Raisa i Mihail Gorbačov 1987, foto: RIA Novosti/Wikimedia Commons

Gorbačov, sovjetski čovek

Pripadao je onoj retkoj vrsti političara koji veruju da su svet i ljudi bolji nego što izgledaju. Velika tragedija njegovog života je to što Rusijom tako dugo vlada političar suprotnih shvatanja.

Foto: Ljubiša Ljuba Aranđelović

Tiranija nafte

Klimatska kriza nije jedina opasna posledica naše zavisnosti od nafte. Ona je uzrok svih novijih sukoba na Bliskom istoku, a njen duboki uticaj vidi se i u višestrukim vezama nafte i rata u Ukrajini.

Hvala Gorbi, 3.10.1990 (dan ujedinjenja Nemačke), foto: RIA Novosti/Boris Babanov/Wikimedia Commons

Političar koji nije želeo da vlada

Po državničkim standardima Gorbačovu se mora suditi strogo kao jednom od najvećih gubitnika u istoriji. Sa stanovišta humanosti, sud je povoljniji: omogućio je milionima ljudi da povrate slobodu.

Foto: Predrag Trokicić

Ubistvo Darje Dugine

Kada je započela invazija na Ukrajinu Dugina je na svom Telegramu napisala: Sinoć sam šetala pustom moskovskom ulicom i videla rusku zastavu kako se vijori. Nešto je šaputalo: „Rusi dolaze“.

Foto: Igor Nađalin

Bledoliki

„Jednog jutra se belac Anders probudio i shvatio da je preko noći njegova koža postala tamna“. Tom referencom na Kafkin Preobražaj počinje novi roman Mohsina Hamida Poslednji beli čovek.

Foto: Moyan Brenn/Wikimedia Commons

Kako sam svog dedu poslao na Mars

U letnjim noćima sam zurio u crvenilo Marsa i govorio: „Vodi me kući!“ Žudeo sam da sletim u prašinu koju vetar podiže sa dna mrtvog mora i nosi prema drevnim gradovima.

Foto: Peščanik

Putin i nova desnica

Nedavna kriza na severu Kosova izbila je i ubrzo zamrla, jer niko nije želeo eskalaciju. Ali izbiće opet, jer Rusija manevriše u balkanskoj senci kako bi podstakla tenzije koje su krizu i izazvale.

Foto: Predrag Trokicić

Nova ekonomska paradigma

Svetska ekonomija prolazi kroz radikalnu promenu režima. Višedecenijski period stabilnosti i kontrolisane inflacije je završen. Prve pukotine su nastale 2008. i u recesiji zbog pandemije 2020.

Foto: Peščanik

Klasa i obrazovanje

Utilitaristički pristup obrazovanju se predstavlja kao priprema radničke klase za tržište rada. Ali ono što im se poručuje je da treba da se obrazuju u skladu sa svojim društvenim položajem.

Foto: Slavica Miletić

Špijuni pesnici

Od 1982. do 1989. okupljali su se jednom mesečno u domu kulture u Istočnom Berlinu, u sobi sa portretima Honekera i Lenjina. Noću su vrata te prostorije zatvarana sigurnosnim pečatom.

Foto: Peščanik

Rusija, 1989. i Fukujamina utopija

Ako zaista verujemo da Rusija, Kina, Iran, Južna Afrika i Saudijska Arabija treba da usvoje zapadni politički sistem, onda moramo pronaći bolje načine da ih uverimo da to treba da urade.

Zapadni Iran 2008, foto: dynamosquito/Wikimedia Commons

Život u svetu nafte

Godine 2021. Amerika je proizvodila 16,6 miliona barela nafte na dan, dok su Rusija i Saudijska Arabija bile na oko 11 miliona. Ali Amerika troši 20 miliona barela na dan, a Kina 15,5 miliona.

