Predsednikov poraz
Dugo najavljivana poseta nelegitimno izabranog predsednika Nišu došla je i prošla. Plan je bio da se velikim skupom ispred fabrike Leoni zapuše usta svim kritičarima odluke o otimanju niškog aerodroma.
Dugo najavljivana poseta nelegitimno izabranog predsednika Nišu došla je i prošla. Plan je bio da se velikim skupom ispred fabrike Leoni zapuše usta svim kritičarima odluke o otimanju niškog aerodroma.
Iz arhive: Povodom aktuelne rasprave u skupštini o izmenama zakona o vojsci – Ako skupština usvoji ove predloge, vojna policija će moći da štiti ljude po izboru ministra i hapsi građane koji je u tome ometaju.
Povodom 50 godina od 1968: Rođen sam u Engleskoj 1948, dovoljno kasno da za nekoliko godina izbegnem vojnu obavezu, ali na vreme za Bitlse: imao sam 14 kada su grunuli sa hitom „Love Me Do“.
Kako je kanadski profesor, koji insistira na tome da su rodna i klasna hijerarhija prirodom dane, preko noći postao najuticajniji javni intelektualac na zapadu.
Seća li se neko smešnog petla Sofronija iz crtanog filma? E, taj dolazi u Niš da snagom svoje harizme zaustavi „tupave proteste“. Sa sobom dovodi gomilu koja ne može bez svog vođe kokošarnika.
Kako neprivlačan naslov. Ali – to je naša realnost. U oba smisla; i metaforično i bukvalno. I stvarnost nam je zbilja odbojna, a i ambijent za ulaganja nam je takav – nepogodan, neatraktivan, sumoran.
Zove Lavrov Šojgua: „Nemoj po Njujorku, tamo mi je ćerka“. A Šojgu će njemu: „Peskov kaže nemoj po Londonu i Parizu, Medvedev po Berlinu… Koga onda da bombardujem?“ „Udri po Voronježu, tamo nema naših.“
Dok se Fondacija za otvoreno društvo seli iz Budimpešte u Berlin, a Centralnoevropski univerzitet (CEU) se evakuiše iz Budimpešte u Beč, Sorosov sin se viđa s Orbánovim blizancem u Srbiji i nudi mu pomoć.
U danu kada je EK predala svoj izveštaj o neslavnom stanju u Srbiji, u TV Dnevniku javnog servisa su plastično ilustrovali manjkavosti koje je utvrdila EK – ugostili su predsednika države.
Uzroci i posledice onoga što se često opisuje kao „uspon populizma“ predmet su dubokih neslaganja. Ali ako postoji jedna stvar oko koje se svi slažu, to je da je populizam pre svega napad na liberalizam.
Kako funkcioniše sistem odmazde SNS-a na lokalu dobro se vidi iz života i rada vršačke bibliotekarke i gradske odbornice Dragane Rakić, koja se oglašava i u listu Danas i na portalu Autonomija.
Po Žaku Lakanu ljubav je „davati nešto što nemate nekome ko to ne želi“. Imajući ovo u vidu, izjava gradonačelnika Kraljeva da bi ovaj grad trebalo da pokloni aerodrom državi predstavlja najčistiji izraz ljubavi.
Čitate li njegova sabrana dela? Verujete li u lapot nad političkim ocem? Da li Šešelj govori ono što vi mislite kad ponekad ćutite? Gde planirate Bulevar vojvode Šešelja?
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, gostujući u bordo džemperu u dnevniku RTS-a, osuđuje „gaženje zastave bilo koje suverene zemlje“. Po toj osudi se, kaže, „razlikujemo od Hrvata“…
Nije bilo nijednog razloga da osuđeni ratni zločinac pomisli da ne treba da skače po hrvatskoj zastavi. Iživljavanje nad opozicionom poslanicom bilo je provera koliko daleko može da ide u svojoj obesti.
