Kraj globalizacije
Moguće je zamisliti scenario koji izvrće premisu iz čuvenog filma Zbogom, Lenjine! Umesto komunistkinje koja se budi iz kome u novoj, tržišno uređenoj Nemačkoj, zamislimo tehnokratu iz doba Blera i Klintona.
Moguće je zamisliti scenario koji izvrće premisu iz čuvenog filma Zbogom, Lenjine! Umesto komunistkinje koja se budi iz kome u novoj, tržišno uređenoj Nemačkoj, zamislimo tehnokratu iz doba Blera i Klintona.
Ključni konflikt ove decenije može se definisati kao nacionalizam protiv globalizma, a ne kao populizam protiv elitizma. Jačanje nacionalnih osećanja je glavni pokretač političkih događaja.
Ove godine je više od polovine dece iz Beograda ostalo bez mesta u vrtićima. Ispod crte. Kako objasniti tim malim ljudima da su već posle par stotina koraka u životu, ostali ispod. Nisu ispunili kriterijume.
S obzirom na očigledne manipulacije kojima se poslužila ministarka pravde poslednjih dana, kao i na mišljenje Komisije – da li se može tvrditi da je Srbija dobila „pozitivno mišljenje“ o nacrtu ustavnih amandmana?
Ne samo što su nezakonito srušene legalno podignute kuće u Savamali, nego je ovih dana izmeštena i Glavna železnička stanica zarad ispunjavanja obećanja datih investitorima Beograda na vodi. Izmeštena – gde?
Evropski establišment je izdao dva saopštenja koja bi mogla biti važna da su iole tačna: jedno je objava kraja grčke dužničke krize, a drugo francusko-nemački sporazum o redizajniranju evrozone.
O malinama se govori više nego i o jednoj drugoj poljoprivrednoj kulturi i vlada se više angažuje još jedino možda oko Kosova. Toliko je ta stvar eskalirala da je osnovana i „Radna grupa za malinu“.
Vidovdan – crkva brvnara – otvaranje Narodnog muzeja – spomenik Velike Srbije – budući muzej Nemanjića – proslave u Kamengradu, to su delovi strateškog lanca kojim se uvezuju nacionalizam i diktatura.
Nije za čuđenje što su sve redakcije poslale kamere i mikrofone na svečano otvaranje jednog kilometra asfalta. Bilo bi za čuđenje da se neko o tome i glasno zapitao.
Čitava grupacija pokislih fizionomija oko njega pratila je gurua u prezrivom odbacivanju kišobrana, želeći da izgledaju kao on, sumnjajući naravno da ima smisla bez razloga pokisnuti i uništiti skupu odeždu.
Policajac Stamenković je zbog rušenja Savamale kažnjen uslovno (ispod zakonskog minimuma da ne bi dobio otkaz), ali to nije trebalo da spreči MUP da pokrene disciplinski postupak protiv njega.
Zašto se o 1948. godini tako malo govori? Na Vidovdan 28. juna, na dan kada je doneta čuvena Rezolucija Informbiroa kojom je osuđeno tadašnje jugoslovensko rukovodstvo – to niko nije pomenuo.
Zapadni model borbe za ljudska prava se od drugih modela izdvaja po generalnom nemaru za ekonomska i socijalna pitanja, to jest za prava na rad, obrazovanje, socijalnu pomoć, zdravstvo, stanovanje, hranu i vodu.
Rat u Hrvatskoj formalno je završio prije dvadeset i tri godine, ali ranjenika je iz dana u dan sve više. Broj osoba koje traže status ratnih vojnih invalida u zadnje doba raste po stopi od dvije tisuće mjesečno.
„Moj uslov u pregovorima sa Starbaksom je bio da natpis, pored onog na latinici, bude i na ćirilici“, rekao je Vesić i dodao: „Ako sami ne cenimo svoju kulturu, neće je ceniti ni drugi“. Obratimo pažnju na dve stvari.
