Sukob zbog rata
U debati o Velikom ratu ono što jedni smatraju mitom, drugi drže za neporecivu istinu.
U debati o Velikom ratu ono što jedni smatraju mitom, drugi drže za neporecivu istinu.
Kada jednom postanete algoritamski zatvorenik, vrlo je teško dobiti pomilovanje.
„Ravna gora“ i rehabilitacija četnika idu zajedno s izmjenama Zakona o radu.
Vučiću loše stoji kada brine za svest Srba (srećom, Srpkinje je preskočio).
Izjave su im blago je reći sibilinske i čovek nije siguran šta je ko kome poželeo.
Prije nekoliko dana, u svojoj 88. godini, umro je Ljubomir Tadić.
Pored čistačica, on krivce vidi i u profesorima, nastavnicima i lekarima.
U novom Skorsezeovom filmu vidimo kraj jedne ere, a ne samo jednog brokera.
Trgovi su instrument kroz koji društva komuniciraju sama sa sobom.
Šta se može učiniti kako bi se ubrzao oporavak privrede? Šta je osnovni uzrok negativnih kretanja?
Nikos Papazoglu je bio veliki pevač world muzike. Imao je sreću da nikad ne sretne Bregovića.
Iz mojih poslednjih tekstova stiče se utisak da sam se okomio na Mišu Brkića.
Preko milion nezaposlenih Amerikanaca dobiće najstrašniji novogodišnji „poklon“.
Od danas svaka članica EU može da zatraži uvođenje viza za zemlje iz kojih dolaze „lažni azilanti“.
Sigurno ste čuli za Titanik, a verovatno nikada niste čuli za Olimpik, koji nije potonuo.
Londonski Muzej dizajna dodelio je nagradu za dizajn godine sajtu britanske vlade.
Rentijeri smatraju da ih i dalje treba plaćati, jer su oni politička baza vlasti.
Kako je Srđan Tešin, direktor Kulturnog centra Kikinda, postao domar.
Glavni problem slovenačke političke scene nisu korumpirane elite već pasivizirano društvo.
Čini se kako je tehnologija potisnula bogove i preuzela gotovo sve božanske atribute.
Pišem ti preko Peščanika, jer uskoro više nećemo imati drugog načina za javnu komunikaciju, kako je krenulo.
Oni nisu niotkuda na način na koji smo mi iz Srbije, nosioci istine o nama koja nam je bez njih nedostupna.
Da li će biti rata ako evro nestane? Povlačenje paralela je neizbežno.
Sudu u Hagu greškom je poslat izveštaj koji opisuje dolazak specijalaca u Dubravu 22. maja 1999.
Masakr u ovom kosovskom zatvoru godinama važi za „sledeći veliki predmet“ našeg tužilaštva.
Savremeni umetnik nije novčanica od sto dolara, pa da se svima sviđa.
Jednačina više sećanja = više istine = više pomirenja možda nije tačna.
Najveći dobročinitelji su uglavnom samo malo manje siromašni od onih kojima pomažu.
Naš problem je to što nama zapravo i ne smeta izraz: ciganska posla.
Kraj je godine i valja pogledati kako je izgledala novosadska kulturna sezona leto/jesen/zima.
Možda globalni jaz između bogatih i siromašnih nije samo privremeni hir istorije.
Bravo za Hodorkovskog. Da li ćemo se tako založiti i za Snoudena?