Sećate li se devedesetih?
Onda su nam se ispunile mnoge na mitinzima izvikane želje: dobili smo demokratiju, slobodne izbore, Bože pravde, veronauku i ekonomiju besprizorne pljačkaške privatizacije.
Onda su nam se ispunile mnoge na mitinzima izvikane želje: dobili smo demokratiju, slobodne izbore, Bože pravde, veronauku i ekonomiju besprizorne pljačkaške privatizacije.
Nije svrha mog teksta bila – to je čini mi se očigledno – da prosuđuje i presuđuje o sadržini Pravilnika. Tema je nešto što mnogo više zanima ovdašnju javnost – zdravstveno stanje nauke u Srbiji.
Izbori su njihova stvar, ne naša. Ne nude nam programe, nego traže da odredimo ko će dobiti, ko izgubiti. Mi dobiti nećemo.
Donošenje novog Pravilnika o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa je vrlo ozbiljan posao, iz koga je društveno-humanistička naučna zajednica bila gotovo potpuno isključena.
Prilog raspravi o načinu bodovanja naučnih časopisa: Pravilinik ministarstva prosvete je apsolutno kriminalan u delu koji se odnosi na društvene nauke.
To je plan. Uzimanje od bogatih i davanje siromašnima – to je bio, jeste i trebalo bi da bude put napretka eksploatisane većine u borbi protiv nedodirive koncentracije ekstremnog bogatstva i moći.
Odgovor Vesne Miletić na tekst Bauk amerikanizma potvrđuje argumente iz ovog teksta i čini lošu uslugu potpisnicima apela nastavnika Filozofskog fakulteta.
Budite neko pre nego što postanete nešto, kaže Duško Radović. Kao većinu dobrih saveta, i ovaj je teško poslušati, jer ne morate biti neko da biste postali nešto.
Nije korektno, a ni tačno, stoku svoditi samo na kvantitet. Sve u svemu, očigledno je ovde reč o pokušaju da se stoka i stočarstvo (zlo)upotrebe kao sredstvo u izbornim i vanizbornim manipulacijama.
U svom tekstu Bauk amerikanizma Mijat Lakićević se bavi raspravom između ministarstva prosvete i apelom istraživača iz društveno-humanističkih oblasti.
Tekst Mijata Lakićevića Bauk amerikanizma objavljen 27.2.2016. na portalu Peščanik predstavlja uvredu za srpsku nauku i naučnike. Reč je o neprihvatljivoj generalizaciji nauke u Srbiji.
U subotu su se u Ljubljani srele dve grupe: oni koji su hteli da izbeglicama na novoj lokaciji u centru Ljubljane izraze dobrodošlicu, i oni koji su hteli da ih obaveste da nisu dobrodošli.
U Mostu RSE Omera Karabega razgovaralo se o tome da li se termin nastao u Evropi sada vraća svojim tvorcima. Govore dvoje istoričara – Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
U toku prve decenije postsovjetske Rusije, koruptivne bahanalije su temeljno satrle prve izdanke njene demokratije. Zajedno sa naftom i gasom, sada je i korupcija osnovni izvozni artikal Rusije.
Uticaj Hiljadu i jedne noći na evropsku literaturu bio je nepregledan. Pored Biblije, malo je dela koja su doživela takvo rasprostiranje kao ova arapska zbirka bajkolikih priča.
Ministarstvo prosvete je htelo da naše naučnike natera da objavljuju u prestižnim svetskim časopisima. Koji su, „izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“, uglavnom američki.
Ne morate ih voleti, samo ih zaokružite. I to je legitiman način da se pošalje politička poruka. Možda malo vaše odgovornosti pređe i na one kojima ćete dati glas – viđali smo i veća čuda na Balkanu.
Mnogi crni roditelji misle da njihova deca mogu da učine svet boljim mestom za život. Moja crna ćerka će postići mnogo više – pre svega za bele ljude i njihovu korumpiranu oligarhiju.
Pred novi štrajk prosvetnih radnika: zbog blizine izbora ni oni ni ministar nemaju šta ni da izgube ni da dobiju, pa je možda trenutak za pravi razgovor o svim problemima domaćeg obrazovnog sistema.
Svaki zastrašujući događaj, bez obzira na to koliko nam se čini negativnim kada ga posmatramo sa strane, ima potencijal da bude ili ne bude traumatičan za osobu koja ga je doživela.
Povlačenje u bezbednu čauru nacionalne države ili popuštanje antidemokratskoj i destabilizovanoj EU – ni jedno ni drugo nije dobra opcija za Britance. Oni treba da se založe za treći izbor.
Šta je drugo Europa do migrantkinja sa Bliskog istoka (sa prvobitnim prebivalištem u gradu Tiru, u današnjem Libanu), čija je migracija na Krit uzrokovana što nasiljem što zavođenjem boga sa Olimpa.
Iz novog broja časopisa REČ, predavanje studentima u Andrevlju: …mozak uglednog čoveka je veći od mozga neke žene ili siromaha, a svi belci su svakako umniji (glavatiji) od crnaca.
Dida je rekao: „Sutra hitno dolazin u Split da se dobrovoljno prijavim da me lustriraju! Aj raspitaj se di je Glavni ustaški stan! Da ne lutan po dana po gradu!“
U razvijenim demokratijama, i građani i političari znaju da se vlast uzima na revers – dobiješ je na korišćenje, pa ako je ne koristiš kako treba, ti moraš da je vratiš.
Ako Engleska 23. juna bude glasala za izlazak Britanije iz EU, Škotska će glasati za izlazak iz Britanije. Biće to kraj Ujedinjenog kraljevstva. S druge strane, brexit bi mogao da bude i početak kraja EU.
Bilo bi neke „višnje“ pravde u tome da koalicija SNS-PUPS pobedi na predstojećim izborima i formira novu vladu. I da njima pripadne „čast i obaveza“ da Srbiju vade iz ove bule.
Bolno mesto migracija u Evropi treba jače pritisnuti i bombardovanjem u Siriji pomoći EU da se što pre raspadne. Evropska unija i Putin su izjednačeni u trci ko će od njih prvi da propadne.
Imam utisak da političari centra veruju da je rasprava o nejednakosti samo prolazna moda. Oni veruju da kada jednog dana ekonomije povrate stabilan rast i nezaposlenost opadne, to više niko neće pominjati.
Pošto je potpisao memorandum o dualnom obrazovanju, ministar prosvete Srđan Verbić je u autorskom tekstu u NIN-u objasnio da kod nas u stvari „nema uslova za dualno obrazovanje“.
Turska ide u pogrešnom pravcu. Erdogan strahuje od kurdske države na sirijskom tlu, što bi ohrabrilo i turske i iračke Kurde. Turska noćna mora, ujedinjeni Kurdistan, više nije tako nemoguća.
Predsednik Sudana je jedini aktuelni državnik u svetu optužen za zločine protiv međunarodnog prava, uključujući genocid. Pre par dana Tomislav Nikolić ga je odlikovao ordenom Republike Srbije.