To, kume!
Nova reklama za Lav pivo je kao da ju je pravila ova vlast. Tačno nas tako vide. I tačno to misle o nama. I tačno nam to rade.
Nova reklama za Lav pivo je kao da ju je pravila ova vlast. Tačno nas tako vide. I tačno to misle o nama. I tačno nam to rade.
Lakim potezom ručnog zgloba, Maljevič je na Crnom kvadratu sve sveo na „nulti oblik“. Ispalo je da je nula kvadrat. To otkriće je jedan od najstrašnijih događaja u istoriji umetnosti.
Referendumsko „ne“ može da preživi samo ako Grci nastave da vode strpljiv gerilski rat protiv finansijske okupacije.
Ako je o godišnjici teških reformi reč, nije jasno šta se obeležava, da ne kažemo slavi. Da je teško to je očigledno, ali se reforme ne vide baš najbolje.
Posle dvadeset godina domaći zvaničnici konačno priznaju da je Srbija u periodu 1991-1995. bila u ratu i imala teritorijalne pretenzije prema susednim državama?
Izvan rafinmana međunarodnog pomorskog prava, čovek bi se upitao u čemu je problem, i da li to zaista treba Hrvatskoj pored onolike vode.
Jer eto prođoše vekovi a Tolstoj se (recimo) u Belgiji nije dogodio. No oni ga u prevodu i dan-danas s radošću čitaju. I srećni su zbog toga.
U prvoj deceniji ovog veka Grčka je bila među pet najvećih uvoznika oružja, uglavnom nemačkih kompanija Ferostal, Rajnmetal i Dajmler-Benc.
Predlog zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru ne samo što je neracionalan, nego je i otvoreni poziv onima koji o otpuštanjima odlučuju na razračunavanje sa neistomišljenicima.
Skulpture predstavljaju Harmodija i Aristogeitona, koje su Atinjani slavili kao ličnosti koje su stavile tačku na eru tiranije i tako postale centralni simboli atinske demokratije.
Ima migranata koji su još 2010. ka boljem životu krenuli iz Konakrija, glavnog grada Gvineje. Više od pet godina trebalo im je da preko Dakara, Kazablanke, Istanbula, Izmira, Atine, Soluna i Skoplja, stignu do Srbije.
Krug čije je iscrtavanje počelo osamdesetih, kada su srpski političari gradili svoje karijere opelima nad stratištima iz Drugog svetskog rata, zatvoren je predlogom Rezolucije o Srebrenici.
Leta u Americi dobijaju imena kao uragani, samo sa prezimenom: Trayvon Martin ili Michael Brown. Kao sa uraganima i njihov dolazak je očekivan, ali kada stignu, svi su zatečeni.
Sud je 2015. poništio ukaz koji je zakonom ukinut još 2001. Poništio ga je u korist A. Karađorđevića, iako je već bio ukinut prema svima koji su u ukazu nabrojani.
Sudeći po stavovima onih koji bi grčku krizu rešili kao i hrast, pragreh nije to što su Eva i Adam jeli sa drveta spoznaje, već što je Isus proterao lihvare iz hrama.
Oglas za escajg, koji je Nabokov nazvao “Obožavanje kašika”, izvesno je odigrao važnu ulogu u stvaranju lika prigradske udovice Šarlote Hejz. Iz dirljivog smeća rodilo se remek-delo.
To što je mlađani volonter dobio šut-kartu jer je javno ukazao na sramno ponašanje sudije koji je uramio presudu o rehabilitaciji Karađorđevića, predstavlja surovu opomenu za sudijski podmladak.
Uprkos književno-kritičkoj tradiciji koja uči da je ličnost pisca nevažna za vrednovanje dela, nije li zadovoljstvo čitanja teksta i u razmišljanju o enigmi osobe koja ga je napisala.
Novi paket pomoći Grčkoj predstavlja istorijski presedan – u njega otvoreno sumnjaju čak i glavni akteri, grčki premijer i nemački ministar finansija.
Bild je nedavno uporedio Angelu Merkel sa Bizmarkom. Ali ona nije Bizmark. Prikladnije bi bilo poređenje sa Vilhelmom Drugim.
Jednodnevnom obukom žena u borilačkim sportovima, policija šalje poruku da su one direktno odgovorne za svoju (ne)bezbednost. To podseća na poznati diskurs „okrivljavanja žrtve“.
Ministri finansija evrozone medijima dostavljaju glasine da grčke vlasti nisu imale kredibilan i inovativan predlog. U isto vreme, naš predlog je završio na đubrištu.
U Volosu se odvija jedan od najzanimljivijih društvenih eksperimenata u Evropi. Posle početka velike krize tu je uvedena međusobna razmena rada i dobara. Jedinica kojom se to meri je – tem.
Neko je pozvao na glasanje podizanjem ruku; ako je iko u sali bio na strani Angele Merkel, kamera ga nije uhvatila.
Spram „divljaštva“, što je slika iz Potočara na kojoj danima insistiraju domaći mediji, „Srbi“ su pokazali „civilizovanost“. Ako to nekoga podseti na devetnaestovekovnu imperijalnu propagandu – na dobrom je tragu.
Ako je Međunarodni monetarni fond u pravu, ne moramo više da nagađamo kada će Kina preteći Ameriku na poziciji najveće svetske ekonmske sile. To se već dogodilo.
Ako bi danas neko ovde poželeo da istupi u ime „naroda“ a u vezi sa socijalnom pravdom, onda bi se ta reč morala očistiti od njenih etničkih primesa kako bi joj se vratio socijalni smisao.
Zastupnici sporazuma tvrde da će TPP i TTIP globalno učvrstiti i zaštititi dobra trgovinska pravila. Ali sve to nije baš tako jednostavno.
Da li je pretvaranje duga u vlasništvo pomoglo RTB Boru? Nije. Da li je EPS imao koristi od dela vlasništva nad RTB Borom? Nije. Ko je imao koristi od te operacije? Vlast.
Kako je kancelarka tešila palestinsku devojčicu čijoj porodici preti deportacija, pošto je sa Balkana za samo 7 dana u Bavarsku stiglo više od 5.000 ljudi, koje su krijumčari ljudi izbacili kraj puta.
Hrvatska država, naime, svojim ratnim zločincima povremeno sudi, ali im nikad ne presuđuje, po mogućnosti ni formalno. Naročito kada je riječ o tzv. zapovjednoj odgovornosti.
Domaće vesti su se svele na retvitovanje premijerovih izjava. Ovonedeljna vruća tema je – njegova briga za stabilnost regiona. Čekajte, kako je to domaća tema? Pa o tome vam i govorim.