Panika
Okolnosti izvan kontrole ovoga puta se tiču slučaja nestalog novinara. Vučić, Stefanović, Gašić – svu trojicu smo u sličnim ulogama viđali i ranije, zajedno i u parovima. Tu je opet čak i poligraf.
Okolnosti izvan kontrole ovoga puta se tiču slučaja nestalog novinara. Vučić, Stefanović, Gašić – svu trojicu smo u sličnim ulogama viđali i ranije, zajedno i u parovima. Tu je opet čak i poligraf.
Petogodišnjeg Hozea iz Hondurasa su američki imigracijski službenici odvojili od oca, nakon što su njih dvojica prešli granicu u El Pasu. Otac je prebačen u logor, a Hoze u porodicu u Mičigenu.
U svom pristupnom govoru u parlamentu novoizabrani premijer Italije Đuzepe Konte je izjavio da podržava ideju revizije evropskih sankcija protiv Rusije, jer one „ugnjetavaju mlado građansko društvo Rusije“.
Slobodan Antonić u kritici mog napisa „Pad“ kaže o meni: „On kao uposlenik The Vienna Institute for International Economic Studies svakako nema motiva da poriče kolonijalni položaj Srbije“.
Pod jedan, sve vesti se dele na lažne i – važne. Sve vesti koje izazivaju uznemirenje vlasti su po definiciji lažne. Sve vesti koje emituje sama vlast, ma koliko da su izmišljene ili uznemirujuće su – važne.
Stefan Cvetković je nađen, uzeta mu je izjava, vodi se istraga. Da je ostalo na tome, sve bi bilo u redu. Ali naravno da nije, jer se u rad institucija direktno umešao ko drugi nego nelegitimno izabrani predsednik.
Pedeset tri razloga zbog kojih su elitni vojni penzioneri odlikovali Vulina: Još kao dete želeo je da ima svoje olovne vojnike. Ranu mladost proveo je u staračkim domovima. Vršnjaci su ga tukli samo levicom…
Ova vlast mnogo bolje plaća zaposlene u policiji nego u zdravstvu. I to toliko bolje da je ta razlika prosto neverovatna, pa ako je Srbija po nečemu lider u regionu i Evropi onda je lider po tome.
Država garantuje tržišne odnose i svojinska prava, pri čemu pokazuje nezgodnu težnju ka socijalnoj pravdi i ekonomskom planiranju. Zato je bolje da mesto moći bude skriveno od politike, kao u lavirintima Brisela.
Pitanje nije da li populisti generalno mogu da vladaju – u mnogim zemljama su pokazali da mogu – već da li je novi tehno-populizam jednokratni eksperiment ili vesnik budućih događaja u zapadnim demokratijama.
Postoji široko rasprostranjeno uverenje da su „komunisti posle Drugog svetskog rata Srbima zabranili povratak na Kosovo“.
Nečasni pojedinci mogu imati različita uverenja, ali sistematsko izluđivanje (gaslighting), to jest insistiranje da je gore dole ili crno belo ubedljivo je više rasprostranjeno na desnoj strani spektra.
Miša Brkić u Danasu izlaže poznate teze divljačkog neoliberalizma kome smo svedoci poslednjih godina. Gotovo se može osetiti mržnja prema radnicima Srbije koja izvire iz njegovog relativno kratkog teksta.
Ljude koji su blokadom puteva i raskrsnica iskazali revolt zbog cena goriva prekorio je podsećanjem da jedu najjeftiniji hleb u regionu. I da su, naravno, oruđe u rukama opozicije, jer pokušavaju da sruše vlast.
Blokade puteva organizovane su širom Srbije. Za zaustavljanje saobraćaja režim je optužio opoziciju, koja nije u stanju ni da kontroliše izbore, a kamoli da organizuje proteste na teritoriji cele zemlje.
