sa mirisom lavande, odlazio sam na pozorišne predstave na živopisnim lokacijama u tvrđavi iznad luke. Bio je to dubrovački letnji festival…
Možda će rušenje spomenika pomoći SAD da prevladaju vekove rasizma. Ali spomenika ima na hiljade. Neki su već uklonjeni, drugi dremaju na svom mestu. Samo neka nastave da spavaju…
Sjedim i pišem ovaj tekst. Iza prozora je hladni karantenski lipanj. Pokušavam pisati o ljetu, koje će svaki tren granuti, i ja nemam pojma kakvo će ono biti. Ne u smislu vremena, ne.
Identifikacija sa crnom Amerikom stvara prostor da se evropski kompleks niže vrednosti kompenzuje stavom moralne superiornosti koji zanemaruje evropsku kolonijalnu prošlost i rasizam.
Gradonačelnica Vašingtona je od 8 umetnika tajno naručila da za nekoliko sati ispišu mural „Crni životi su važni“ slovima visine 15 metara duž dva bloka na ulici koja vodi do Bele kuće.
Kada je crni reporter CNN-a uhapšen u živom prenosu dok je pokrivao proteste u Mineapolisu, mnogi su izrazili zaprepašćenje što se tako nešto moglo dogoditi u Sjedinjenim Državama.
Kada protesti popuste i počnu hapšenja, Trump će pokušati da zabrani neke pokrete, ograniči građanska prava, a svoje oponente prikaže kao kineske agente.
6. lipnja je bila obljetnica Puškinovog rođenja i Dan ruskog jezika: Puškina kidaju na dijelove. A on se lako kida, kao da je otporan na bilo kakvu ozljedu. I u tom trganju ostaje cjelovit.