0,7 odsto
To je trenutno stanje stvari: svega 0,7 odsto glasača izraelskih partija centra i levice bi glasalo za jevrejsko-arapsku stranku. Još 21 odsto ispitanika je reklo da bi to razmotrilo kao mogućnost.
To je trenutno stanje stvari: svega 0,7 odsto glasača izraelskih partija centra i levice bi glasalo za jevrejsko-arapsku stranku. Još 21 odsto ispitanika je reklo da bi to razmotrilo kao mogućnost.
Kako da isteramo zle duhove iz hladnoratovskih priča o liberalizmu, demokratiji i slobodnom svetu? Kako da izbegnemo da se mišljenje privilegovanih belih muškaraca prikazuje kao globalno.
Proteste je izazvala odluka ustavnog suda kojom se praktično ukida pravo na abortus. Vlada je odložila primenu ove odluke, ali demonstracije ne prestaju. Cilj je rušenje vlade Partije zakona i pravde.
Trump je dao novi doprinos rasnoj logici američke desnice, koja je evoluirala od sprečavanja crnih ljudi da izlaze na birališta do priznavanja prava glasa, ali pod uslovom da se njihovi glasovi ne broje.
Ako Demokratska stranka želi da izbegne poraz na sledećim izborima, mora učiniti nešto za radničke porodice koje prolaze kroz period najvećeg ekonomskog beznađa posle Velike depresije.
Optužbe za veštičarenje u posleratnoj Nemačkoj se na složene načine ukrštaju sa procesom denacifikacije. Izgleda da magijsko mišljenje u Americi nema funkciju sigurnosnog ventila…
Izgleda da je Trumpov pokušaj prevrata osuđen na propast. Ali i kada je neuspešan Trump je uspešan. Od samih početaka njegov glavni projekat je rušenje političkog poretka kakav poznajemo.
On je pravi kandidat za direktora muzeja posvećenog Holokaustu: osumnjičen za ratne zločine, deklarisani rasista koji misli da je Jevrejima sve dozvoljeno i da niko nema pravo da pridikuje Izraelu.
Jedna od nesumnjivih prednosti Trumpovih mitinga je to što ne moramo da sedimo ispred televizora i gledamo rijaliti. Zvezda je na podijumu, uživo pred nama, možemo kamenom da se bacimo na nju…
Bajkovitost sadašnjih vremena posebno je jasna na pozadini pandemije, koja deformira sve što se događa u politici, kulturi, sportu…
Sa obe strane Atlantika vodi se rasprava o ishodu predsedničkih izbora u Americi i njegovom značaju za levicu širom sveta. To je važna tema, jer se tiče budućnosti čitave planete.
Sovjetski Savez je svoju propast pripisivao želji građana da nose američki džins i slušaju džez. Kao što SAD nisu uništile Sovjetski Savez ni Kremlj nije izabrao Trampa, već su to učinili američki birači.
Kako je Trump uspeo da osvoji više glasova nego pre četiri godine uprkos lažima, korupciji i katastrofalnom reagovanju na pandemiju? Značaj ovog pitanja prevazilazi okvire američke politike.
Na kraju Trampovog mandata neki sugerišu da bi trebalo osnovati komisije za istinu i pomirenje koje bi se bavile njegovim nasleđem. Vašington post je ovu ideju ocenio kao „užasno lošu“…
Trump i zombi politika – Manjina koja želi ostvariti nadmoć nad većinom ne mora samo izbjeći posljedice manjeg broja glasova na izborima. Ona mora same izbore učiniti beznačajnima.
Dok Trump odlazi u istoriju, novinari se utrkuju u pisanju rekapitulacija njegovog predsedničkog mandata. Pokušaću ovde da pokažem u čemu je Trump bio u pravu i čemu nas je naučio.
Normalnost i obnova uljudnog ponašanja u Beloj kući: tome se nadaju elite koje su podržale Džoa Bajdena, sad kad je pobedio na izborima. Nas ostale, međutim, ne privlači ova skromna ambicija.
Prikaz dve nove knjige o Makijaveliju: Da li on savetuje vođama da budu nasilni i nepošteni (Didro) ili građanima otkriva mehanizme koji deluju iza nepoštenja i nasilnosti njihovih vođa (Ruso)?
Kad je Tramp hospitalizovan zbog kovida-19 početkom prošlog meseca, društvene medije su preplavile poruke ljudi koji se ne slažu s njegovom politikom, ali koji mu žele brz i potpun oporavak.
Čitav svet se protivi okupaciji palestinskih teritorija. A baš tu nema razlike među predsednicima SAD. Još se nije pojavio američki predsednik koji želi da okonča okupaciju. Možda se još nije ni rodio.
Kada traži da se prekine brojanje glasova (kao što je tražio prekid testiranja na kovid), on želi da spreči realnost da se materijalizuje kako bi očuvao kontrolu nad onim što se opaža kao istinito ili lažno.
„Njegovi debeli prsti kao ljigavi crvi / Njegove reči tvrde kao tegovi za vagu“. Nitkov na vlasti je neizbežan, on je naša opsesija i stvarnost. Deleći nas on nas okuplja u ono što je ostalo od zajedništva.
Zalaganje za ratni nagon kao suštinsku ljudsku osobinu proširilo se izvan evolucionih i antropoloških krugova. Tako jedan autor kaže: „Mi smo majmuni ubice, zli, agresivni, nasilni, gramzivi hominidi“.
U proleće 1973. Milton Friedman je posetio Jugoslaviju. Nekoliko sedmica kasnije nastao je zanimljiv intervju čiji je snimak sačuvan. Friedmanova zapažanja i zaključci su lucidni i tačni…
Ja sam profesor. Jedan drugi profesor je 16. oktobra obezglavljen. Onda sam dobio poruku na tviteru: „Stavljeni ste na spisak kretena za klanje. Spisak je dugačak, ali svi ćete stići na red“.
Scenario za dan izbora je jasan: dugi redovi i incidenti na biračkim mestima, sukobi tokom prebrojavanja, traženje „zakonitih“ načina da se rezultati proglase bez brojanja glasova prispelih poštom…
Intervju za Njujorker – Hteo sam da razgovaramo o njegovoj novoj knjizi o klimatskoj krizi, ali je on veći deo razgovora grmeo protiv Trampove administracije, sa žestinom koja me je iznenadila.
Uklanjanje Trumpa voljom birača jeste nužan preduslov stabilnosti demokratskog sistema, ali nije garancija da će se to i ostvariti. Nije Trump izmislio rasizam, oligarhiju, ksenofobiju, mizoginiju…
Zaboravljena studija iz 1949. nam nudi potresne uvide u Trumpa i trumpizam kao posljedice socijalnog, ekonomskog i političkog poretka koji proizvodi ljudske potrebe koje ne može zadovoljiti.
Verovatno ste čuli kako se Rudi Đulijani obrukao na kraju nastavka „Borata“. Ostatak filma je zabavan, jeziv, čista uživancija…
Dok sam čitao novu Marksovu biografiju zaokupila me je slika lutajućeg revolucionara koji je, proteran iz Nemačke i prisiljen da napusti Pariz, umro kao apatrid u liberalnoj viktorijanskoj Engleskoj.
Svest je zasićena osećanjima. Gotovo svaki opažaj i svaka misao su emocionalno uobličeni nekim svojstvom privlačnosti ili odbojnosti. Osećanja formiraju semantičke obrise naše svesti.