U nedelju 27. maja sledbenici ekstremno desničarske partije Alternativa za Nemačku (AfD) okupili su se u centru Berlina. Da su izbori danas, ova partija bi verovatno dobila više od sadašnjih 14 odsto glasova.
Svako ko putuje kroz zapadnu Evropu, naročito leti, mora biti impresioniran bogatstvom i lepotom ovog kontinenta i kvalitetom života lokalnog stanovništva.
„Beograd me je boleo 20 godina“, rekla je Daša Drndić (1946-2018). Svaki povratak pozleđivao je ožiljak beogradske nemilosrdne tetovaže, koji je kroz njenu prozu vijugao kao dugi trag prošlosti.
Imamo frtalj ili dva autonomije univerziteta, ali ni frtalj autonomije Vojvodine, jedva frtalj demokratskih institucija (kad ode Poverenik ni toliko), a do Evropske unije imamo još dva frtalja puta.
Magarac je u Srbiji, pored nesavršene zamene za konja uvek bio i politička ličnost, mada ga to nije zanimalo. Ušao je u skoro sve izreke i dosetke koje obrazlažu položaj naše političke životinje (čoveka).
Posle glasanja „na zvonce“ i besmislenih amandmana, dočekali smo da Odbor za pravosuđe predloži Skupštini da prekrši Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije.
Levica treba da shvati da je evrozona postala sredstvo suzbijanja rasta u južnoj Evropi u korist Nemačke. To treba i javno da kaže, jer je to istina. Ovako taj moćni argument prepušta gomili rasista i galamdžija.
Odgovor na kritiku Dejana Ilića: Pobuna nije dobro sredstvo ako je cilj socijalna pravda. To je jedno opravdanje demokratije, koje je doprinos socijaldemokrata na osnovu iskustva u prošlome veku.
Ministarka saobraćaja i infrastrukture nedavno je trijumfalno najavila rešenje za sve naše probleme – javno-privatna partnerstva. Navela je primere spalionice u Vinči i koncesije za aerodrom „Nikola Tesla“.
U slučaju Babčenko služba bezbednosti Ukrajine je u uslovima masovnog emitovanja lažnih vesti primenila „igru sa smrću“. Nisam uveren da će u informacionom ratu protiv Rusije to Ukrajini doneti pobedu.
Neverovatno je da je kulturnoj istoriji 20. veka potreban podsetnik da je Beket bio član francuskog pokreta otpora i da je svoja remek dela napisao neposredno posle Drugog svetskog rata i Holokausta.
Treba da obnovimo veru naših čitalaca u raspravu zasnovanu na činjenicama i da se posvetimo onome u čemu je fikcija uvek bila najbolja – izgradnji saglasnosti pisaca i čitalaca o tome šta je stvarnost.
Po svojoj priči, narodni poslanik Meho beše svrnuo do fri šopa kako bi kupio neke parfeme. Ali u tom trenutku za njega počinje sudbinska borba između iskušenja i rada nezavisnih unutrašnjih organa.
Neko pod dejstvom Pinka ili Informera bi lako poverovao da će putevi u Srbiji uskoro biti nepotrebni, jer će svi imati lične komplete za letenje na raketni pogon, a nekima će biti dostupni i teleportacioni portali.
Četiri godine smo čekali da saznamo zašto nije doneta jedino ispravna odluka da je Siniša Mali ukrao tuđe radove i predstavio ih kao svoju doktorsku tezu. To nam je objasnila nova rektorka Univerziteta u Beogradu.
Ponekad su postupci koje većina smatra opravdanima zapravo gnusni. Zajednice nekada nanose ozbiljnu nepravdu verujući da su u pravu. Pretpostavimo da živite u takvom društvu. Kako to da znate?
Od 2001. do 2017. prosečna neto plata u Srbiji porasla je 8 puta – sa 5.840 na 47.893 dinara. Kada se, međutim, u obračun uključi i rast cena u istom periodu, povećanje plata drastično opada.