Bojkot bojkota
Bojkot treba odbaciti, što pre to bolje. Čini se, međutim, da ta ideja ima sve više pristalica. Ali zašto građani da protestuju, ako će lideri opozicije da kažu da im uslovi ne odgovaraju i da neće na izbore?
Bojkot treba odbaciti, što pre to bolje. Čini se, međutim, da ta ideja ima sve više pristalica. Ali zašto građani da protestuju, ako će lideri opozicije da kažu da im uslovi ne odgovaraju i da neće na izbore?
Srela sam ga kad smo oboje bili u poznim godinama – u dobu kada laka, dugo sticana bliskost prijateljstva iz rane mladosti više nije moguća, jer nije ostalo dovoljno života koji bi se mogao podeliti, ili se bar nama tako čini.
Građanin svoju slobodu čuva tako što sumnja – on je zainteresovan, pita, kontroliše i zahteva odgovore. On ne veruje u obećanja, već u dela. On ne kliče, već promišlja i ne vezuje se za osobu već za princip.
Čim se pojavi informacija koja vlastima ne ide u prilog – pojavi se i predsednik države da ispegla stvar. Prvo pljune neobožavaoce vlasti, valjda da malo pofajta pre peglanja, pa onda krene:
Vesićeva optužba glasi da Petričić vodi lični rat protiv Vučića. Ta optužba se ponavlja godinama. Zašto bi Petričić (ili bilo ko) koji nije ni u kakvom ličnom odnosu sa predsednikom vodio lični rat protiv njega?
Koliko se sećam u više navrata sam pominjao da smo Marinela i ja moju majku Anđelku iz milja ili šale radi zvali Endži. Ona za taj nadimak nije znala ali verujem da se zbog toga ne bi ljutila.
Slobodni Filozofski – Branko Milanović kao rešenje problema migracija predlaže ograničeno državljanstvo, gde bi se migrantima omogućilo da privremeno rade na zapadu, ali bez političkog statusa.
Mladina – Predsjednica se odlučila šutnuti svoga omiljenog Savjetnika, nakon četiri godine vjernog služenja tog nekadašnjeg odanog suradnika ratnog zločinca Branimira Glavaša…
Da li nas od političkih ubistava, hapšenja političkih neistomišljenika i ogoljene diktature dele samo poglavlja? Da li se isplati odgovor na to pitanje saznati odustajanjem od evropskih integracija?
Premijerki je zasmetalo mišljenje prof. Madžara da su preduzetnici najkreativniji sloj društva, mnogo važniji nego naučnici ili umetnici: „Hvala na savetu da batalimo nauku i umetnost koji nećemo prihvatiti“.
Video sam karikaturu Dušana Petričića u novom broju NIN-a: Vučić i Vesić su došli u posetu bolesnom detetu, otvaraju prozor i pokazuju malom bolesniku šljašteći grad, unoseći tako veliku radost u njegov život.
Kakve su zasluge zbog kojih je Kolinda Grabar Kitarović književnici Tanji Belobrajdić – koja je kao pripadnica 72. bojne Vojne policije boravila u Vojnoj luci Lora u Splitu – dodijelila visoko državno odlikovanje.
Došla žena-psihijatar da pomogne traumatiziranim izbjeglicama. Ljudi su bili nezainteresirani. „Ljudi“, zavapila je žena, i sama izbjeglica, „ako nemate traume, dajte ih izmislite, jer ću izgubiti posao!“
Baldur von Schirach, ljubitelj muzike koji će poslati u smrt 65.000 bečkih Jevreja je aminovao prvi Straussov koncert 31. decembra 1939, a prihod je usmerio u nacistički dobrotvorni fond.
Investicije državnog i privatnog sektora u nauku su 0,8% BDP-a (1.830 istraživača na milion stanovnika), dok na primer Slovenija u nauku ulaže 2,4% BDP-a (4.140 istraživača na milion stanovnika).
