Kako komisije misle
Način na koji srbijansko ministarstvo „misli“ savremenu kulturu je out of space, jer ne prepoznaje istinske prioritete u kulturi niti je u stanju da „shvati“ da pored bdenija i jektenija postoje i savremene forme kulture.
Način na koji srbijansko ministarstvo „misli“ savremenu kulturu je out of space, jer ne prepoznaje istinske prioritete u kulturi niti je u stanju da „shvati“ da pored bdenija i jektenija postoje i savremene forme kulture.
Pre šezdeset godina Hana Arent je napisala frazu koja je s vremenom postala jedna od njenih najcitiranijih i najčešće tumačenih misli: „pravo da se imaju prava“. Ova fraza je u sebi sadržala suštinu njenog skepticizma.
Jednog ministra za kojeg se osnovano sumnja da je falsifikovao doktorat i da je učestvovao u noćnom rušenju već imamo. Ono što građani vide kao nedostatke režim očigledno vidi kao preporuku.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Diković, izjavio je da je posle NATO bombardovanja 1999. potpisan sporazum koji jasno govori da „naša vojska nije poražena, jer su dejstva prekinuta sporazumom“.
Potrebno je podsećati da je na taj dan, zahvaljujući zajedničkom naporu članova antihitlerovske koalicije, okončano najveće krvoproliće, čiji je pokretač bilo rasističko divljaštvo i ništa manje divljački nacionalizam.
Okruženi kolegama, poslodavcima, klijentima, kritičarima i „prijateljima“ koji nadziru naš život, danas smo izloženi pritisku da se razvijamo kao skup aktivnosti, slika i sklonosti koje grade privlačan, profitabilan brend.
Prizor u kome sin odlikuje majku ne može se videti ni u staleškim državama ni u dinastičkim vladavinama. Ne može se videti nigde gde umesto slavljenog prostaštva vladaju dobro vaspitanje i osećanje za meru.
Činjenica da u nacrtu budžeta Evropske unije od 2021. do, zaključno, 2027. godine nisu predviđena sredstva za nove članice nije izazvala preterano uzbuđenje u Srbiji. Možda pre svega zato što je bila očekivana.
Neko od tate političara za 18. rođendan dobije foto sesiju u tabloidu. A neko od političkog sina dobije medijsku promociju za Đurđevdan jer treba pokazati da je faktor stabilnosti ugrožen s pozicija ekstremizma.
Administracija Velikog Ustjuga raspisala je licitaciju za izradu „ispiraonica“ koje će biti postavljene na obalama reke Suhone. Da li čitaoci znaju šta je to „ispiraonica“?
Ako se izuzme dramolet osuđenog narodnog poslanika zvani „ja kao hoću u Hrtkovce, a vi mi kao ne date“, predstavnici vlasti su se prethodne nedelje najviše oglašavali na temu – obrazovanja.
„Gospodine predsedniče dobro veče, danas je dan slobode…“ „Kakva sloboda? Ko ugrožava slobodu medija, da pitam ja vas? Da nisam to ja? Mene nazivaju pederom, diktatorom…“
Na prvi pogled je teško rastumačiti slučaj oko 35 radnika i radnica niškog aerodroma kojima se, uz saglasnost vlade, na svaka 4 meseca obnavlja ugovor o zaposlenju. Ovoga puta ta saglasnost nija stigla.
Nemački Spiegel je nedavno preneo izjavu Trumpovog bivšeg političkog savetnika Stevea Bannona: „Sve dok se demokrati budu držali identitetske politike, imaćemo kontrolu nad njima“. I to je tačno.
Kada kažemo da su svi ljudi jednaki, u stvari mislimo na ono što filozofi nazivaju bazičnim, apstraktnim ili moralnim smislom jednakosti. Svi mi smo u nekom fundamentalnom smislu jednako vredni…
Osnovna zamisao referendumskoga pothvata je da bi Srbima i ostalima bilo dopušteno sjediti u saboru, no bez prava odlučivanja. Ako već moraju biti tu, Srbi se trebaju ponašati kao da ih nema.
Predstavnici centralnih banaka, ministri finansija i investitori okupili su se na prolećnoj sednici UO Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu da čuju izveštaj o stanju svetske ekonomije…
To što ministarka po objavljivanju Nacrta amandmana nije čula tako glasne zamerke, nikako ne znači da je Nacrt amandmana prihvatljiv. To samo znači da je višegodišnja taktika iscrpljivanja dala rezultate.
Tim rečima je jedna aktivistkinja prokomentarisala hapšenje dvojice aktivista koji su ministra rada, na čelu jučerašnje prvomajske protestne kolone, pitali zašto se u martu 2017. ubio jedan radnik Goše.
Skoro da sam siguran kako je njegov nastup na proslavi Dana Vojske Srbije neka lozinka. Ne znam čega tačno, šta posle toga sledi, ali da je Vulinov govor simbolika nečega, to je belodano jasno.
Dovesti ministra rada na prvomajski protest, gde će on govoriti o renesansi radničkih prava, udarac je ispod pojasa i uvreda za zdrav razum svih ljudi koji su izašli na ulice da izraze svoje nezadovoljstvo.
Povodom 102 godine od rođenja Ive Lole Ribara, glumci Reflektor teatra su u KC Parobrod Ivinim rečima govorili o pravdi, dužnosti, odgovornosti, antifašizmu i slobodi.
Čini se da raste svest da bez ujedinjenja demokratskih opozicionih stranaka Srbija neće moći da zaustavi destrukciju društva i države.
Zakon o sezonskim radnicima unosi zaista revolucionarnu promenu u radno angažovanje u Srbiji tako što predviđa usmeni dogovor između poslodavca i sezonskog radnika, umesto pisanog ugovora.
Davno pre nego što su se u SAD pojavile lažne vesti, u SSSR-u je postojao agitprop. Ali lažnim vestima nedostaje važan element koji ih razlikuje od agitpropa: za sumnju u njihovu istinitost nisu predviđene kazne.
Imenovanje novih članova Nacionalnog saveta kulture nema podršku reprezentativnih umetničkih udruženja, već isključivo ministarstva kulture. U pitanju su Vladimir Logunov i Živorad Ajdačić.
Na svom jubilarnom trećem otvaranju jedne iste fabrike u Nišu, predsednik države je za taoca, pardon, za primer svog uspeha uzeo dečaka koji će, eto, kad poraste, biti radnik u toj fabrici.
Trideset godina predajem Šekspira na Kolumbiji. Za to vreme studenti nisu menjali mišljenje o Snu letnje noći i Magbetu, ali jesu o Hamletu. Naravno, uvek smo iznova pretresali pitanje Hamletovog oklevanja.
Rada Trajković je poslala otvoreno pismo nemačkom ambasadoru, zabrinuta za sudbinu Srbije pod ovim režimom. Ona u tom pismu traži pomoć Nemačke u privođenju pravdi ubica Olivera Ivanovića.
Iz arhive: Pred prolećno zasedanje Sabora SPC – Predlog Ustava Srpske pravoslavne crkve-Pećke Patrijaršije ipak je samo predlog, pa su možda moguće intervencije na predloženi tekst.
Gledajući „Fantomsku nit“ Pola Andersona setio sam se „Bitke na Neretvi“, filmskog spektakla o događaju iz NOB-a u kome su igrali Jul Briner, Franko Nero i Orson Vels, kao i Milena, Bata, Boris i Smoki.
„Možeš li za gledaoce Hatevea reć šta bi ti želija postat kad porasteš?“ Kane Šteta je rekao: „Ja bi kad porasten najviše želija postat Irac!“ Dino je uletijo: „A ja Njemac!“