Sve u vezi sa poslednjim zasedanjem skupštine grada Niša je bilo pogrešno. Šef odborničke grupe SNS-a je tako izjavio: „Kome je u interesu da gasi niški aerodrom? Država će uraditi ono što je obećala”.
Prva knjiga koju sam ovog leta pročitao i odlučio da prikažem je veoma uspešna Ekonomija šuplje krofne Kate Raworth. To je ambiciozno delo koje želi da promeni način na koji ekonomisti razmišljaju.
Iz ezopovskih i nejasnih obrazloženja predsednika SNS-a saznajemo ovo: Njega pritiskaju, ali on se ne da. Uvek im kaže sve što misli, ne boji se nikoga. Nikada neće dati ono čega više nema.
Geografski, to je Makedonija na severu makedonske regije, a politički makedonska država. Ovim političko-geografskim određenjem se napušta politički besplodna i neprijatna veza sa antičkom Makedonijom.
Iako se ne slažem sa Aleksandrom Korbom da u NDH nije bilo genocida nad Srbima, ne smatram da je njegova namera (ili da je makar i nenameravana konsekvenca) omalovažavanje srpskih žrtava…
Koliko god beznačajni izgledali sa svih strana sveta, slovenački izbori su upravo svim stranama pokazali ključne smernice čitave evropske, ako ne i svetske politike: kako se boriti protiv naci-fašizma.
Vlada Srbije će stati uz predsednika Srbije, kaže predsednica vlade Srbije. Gde inače stoji predsednica vlade, da bi sad rekla da će stati uz predsednika Srbije? Koliko ima mesta za stajanje na vrhu Srbije?
Iz nove knjige Samizdata: EU je uvek bila ideja u potrazi za stvarnošću. Ali raste zabrinutost da nestaje ono što je držalo na okupu. Pola dece u nemačkim srednjim školama ne zna da je Hitler bio diktator…
Sva udvorička štampa i slugeranjski kremaljski analitičari s loše skrivenim oduševljenjem pišu o onome o čemu je poslednjih godinu i po dana Putin maštao – o rusko-američkom sastanku na vrhu.
U otporu prema Pokretu pet zvezdica propustili smo pravu opasnost. Mislim na (Severnu) Ligu Mattea Salvinija, mnogo bolje organizovanu snagu prividno pripitomljenu godinama vladavine uz Berlusconija.
Neka rešenja iz novog zakona su nehumana i ispod minimuma ljudskog dostojanstva: u skladu sa ukupnim politikama koje se vode prema građanima Srbije.
On koji je fudbalsku reprezentaciju ispratio kao da ih ispraća u vojsku, imao je mnogo blaži start kad je sam zaigrao protiv kosovskog predsednika.
Da su Granit Xhaka i Xherdan Shaqiri sinoć postigli golove za fudbalski tim Srbije, da li bi nam zasmetale njihove kopačke u bojama zastave Albanije i na grudima ukršteni dlanovi u obliku dvoglavog orla?
Svetsko prvenstvo u Rusiji prati poveća grupa srpskih kriminalaca, od kojih su mnogi optuženi, a neki i osuđeni za teška krivična dela. Među njima se sasvim slučajno zatekao i sin predsednika SNS-a.
Kada je predsednik Italije sprečio postavljanje evroskeptika Paola Savone na mesto ministra finansija u vladi koju je predložio savez Pokreta pet zvezdica i Severne lige, da li je zaštitio ili ugrozio demokratiju?
Foto reportaža sa razgovora u CZKD-u; govore Ivan Čolović, Dubravka Stojanović, Srđan Atanasovski i Teofil Pančić.
Dok po tabloidima besni rat za očuvanje ako ne severa Kosova a ono bar Sandžaka, dok se dijalog Tači-Vučić nastavlja u Briselu, možda je neprimereno pitati šta bi sa famoznim unutrašnjim dijalogom o Kosovu.