Revizionizam kao sudbina
Jedino je u ovakvom teatru apsurda, kolopletu interesa i istorijskog revizionizma moguće vidjeti nasljednike četničke ideologije na Crvenom trgu, a da nijesu u zarobljeničkoj koloni!
Jedino je u ovakvom teatru apsurda, kolopletu interesa i istorijskog revizionizma moguće vidjeti nasljednike četničke ideologije na Crvenom trgu, a da nijesu u zarobljeničkoj koloni!
Odgovor Jovani Gligorijević: U tekstu „Jezik, batine, štangle i pesnice“ grubo se izvrće smisao mog teksta i pripisuju mi se moralno problematični stavovi koje apsolutno nigde nisam zastupao.
Banka – Proslave kraja II. svjetskog rata zanemaruju da pobjednik nije uvijek u pravu i da se do pobjede stiže i zločinima. U najboljoj maniri podgrijanoga hladnog rata, Zapad i Istok su se takmičili u prisvajanju bolje prošlosti.
Odluka suda je došla kao poručena u nastojanjima da se pridobije poverenje Bošnjaka i Sarajeva, jer nema bolje stvari koju Srbija može da ponudi regionu/regiji od umivenog Draže Mihailovića.
Demokrati, muslimani, pripadnici neslovenskih manjina, žene, siromašni, svi oni su žrtvovani u beogradskom obračunu sa Nirnberškim procesom.
Predlog zakona o udžbenicima, koji je upravo povučen iz procedure za usvajanje, dan pre nego što je o njemu trebalo da se raspravlja u skupštini, jeste bio loš. Dobro je što je povučen.
Iz novog izdanja Fabrike knjiga: “Koji dijalekat je najpravilniji” je pitanje koje ne bi trebalo postavljati. Kada neko govori ili piše književnim jezikom, ne bi trebalo da bude moguće odrediti odakle dolazi.
Tekst Rade Stijović Jezik ne voli stege, ali voli red, objavljen 9. maja u Politikinom kulturnom dodatku, tipičan je normativistički tekst, pa se može čitati kao katalog opštih mesta u normativnoj srbistici.
Moji preci su Ukrajinci iz Zaporožja, Jevreji iz Litvanije i Grci i Nemci sa Krima. Govorim ruski, u Moskvi sam završio srednju školu i jedan od mojih predaka je imao rusko prezime. Da li to znači da sam Rus?
MMF je otišao, a mi smo ostali da se zabavljamo svojim jadom: 31. maja prestaje da važi zaštita od poverilaca preko 150 preduzeća u restrukturiranju, koje je Zakon o privatizaciji štitio kao dužnike.
„Ko je tu koga pobjedija za Dan pobjede?“ Ja sam njemu šapnijo: „Neam blage! Sigurno naši njihove!“ Dino je šapnijo: „Ko su naši, a ko njihovi?“ Ja sam šapnijo: „Neam pojma! Naši su stoposto Hrvati!“
Predstavnici Kuće ljudskih prava su se 11. maja 2015. sastali sa predsednikom vlade. Ovaj sastanak je neobičan, jer organizacije koje čine Kuću zaista jesu NEvladine i nisu paravan za podršku vladi.
Milovan Šuvakov je pokušao da reguliše poslovanje privatnih obrazovnih firmi. Iako njegovi napadači nisu identifikovani, ministar Verbić je izneo sumnje da iza napada stoje „obrazovni tajkuni“.
Italijanski premijer Renci spada u političare koje niko ne može da smisli, ali koji imaju najviši rejting. Sem njega, imam u vidu Putina, Orbana, Vučića… Oni su nada promašenog dela sveta.
U goropađenju naravno prednjači premijer. Poslednji put se razgoropadio kada nas je obavestio da, po običaju, nešto ne da. Ovoga puta nije bilo reči o tome da ne da nekoga iz kabineta, već nešto na Kosovu.
Odgovor Igoru Maglovu: Verujem da nešto može da se uradi i pre nego što nastupi “apsolutno uništenje”. Sistem može i treba da se menja pre nego što se njegovi destruktivni potencijali do kraja ostvare.
Да би у ЕУ било шта постигао са образовањем стеченим у Србији или БиХ, онај ко је одлучио да оде мора да буде међу бољима из своје генерације.
Nema sumnje da je Lepehin upoznat sa podacima po kojima Rusija premašuje sve evropske zemlje po broju ubistava na 100 hiljada stanovnika i da je prva u svetu po potrošnji heroina.
Dogodio se sistemski diskontinuitet. Pre i posle slučaja Saše Jankovića ništa više nije i neće biti isto. Peti oktobar nas je ukrcao na civilizacijski brod, a sada smo se s ruba tog broda survali u varvarstvo.
Predsednik vlade ima važnija posla, tolike stvari u Srbiji treba dovesti u red, što bismo se bavili Jankovićem, ili ombudsmanom, ili jednim od Jankovića – koliko ih uopšte ima? Jankovića, a i predsednika vlade.
Novosti – Srbi kao permanentna prijetnja potrebni su samo zato da bi se moglo „djelovati hrvatski“, oni su one slamke spasa, jer hrvatstvo i nije ništa drugo nego mlaćenje prazne slame.
Na primeru iz Britanije se vidi kako pomoću izbornog sistema jedna stranka 30 odsto glasova pretvara u natpolovičnu parlamentarnu većinu.
Isak Njutn i Milovan Šuvakov dele najmanje dve zajedničke stvari: obojicu je zanimao problem tri tela i obojica su dobili udarce po glavi. Doduše, Isak je sa jabukom prošao bolje od Milovana sa metalnom štanglom…
Stotine putnika koji su pred 1. maj želeli da otputuju na odmor u Tursku ili Egipat spominjali su na beogradskom aerodromu ”bližu i dalju familiju” pomoćnika ministra Zorana Ilića.
Pod izgovorom nužnih izmena državnog uređenja postaviće se temelji promenama izbornog sistema, sa ciljem da SNS opstane na vlasti i sa daleko nižom podrškom od one na izborima 2014.
Zaštitnik građana može nastaviti da vrši posrednu kontrolu, ali njegove aktivnosti se svode na one nevladinih organizacija. U tom smislu je sama institucija onemogućena da obavlja svoj mandat.
Nijedan napad na Sašu Jankovića ne sme da ostane bez odgovora. On ne treba da bude 10 puta jači – kako su devedesetih činili oni koji danas upravljaju srpskom politikom – ali glas otpora mora da se čuje.
Najavljena promena ustava neodoljivo podseća na makedonski identitetski projekat „Skoplje 2014“. Jedina razlika je u tome što se spomenici relativno lako mogu odneti iz gradskog jezgra Skoplja.
Kao po dogovoru, na svake četiri godine napredni intelektualci obnavljaju svoj san o uspehu treće partije na američkim izborima. I na svake četiri godine mi ovde analiziramo taj donkihotovski poduhvat.
Splitski liječnici, pozivajući se na svoju „savjest“, predstavljajući svoju uskratu medicinske pomoći moralnim činom, zapravo iskazuju lojalnost Katoličkoj crkvi i vladajućem konzervativnom svjetonazoru.
Ono što se u uređenim državama rešava izborom, reizborom, opozivom… kod nas se rešava neprekidnom anketom. Da li više volimo ovu ili prethodnu vlast, predsednika ili premijera…
Koji je to problem identifikovala stranka na vlasti, čija priroda zahteva nova konstitucionalna rešenja, pa se traži formiranje akcionog tima za utvrđivanje smernica promene Ustava?