Zašto istorija i otkud Turci
Danas držimo javni čas o Srebrenici i ispitujemo matricu našeg učenja o nama samima. Turci su naša mentalna vremenska granica. Godina 1389. je početak naše Nove ere. Tu stvari počinju, ili se završavaju.
Danas držimo javni čas o Srebrenici i ispitujemo matricu našeg učenja o nama samima. Turci su naša mentalna vremenska granica. Godina 1389. je početak naše Nove ere. Tu stvari počinju, ili se završavaju.
Šta su ljudi na vlasti mislili: da su poplave kao bolest koja se zbog stečenog imuniteta ne može drugi put dobiti ako se jednom preleži; da ista nesreća neće dva puta kucati na ista vrata?
„Za novac nemojte da brinete“, kaže on. Predsednik vlade koji gaji pretenzije na apsolutnu vlast, smatra da je pred izbore dovoljno da obeća fotelje i televizore građanima do kolena u vodi i blatu.
Osnovni problem sa izjavama oba Donalda je u falsifikovanju pojma „izbeglica“, u poništavanju obaveza koje su građani sveta sebi dali posle II svetskog rata, i u debeloj laži o „ekonomskim migrantima“.
Cela Evropa slavi dogovor o migrantima sa Turskom. Možda je prerano govoriti o promeni paradigme međunarodnog prava, ali šteta bi bila daleko manja da su odgovorne države priznale da ga krše.
Čim je EK usvojila paket mera za povećanje bezbednosti u snabdevanju EU uvoznim gasom u kriznim situacijama, u našoj javnosti je ogorčeno primećeno da u tom planu nema Srbije.
У Саопштењу Византолошког института САНУ у којем се академик Љубомир Максимовић брани од критика поменуто је и моје име, у контексту и на начин који не одговарају истини.
Šta ćemo reći deci: ovo je naš i vaš zajednički svet, vredan vaše ljubavi? Kako treba da izgleda obrazovno uvođenje u svet obeležen živim nasleđem besmislene smrti, mržnje i moralne konfuzije?
Ćutanje je nespojivo sa akademskim slobodama, sa pravom univerzitetskog nastavnika da predaje i istražuje onako kako misli da treba. Ali ja sam ćutala, u neprekidnom strahu da ću izgubiti ugovor.
Zašto srpska desnica navija za američku levicu… Srpsko društvo nikada nije usvojilo temeljnu vrednost zapada – individualizam… Rehabilitovali smo Dražu i Nedića, sve sem Zorana Đinđića.
„A jel možda u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji roditeljima preskupo plaćat soma ipo kuna da bi in dica išla u Blajburg?“ Učiteljica Smilja je rekla: „Naravski da nije!“
Kad već živimo u državi u kojoj je politika mnogo veći opijum za narod nego religija, nije ni čudno što je premijer u jednom od svojih intervjua zahtevao da ubuduće u politici ima biti – kao u crkvi.
Teza da su građani Srbije – ako ništa drugo – posle 2000. godine osvojili pravo na slobodne i poštene izbore bila je jedno od opštih mesta ovdašnjeg javnog života. Više nije.
I meni je važno da jesenji izbori prođu po ustaljenoj šemu. Da se opoziciji uredno otkazuju predizborna okupljanja, jer je baš tu i u to vreme još pre godinu dana zakazan sastanak Kluba ljubitelja goblena.
Među izazovima sa kojima će se ove godine suočiti Evropska unija – izbeglice, populističke vlade, politika štednje, bankrot vlada u Grčkoj i možda u Portugaliji – jedna kriza će imati povoljan ishod.
Onda su nam se ispunile mnoge na mitinzima izvikane želje: dobili smo demokratiju, slobodne izbore, Bože pravde, veronauku i ekonomiju besprizorne pljačkaške privatizacije.
Nije svrha mog teksta bila – to je čini mi se očigledno – da prosuđuje i presuđuje o sadržini Pravilnika. Tema je nešto što mnogo više zanima ovdašnju javnost – zdravstveno stanje nauke u Srbiji.
Izbori su njihova stvar, ne naša. Ne nude nam programe, nego traže da odredimo ko će dobiti, ko izgubiti. Mi dobiti nećemo.
Donošenje novog Pravilnika o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa je vrlo ozbiljan posao, iz koga je društveno-humanistička naučna zajednica bila gotovo potpuno isključena.
Prilog raspravi o načinu bodovanja naučnih časopisa: Pravilinik ministarstva prosvete je apsolutno kriminalan u delu koji se odnosi na društvene nauke.
To je plan. Uzimanje od bogatih i davanje siromašnima – to je bio, jeste i trebalo bi da bude put napretka eksploatisane većine u borbi protiv nedodirive koncentracije ekstremnog bogatstva i moći.
Odgovor Vesne Miletić na tekst Bauk amerikanizma potvrđuje argumente iz ovog teksta i čini lošu uslugu potpisnicima apela nastavnika Filozofskog fakulteta.
Budite neko pre nego što postanete nešto, kaže Duško Radović. Kao većinu dobrih saveta, i ovaj je teško poslušati, jer ne morate biti neko da biste postali nešto.
Nije korektno, a ni tačno, stoku svoditi samo na kvantitet. Sve u svemu, očigledno je ovde reč o pokušaju da se stoka i stočarstvo (zlo)upotrebe kao sredstvo u izbornim i vanizbornim manipulacijama.
U svom tekstu Bauk amerikanizma Mijat Lakićević se bavi raspravom između ministarstva prosvete i apelom istraživača iz društveno-humanističkih oblasti.
Tekst Mijata Lakićevića Bauk amerikanizma objavljen 27.2.2016. na portalu Peščanik predstavlja uvredu za srpsku nauku i naučnike. Reč je o neprihvatljivoj generalizaciji nauke u Srbiji.
U subotu su se u Ljubljani srele dve grupe: oni koji su hteli da izbeglicama na novoj lokaciji u centru Ljubljane izraze dobrodošlicu, i oni koji su hteli da ih obaveste da nisu dobrodošli.
U Mostu RSE Omera Karabega razgovaralo se o tome da li se termin nastao u Evropi sada vraća svojim tvorcima. Govore dvoje istoričara – Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
U toku prve decenije postsovjetske Rusije, koruptivne bahanalije su temeljno satrle prve izdanke njene demokratije. Zajedno sa naftom i gasom, sada je i korupcija osnovni izvozni artikal Rusije.
Uticaj Hiljadu i jedne noći na evropsku literaturu bio je nepregledan. Pored Biblije, malo je dela koja su doživela takvo rasprostiranje kao ova arapska zbirka bajkolikih priča.
Ministarstvo prosvete je htelo da naše naučnike natera da objavljuju u prestižnim svetskim časopisima. Koji su, „izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“, uglavnom američki.
Ne morate ih voleti, samo ih zaokružite. I to je legitiman način da se pošalje politička poruka. Možda malo vaše odgovornosti pređe i na one kojima ćete dati glas – viđali smo i veća čuda na Balkanu.