Daniel Seeger je imao 21 godinu kad je napisao regrutnoj komisiji: „Zaključio sam da je rat s praktičnog stanovišta beskoristan i kontraproduktivan, a da je s važnijeg, etičkog stanovišta nemoralan“.
Čitav avetinjski sistem stvoren na haosu, mafijaškoj pljački i razaranju života, zajedno sa svojim nastranim simbolom je meta građanske pobune. Neko je već rekao da se taj presudni hod ničim ne može zaustaviti.
Potezi lidera u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu daju uverljivost narativu o „novom hladnom ratu“, ali u ovom slučaju istorija nije dobar vodič. Na kraju druge decenije 21. veka suočavamo se s opasnijim buretom baruta.
O knjizi Milene Dragićević Šešić „Umetnost i kultura otpora“: Ova knjiga je doprinos nastojanju da se alternativne umetničke prakse i kultura otpora devedesetih zabeleže i zapamte.
U petak 28. decembra ministar je svečano otvorio 6. nacionalni SOS broj za žene sa iskustvom nasilja. Pre nego što razjasnim šta je u stvari uradio, najpre da kažem da on nije otvorio 6. nacionalni SOS telefon.
Sasvim u skladu sa prirodom „srpskih“ režima na obe strane Drine, na mestu gde se traži istina i pravda biće organizovano veselje, sa sve pevanjem i pucanjem. U međuvremenu je nestao Davor Dragičević.
Jorgovanka Tabaković je izjavila da je agencija Blumberg dinar proglasila drugom po snazi valutom na svetu u 2018. Onda su se društvene mreže usijale od informacija da se radi o bahreinskom dinaru.
Oda i molitva su dva favorizovana žanra u Srbiji i sve što dolazi iz nekog drugog registra smatra se suvišnim ili neprijateljskim, ukoliko je reč o satiričnom ili kritičkom pisanju.
Predsednik je izjavio da među onima koji protestuju ima i kriminalaca, ali i puno pristojnih ljudi, kao i to da po njegovoj proceni na protestima učestvuje najviše građana starosne dobi od 50 do 60 godina.
Brojanje demonstranata se od egzaktnog pretvorilo u filozofsko pitanje: koliko anđela stane na vrh igle, „koliko može putnik ako ide peške“, a koliko šetača u zimskim jaknama može da ide na živce.
Kada je televizija na kojoj se emisija prikazuje prešla u ruke funkcionera vladajuće stranke, voditelj je izgovorio reči koje će ući u anale medijske etike: „Ne želim da emisija bude privid da su stvari ovde normalne.“
Bivši grčki ministar finansija je ovog proleća najavio da će se u Atini kandidovati za mesto premijera, a nedavno je najavio da će se kandidovati i za mesto nemačkog predstavnika u Evropskom parlamentu.
Istraga tapka u mestu zbog loše saradnje srpske i kosovske policije, opterećenja politikom i zato što međunarodna zajednica ne insistira na rešavanju ovog slučaja.
Godina sa rednim brojem 2018. se gasi i nestaje u bezdanoj prošlosti. Sklon sam da kao i lani napravim neki bilans, listu haotičnog razaranja okupiranog društva. Inventar je okrenut naglavce, od deset do nule.
Naša vlast tačno zna šta je dobro, a šta je zlo. Za nju je dobro ono što je čini srećnom, dok je zlo sve ono što je čini nesrećnom i ljutom. Ova vlast traži od nas da kličemo njenoj istini neupitno i neprestano.
Film Teret prati vozača kamiona koji tokom NATO bombardovanja Srbije prevozi nepoznati teret sa juga zemlje do Beograda. Na kraju on shvata šta je prevozio. To je i priča o sukobu oca i sina i raspadu Jugoslavije.
U pokušaju da se shvati šta je pošlo naopako potrošeno je more mastila. Iz zbrke su se izdvojila dva narativa. Prvi je fokusiran na ekonomske promene. Drugi narativ prati različite promene u zapadnim društvima.