Posle posete našeg direktora policije Lionu, dvadesetak međunarodnih poternica naših sudova protiv kosovskih Albanaca je vraćeno u sistem Interpola.
Novitet u tumačenju izveštaja EK o napretku Srbije su tvrdnje premijerke i Marka Đurića da Komisija ima „različite standarde“ (ili metodologiju) za druge zemlje u regionu. Naravno, misli se na Kosovo.
Kako su ubijali, mučili i pljačkali u Zvorniku, Sarajevu, Nevesinju, Mostaru? Tako što su se prišljamčili sili koja je ta mesta osvojila i onda se obračunali sa nemoćnim zarobljenicima i njihovom imovinom.
Juče su se jedan ratni zločinac i njegovi jataci u parlamentu nesmetano iživljavali nad jednom poslanicom opozicije. Sačekali su da žrtva ostane sama, a onda su je u čoporu okružili i kukavički napali.
Nišlije, raziđite se mirno i spokojno, „vazduplohovna“ kriza je rešena. Aerodrom nije ni gradski ni republički, već naprednjački. Takoreći predsednikov, Vučićev. A tome (kao ni njemu) nema šta da se prigovori.
Prva je da se sadašnji režim, isto kao i onaj dosovski, zasniva na NATO intervenciji iz 1999. Nezavisno od toga da li je neko prizivao ili ne, pobuna protiv Miloševića je računala sa njom i njenim posledicama.
Sa svojom mišjom reakcijom posle udara na Siriju pojavio se zbunjen i skrušen, opsednut defetizmom, uz pacifističku mimikriju. Otuda je jasno: moramo da se držimo po strani. Ni Putin ni Tramp, dakle.
Licencirana organizacija prima pozive samo 8 sati dnevno i nije besplatno dostupna iz mreža mobilnih operatera. Direktorka ove organizacije je u kampanji za beogradske izbore podržala SNS.
O svetu saznajemo samo kada predsednik boravi u njemu. Ako se to uskoro ne promeni, vesti će imati naslove kao slikovnice: Predsednik u avionu, Predsednik u Njujorku, Predsednik u Berlinu…
Da li je zapad mogao da spreči gasni napad u Dumi? Možda, da nije opljačkao Rusiju 90-ih godina i da je ozbiljno shvatio pretnje Putina da će demontirati globalni poredak.
Do Vučića se probila poruka da ne sme biti tajnih dogovora oko stvari u neposrednoj vezi s javnim interesom. Ali njemu je ta poruka ostala nejasna i sad smo izloženi njegovom shvatanju transparentnosti.
Može li američki predsednik da objavi rat preko Twittera? Trump očigledno misli da može: „Rusija se zaklinje da će oboriti svaku našu raketu. Spremi se Rusijo, jer one stižu, lepe, sjajne i pametne”.
Oligarhija i tehnokratija nisu suprotnost populizmu, već njegove bliznakinje: prva ograničava demokratiju da spase liberalizam, a druga guši liberalizam da spase demokratiju. I one jačaju jedna drugu.
„Za početak vas pozivan da svi do jednog, skupa sa svojin roditeljima, dođete na rivu na masovni prosvjed protiv zločinačke Istanbulske konvencije!“
Šta je nama bio, a šta danas jeste VŠ? Niko i ništa, uveren sam, mada je teza o njegovoj minornosti lagodna amnestija za veliko životno nedelo. Pre četvrt veka rulja je bila opčinjena njime i njegovom pojavom…
Nelegitimno izabrani predsednik je najavio da će doći u Niš da građanima ovog grada „objasni“ situaciju oko aerodroma, ali se tačan datum ove operacije, da ne kažemo dana D, još uvek brižljivo krije od javnosti.
Ideje kao što je osnivanje Evropskog monetarnog fonda treba da nas zabrinu. Možda u ime principa “više Evrope” nastaje jedna EU koja bitno odstupa od idealizovanog projekta proevropske imaginacije.