Vraćanje Miroslavu Krleži: Po koji put? (4)
Četvrti deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Šta je Miroslav Krleža od onoga što je video i naslutio poverio samo svojim Dnevnicima?
Četvrti deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Šta je Miroslav Krleža od onoga što je video i naslutio poverio samo svojim Dnevnicima?
Dida je viknijo: „Ako su samkcije ne možemo Rusima prodavat maslinovo uje, jebemu mater! Jel ti oš da ja ispadnen đubre četničko?“
Nije naš problem što je grejna sezona kasnila, već što ne prestaje evo celih deset godina koliko nas vlast pali kao ringle – uključuje na trojku kad god joj zatreba da se ložimo.
Mladina – Premijer nas obavještava kako je „politička stabilnost, naše odgovorno upravljanje javnim financijama i provedba reformi“ bio preduvjet da nam EU odobri uvođenje eura.
U sporu u kom je ministar policije Gašić tužio KRIK za navodnu povredu časti i ugleda počinjenu izveštavanjem sa suđenja Zoranu Jotiću Jotki, sud je našao da je KRIK povredio ministrovu čast.
Ovaj tekst je refleksija na Insajder debatu od 3. novembra. Iako nije prvi ni poslednji sažetak žustrih rasprava na temu udžbenika biologije, ona nudi osnovne alate za razumevanje strana u sporu.
U Beogradu su uporedo održana dva skupa: pristupna beseda ruske istoričarke Natalije Naročnicke u SANU, a stotinak metara dalje, u Narodnoj banci Srbije odvijali su se razgovori sa MMF-om.
Rešena je velika misterija. Za stanje u javnim preduzećima, među njima i u EPS-u, nisu krivi spoljni faktori već smo za sve krivi mi, zaključila je Ana Brnabić pre par dana.
Na ulici je vozač-nasilnik označen inicijalima N.J. teško povredio Anđeliju Arbutinu. To je moja tema, a ne operetski rat vrhovnog za srpsku stvar. Ne zna taj gde mu stoje srpske i ostale stvari.
Dronovi što lete nad Srbijom u poređenju sa razornim dronovima u Ukrajini zaista su igračke. Zna sve to i Vučić i kaže: smejaće mi se, ali zar da pustimo da neko špijunira kasarne, uđe u hangare…
Dok Putin preti nuklearnim napadom, hiljade Ukrajinaca navodno se prijavilo za seksualnu zabavu u Kijevu. Jedna učesnica to objašnjava ovako: „To je megaoptimizam Ukrajinaca.“
Novi magazin – Kada umre značajan intelektualac, onda se u javnom prostoru civilizovanih država povodom njegove smrti oglase i njegovi istomišljenici i protivnici.
Posle izbora u Izraelu: Počelo je sa okupacijom, izvinite na ovom iritantnom podsećanju, ali tamo je počelo i moralo je da se završi sa rasističkom vladom i pričom o transferu stanovništva.
Postoji veza između zapovesti „rađajte se i množite“ i ekološke krize, između istorijskih mitova o kojima se uči u ruskim školama i invazije na Ukrajinu.
Fleksibilno tržište rada je obeležje ekonomije, a u debatu je vraćena razlika između zaslužnih i nezaslužnih siromašnih, uz ideju o siromaštvu kao proizvodu moralne propasti pojedinca.
Prerano je za analizu dubljih posledica naprslina u zvaničnoj slici rata u Rusiji. Ali nije prerano razmišljati o tome kako bi mogla da izgleda vojno poražena Rusija. To radi Aleksej Navaljni…
U delovima ekspozea koji se odnose na ekonomiju i rad statistika se tumači sa vedrije strane, sve je lepo na oko, iako progres o kojem premijerka govori ne oseća gotovo niko u Srbiji.
Novosti – „Vaša vlada je zaista uzor i inspiracija svim ostalim zemljama. Čak bi i velika Amerika od male Hrvatske mogla učiti kako se podvrgavati američkim interesima“, rekla je Nancy Pelosi.
wiiw – Nije imao vremena za profane stvari kao što su rođendani, praznici ili vikendi. Bio je pravi naučnik. Radio je svakog dana, čitao i pisao…
Na Sajmu knjiga su u fokusu bili Vojislav Šešelj (U Srebrenici nije bilo genocida) i Ljiljana Habjanović Đurović (Ostroško trimirje). Najveći redovi za autograme bili su na njihovim štandovima.
Živimo u zemlji gde bager greškom pokida kabl i zaustavi na više sati poletanja i sletanja na beogradskom aerodromu. Kao da su kablovi u Srbiji ukleti, od rušenja u Savamali nadalje.
Treći deo prikaza knjige Miroslava Krleže „Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika“ – Hrvatska nakon Karađorđeva 1.12.1971: čistka u Hrvatskoj, kontroverze oko dela Stanka Lasića…
Putin je rano pokazao interesovanje za istoriju. Novembra 2003. sreo se sa akademskim istoričarima i saopštio im da je politizacija istorije u školama nedopustiva…
Ova vlada nije čestito ni počela (znam, znam i ja da ova vlast ne može čestito ništa ni da počne ni da uradi, nego se samo tako kaže) a već je na pola mandata ako ne i pri kraju.
Izveštaj o napretku Srbije EK pokazuje sistematsko devastiranje prava radnika, ali propušta da konstatuje neke važne činjenice.
„Anticrkveni nihilizam“ je naslov komentara sveštenika S. Lukića na moj tekst „Crkveni nihilizam“, u kojem pitam: Da li u SPC-u veruju u postojanje univerzalnih i apsolutnih ljudskih vrednosti?
Svesni odabir dobre izdavačke margine, intrigantna obrada „objektivne datosti“ i uvođenje kulture jugosfere – čine onu nogu u vratima…
Zar osoba koja je iznedrila stotine hvalospeva Gospodaru nije ostala u Vladi? Govorka se da Vulina čeka BIA, ali da li je BIA dovoljno dobra da obraduje zasad neraspoređenog velikana?
Zorana nije bila lice otpora vlasti dok je bila u njoj, niti je to sada kada je ostala bez delegirane moći. Čini se da ona nema političku niti ličnu snagu koja bi uzdrmala dosadašnje leglo.
Kaže Vučić, bolje je jedan dan živeti kao soko nego sto godina kao miš (ili gmizavac, svejedno). Šta fali miševima, Vučić ne kaže. Nama pak nije teško da zamislimo i hrabrog miša.
Vladimir Gligorov je ovu knjigu napisao 1994. Ratovi devedesetih su bili u punom jeku. Bila je to jedna od prvih studija o raspadu Jugoslavije.
Knjiga izabranih tekstova koje je Vladimir Gligorov napisao za Peščanik, Blic, NIN, Helsinšku povelju, Ekonomist, Politiku, Danas… Tekstovi su nastali između dva septembra, 2006. i 2010.