Kineski zmaj, foto: Luke Price/Wikimedia Commons

Peščane oluje u Pekingu

Ponekad je peščana oluja tako gusta da oboji celo nebo u narandžasto. Čak i ako zatvorite sve prozore, stolovi i podovi biće prekriveni peskom koji prolećni vetar donosi iz pustinje Gobi.

Salman Rushdie 2006, foto: Eamonn McCabe/The Guardian

Govoriti neizgovorivo

„Zadatak pesnika“, kaže jedan od likova u Satanskim stihovima Salmana Rushdiea, je da „daje imena stvarima koje se ne mogu imenovati, da otkriva laži, da pokreće rasprave, da oblikuje svet…“

Daruma, foto: Peščanik

Ruska tradicija

Čuvene matrjoške, koje se smatraju ruskim nacionalnim simbolom, pojavile su se tek 1900. i izrađivane su po uzoru na japansku lutku daruma, koja prikazuje Bodhidharmu u meditaciji.

Foto: Predrag Trokicić

Pasportizacija

Vladimir Putin je nedavno doneo dekret po kome svaki Ukrajinac/Ukrajinka može da dobije ruski pasoš ako to želi. Iz Kremlja tvrde da im se već javilo preko 800.000 stanovnika Donbasa.

Gaza 2014, foto: AgenciaAndes/Wikimedia Commons

Besciljni rat

Ovako kaže predsednica laburističke stranke: „Nijedna suverena država ne bi pristala na blokadu svojih građana od strane terorističke organizacije. Podržavam naše bezbednosne snage“.

Hleb i puter, Berlin 2012, foto: Steffen Zahn/Wikimedia Commons

Jadna Nemačka

Danas je Nemačka izložena istim poniženjima kao Grčka 2010. Mi u Grčkoj najbolje razumemo koliko Nemačka to nije zaslužila, jer je njena nevolja posledica zajedničkog, evropskog neuspeha.

Euromajdan, Kijev 2013, foto: Evgeny Feldman/Wikimedia Commons

Svet nije crno-beo, već crven

Rat u Ukrajini je svetski rat, jer njegove negativne posledice oseća ceo svet. Zapadni lideri ga prikazuju kao globalni sudar dobra i zla. Uskoro će morati da nam objasne zašto zlo pobeđuje.

Foto: Predrag Trokicić

Privatna prava i društveni pokreti

Intervju o pravu na abortus, trans pravima i napadima na sekularno obrazovanje: U toku je restauracija poretka za koji smo mislili da je razgrađen progresivnim zakonodavstvom i obrazovanjem.

Statua Adama Smitha u poslovnoj školi na Univerzitetu u Glazgovu koja nosi njegovo ime, foto: Emma Ferrier/Wikimedia Commons

Adam Smit, naš savremenik

Britanska vlada je usvojila zakon koji kompanijama dopušta da u slučaju štrajka angažuju novu radnu snagu i zamene štrajkače. Nekada je to bilo krivično delo. Sada je u skladu sa zakonom.

Foto: Ivana Tutunović Karić

Dosadni busteri

Treba prihvatiti realnost ponavljanja buster doza vakcina, jer one obnavljaju imunski odgovor na mutacije virusa. Koristićemo ih dok ne napravimo efikasnije vakcine, od inekcija do spreja za nos.

Foto: Peščanik

Solarni poklon

Čak i ako je ne koristimo za dobijanje električne energije pomoću solarnih panela, sunčeva svetlost može da greje i osvetljava naše zgrade. U pitanju je takozvana pasivna arhitektura.

Foto: Predrag Trokicić

O razlikama između Marxa i Keynesa

Marx poziva čitaoce da pogledaju u budućnost i razmisle o fundamentalnim silama koje pokreću kapitalizam. Keynes ima kratkoročniji cilj: stabilizacija ekonomije i povratak pune zaposlenosti.

Foto: Predrag Trokicić

Doba beznađa?

Lokalna vladavina najbogatijih i globalna vladavina najmoćnijih toliko su ideološki ukorenjene da u dogledno vreme neće doći do promene i ostvarenja jednakosti između ljudi i država.